UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




HALO POLITIKA HANESAN MAKIKIT


HALO POLITIKA HANESAN MAKIKIT
Carlos da Silva L.F.R. Saky

Artigu ida ne’e inspira husi textu ida nebe hakerek iha lian ingles ho título: “Twelve simple rules on how to become and remain a sucessful politician”, husi Rainer Erkens, Diretor Regional Friedrich Naumann Foundation. Iha artigu ne’e hakerek na’in mantein pontu prinsipal ka lia-fuan xave sira husi Rainer Erkens nian nebe hatudu dalan oinsa mak atu sai politiku ida ho susesu. Maibe hakerek na’in introduz tan hanoin foun lubun no pontu balun nudar reflexaun pessoal. Nune’e, iha artigu ne’e sai regra sanulu resin lima.

Iha artigu ne’e hatudu dalan, atu sai politiku ida ho susesu, mak ijiji ba politiku ida-idak tenki hanoin kritiku no estratejiku, saida mak tenki halo hodi manan eleisaun ida. Tenki halo analize kle’an kona-ba ita nia pontu forte, pontu fraku, oportunidade, risku ka ameasa sira. Haree ba nesesidade prinsipal sira povu nian, konsentra ba asuntu sira nebe sai interesse eleitor sira nian, transforma adversariu ba aliadu, koalia klaru kona-ba asuntu konkretu sira, labele halo buat nebe adversariu hakarak no monu iha sira nia tentasaun, labele lakon sensu ba realidade no presiza rona ema hotu nia hanoin. Seluk ho ne’e tenki hatene uza media ho media sosial sira hodi konstroe imajen kandidatu ka partidu nian. 

Politika nudar jogu ida nebe kompleksu, nakonun ho manobra, intriga no armadilla. Tanba ne’e, politiku ida hakarak hetan susesu labele halo politika hanesan manduku iha tanki laran ka iha nuu kakun okos nebe la haree ba dook, ka hanesan kakatua, loriku no kako’ak nebe hatene hasara de’it, maibe tenki brani hanesan makikit nebe semo aas no haree ba dook molok hola desizaun ida. Tenki sama rai metin, prontu hasoru sa dezafiu no sa risku de’it, tanba laiha politika ida sein dezafiu no risku. Tuir mai regra balun nebe politiku sira bele tuir hodi hetan susesu iha eleisaun:

      1. Hanoin kritiku no estratejikamente. Laiha reseita ida di’ak liu ba susesu ida duke halo aktividade sira ho kuidadu no atua tuir planu estratejiku klaru ida.

Partidu ka politiku istoriku ida laiha garantia atu nia mak sei manan eleisaun bainhira nia rasik laiha planu estratejiku ida nebe klaru. Kandidatu nebe sei manan mak kandidatu ida nebe ninia ema sira hanoin kritiku ba ambiente no iha planu estratejiku di’ak ida. 

Hanoin kritiku iha politika signifika hanoin iha level ida nebe kompleksu no uza prosesu analize no prosesu avaliasaun ba informasaun sira nebe hetan kona-ba ita boot nia kandidatu/partidu nune’e mos kona-ba kandidatu ka partidu seluk. Hanoin kritiku ijiji kapasidade sira hodi avalia validu ka lae fonte informasaun sira kona-ba adversariu no ita nia-an ka ita nia partidu rasik. Husi informasaun sira nebe halibur ona, bele distingui ida nebe relevante ho ida nebe lae, no bele distingui ida nebe hanesan faktu, opiniaun ka rumor sira. Ne’eduni hanoin kritiku nudar kapasidade hodi halu analize ba faktu nebe iha, husi faktu sira ne’e hamosu hanoin no defende hanoin sira ne’e hodi tetu no hola desizaun. 

Maibe keta haluha, labele haree ba faktu sira ne'e hanesan faktu baibain de'it, tenki buka hatene saida mak subar husi faktu sira ne'e nia kotuk hanesan Sun Tzu dehan: "La presiza ho matan nakloke hodi haree loron, nein presiza tilun kro'at hodi rona anin boot. Atu manan ita boot presiza haree buat nebe ema laharee hetan." Ne'e signifika tenki halo analize didi'ak ba informasaun sira nebe hadulas iha faktu sira ne'e, halo komparasaun entre informasaun sira. Husi ne'e mak hola konkluzaun no hetan solusaun ba problema sira nebe iha. Hanoin kritiku nudar prosesu ida nebe halo ho konsiente hodi interpreta no avalia informasaun sira bazeia ba esperiensia, konviksaun no kapasidade nebe iha. 

Hanoin kritiku ijiji ba politiku ida labele halo politika hanesan manduku nebe sulan-an de’it iha tanki laran ka iha nuu nia kakun okos nebe labele haree ba dook, labele sente, haree no kompara akontesimentu sira nebe mosu iha sira nia sorisorin. Hanoin kritiku mos ijiji politiku ida labele hanesan kakatua, loriku ka kakoak nebe hatene hasara de’it, tanba labele hanoin mesak. Moe boot ba politiku ida bainhira laiha hanoin rasik, tanba iha politika hanoin rasik hanesan produtu nebe atu fa’an ba eleitor sira. Politiku ida labele ba fa’an fali produtu husi politiku husi partidu seluk nian. Hanoin kritiku mos ijiji labele halo politika hanesan asu nebe hatene lambe nia na’in de'it. Iha politika se politiku ida hatene kose de’it, nia la sei sai ema onestu ba nia-an no onestu ba ema seluk, nia buka koalia buat di’ak de’it no taka buat aat sira. Politiku ida nia knaar atu hadi’a buat aat sira hodi sai di’ak ba ema hotu, se nia taka buat aat hotu, oinsa mak atu hadi’a? Hanoin kritiku mos ijiji ba politiku ida labele halo politika hanesan asu kutun, nebe haksoit ba mai, la konsistente iha ninia prinsipiu, haksoit husi partidu ida ba partidu seluk. Politiku ida tenki hamrik metin, tenki konsistente iha nia hanoin, iha nia prinsipiu no iha nia politika. Oisa mak nia atu luta ba mudansa ida ka hadi’a buat ida se nia rasik hamrik la metin no la konsistente? Politiku asu kutun identiku liu ho sira nebe halo politika buka di’ak de’it, buka benefisiu ba-an rasik, la’os luta ba ema hotu nia di’ak. Hanoin kritiku mos ijiji ba politiku ida labele halo politika hanesan karuajen komboiu nian nebe tabele de’it ba komboiu ulun. Politku ida hanoin tabele de’it signifika nia rasik lafiar-an, laiha hanoin. Eleitor sira la sei fiar kandidatu ka politiku ida lafiar-an. 

Iha politika ijiji hanoin kritiku hodi ita bele halo refleksaun kritika haree saida mak ita halo di’ak ho saida mak ita halo ladiak, ka identifika ita nia frakeza rasik hodi hadia. Nune’e mos haree ba politika husi ita nia adversariu sira nian nebe sira halo di’ak ho nebe sira halo ladi’ak ka aat. Ho hanoin kritiku hodi detata frakeza ka erro sira husi adversariu nian hodi halo ba ita boot nia kilat musan hodi tiru sira iha kampaine politika. Ho hanoin kritiku mos tulun ita boot bele halo planu estratejiku di’ak ida. 

Enkuantu Planu estratejiku iha politika signifika halo planu ida nebe ho objetivu klaru no bele mede ninia rezultadu ka bele defini ninia imajen-alvu. Atu garante vitoria, tenki halo analize didiak ba situasaun, tenki halo analize SWOT hodi haree ita boot nia  pontu forte (area nebe ita boot halo di’ak ka vantajen husi ita boot/ka ita boot nia kampaine), pontu fraku (area nebe tenki hadia/ka tenki taka hodi labele hetan atake husi adversariu), oportunidade (fator esterna nebe bele kontribui ba ita boot nia kampaine no bele sai ita boot nia forsa ka pontu forte) no ameasa (problema potensial/risku kauza husi fator esternal nebe ita boot nia kandidatu sei hasoru) sira. Tenki haree buat hirak ne’e hotu hodi haree oinsa pontu sira ne’e influensia ba ita boot nia chance hodi atinji ita boot nia objetivu. Define didiak problema, mensajen, grupu-alvu no meio komunikasaun sira nebe di’ak hodi bele apoia ita boot nia esforsu sira no foka ka konsentra ita boot nia rekursu sira iha aktividade sira nebe sei lori susesu. 

Vantajen husi planeamentu estratejiku mak sei tulun halibur ita boot nia ideia, aktividade no rekursu sira nebe iha ho objetivu ida de’it mak hetan susesu ka manan iha eleisaun. Laiha buat ida mak naran halo de’it, buat hotu tenki halo tuir planu estratejiku ida ka ho meiu ida hodi antiji objetivu final nebe ita boot buka. 

Planeamentu estratejiku baibain aplika iha mundu militar ho negosiu sira.  Ba politiku na’in barak, planeamentu estratejiku seidauk sai hanesan aktividade baibain ida. Balun hakarak husik buat hotu nebe atu halo ba iha ‘kriatividade”, “instintu politiku” ka “esperiensia”. Ka konfia de’it ba vontade di’ak no sabedoria eleitor sira nian, nebe sei hatene rekuinese no rekompensa kualidade nebe iha. Maibe iha pratika, la’os hanesan ne’e. Iha pratika bainhira politiku ka partidu politiku ida laiha planeamentu estratejiku mak sei halo mensajen sira nebe sei hato’o ba publiku mos sai la klaru, la iha diresaun no sai malahok. 

Tenki hatene katak perfil husi politiku ka partidu ida nian la automatikamente konvense eleitor sira. Bainhira politiku ida ka partidu ida laiha planu estratejiku ida, mak bele iha serteza ona katak rekursu hotu nebe sei utiliza sei lakon lerek de’it, no la sei fo motivasaun nebe forte ba eleitor sira hodi hili ita boot. Iha situasaun ida nune’e mak iha serteza ona katak derrota mak hein hela ita boot. 

Lato’o halo de’it planu estratejiku ida, maibe oinsa tenki lori planu ne’e to’o nia rohan. Politiku barak, buka implementa de’it elementu estratejia nebe sira sente di’ak ba sira. Planu estratejiku ida nebe halo ho di’ak, labele implementa rohan oan balun, maibe implementa tomak. Estratejia ida la’os menu ida nebe husik ita fihir/hili. Elementu hotu-hotu husi estratejia di’ak ida iha ligasaun ba malun no labele halakon parte oan ka hasees rohan balun, tanba hasees parte balun sei estraga estratejia tomak. 

Estratejia funsiona hanesan sistema ida, bainhira bok parte balun nia sei afekta parte hotu-hotu. Maibe, karik ita boot nia adversariu la prepara planu estratejiku ka naran halo de’it, entaun ida ne’e sai vantajen ba ita boot, tanba iha kualker kombate, vensedor mak parte nebe iha planu estratejika di’ak liu. Ba ema nebe iha planu nebe loos ka presizu ka tepat no atua tuir dalan orientada sempre hetan susesu duke ida atua espontaneamente no depende ba “acaso” ka “kebetulan” no “sorte”. 

La signifika planu estratejika ida labele muda. Bele muda bainhira iha mudansa iha ambiente, muda ka adapta tuir situasaun foun. Revizaun ba estratejia no ninia relevansia hanesan parte sentral husi planeamentu estratejiku. Ho nune’e, estratejia nebe adapta ona ka redefine ona bele lori ba to’o iha rohan. 

Nota importante ida: Labele fosai ita boot nia estratejia! Rai segredu nafatin, tanba, se ita boot nia adversariu hatene, nia sei halo buat hotu hodi neutraliza. Mensajen nebe prepara ona komunika iha forma estratejia, maibe labele iha estratejia rasik. Pelu kontrariu, buka identifika adversariu nia estratejia, depois neutraliza hodi lori vantajen ba ita boot rasik. 

Estratejia nebe di’ak labele ataka iha ita boot ninia adversariu nia pontu forte, maibe ataka iha ninia pontu fraku. Adversariu nia pontu fraku sai ita boot nia pontu forte no ita boot nia pontu fraku sai pontu forte ita boot nia adversariu nian, dehan Sun Tzu. Tanba ne’e tenki ataka iha ita boot nia adversariu nia pontu fraku iha sorin ida no taka ita boot nia pontu fraku iha sorin seluk. 

      2. Labele planeia de’it ba vitoria tanba vitoria depende ba konfiansa eleitor sira nian. Hatene no hato’o ba ita boot nia eleitor sira, saida mak ita boot sei halo hafoin manan iha eleisaun.

Faktu ida nebe surprende liu kona-ba politiku na’in sira mak sira nunka entende katak eleitor hein husi sira benefisiu imediatu no konkretu. Politiku na’in sira dala ruma la konsiente ba ida ne’e. Dala barak sira koalia de’it kona-ba buat sira nebe sira hakarak atinji ba sira nia-an, hanesan atu hili sira sai prezidenti, membru parlamentu ka governu. Sira haluha katak eleitor sira bainhira hili ema ruma ba pozisaun ida, sira hakarak ema ne’e bele halo buat ruma hodi lori benefisiu ba sira. Eleitor sira sei la fiar ka konfia kedas ita boot tanba ita boot nudar politiku ida onradu, simpatiku no ema di’ak. Tenki tau iha ulun katak eleitor barak deskonfia politiku sira. Sira fiar katak politiku sira hotu mesak egoista, hanoin-an de’it. Eleitor sira deskonfia politiku sira lasei tau matan ba sira ka bali sira nia interesse bainhira eleisaun liu ona.

Politiku nebe hakarak hetan susesu, tenki esplika ba eleitoradu sira tanba sa sira tenki hili ita boot ka ita boot nia partidu, no la’os ema seluk ka partidu seluk. Eleitor komum sira la interesse ho ita boot nia ambisaun pessoal sira. Sira mos la interesse ho ita boot nia krendensial no konviksaun pessoal sira. Sira so interesse no hakarak hatene, molok eleisaun, saida mak ita boot sei halo ba sira iha futuru, bainhira ita boot eleitu ka ita boot nia partidu manan. So ho ita boot nia resposta nebe bele konvense sira, sira foin bele fo nia votu ba ita boot. Tanba eleitor sira mai ho hanoin, hakarak no interesse ida hanesan ne’e, mak ita boot nia osan, fos ho ropa sira nebe fahe molok eleisaun hodi sosa sira nia votu mos la sei iha impaktu boot. 

Nune’e, molok tama iha kampaine ida, tenki hanoin uluk saida mak ita boot atu halo ba eleitor sira hafoin manan iha eleisaun. Hakerek no hato’o ho klaru ba eleitor sira saida mak ita boot sei halo. Tenki konvense sira katak ita boot merese atu ukun, so ita boot de’it mak sei defende no satisfaz sira nia interesse ka tau matan ba sira nia nesesidade bainhira ita boot manan. Kuandu manan tiha ona, tenki kumpri promesa sira nebe ita boot halo hodi bele hetan konfiansa husi eleitor sira iha eleisaun tuir mai, maibe se ita boot la kumpri promesa sira, lalika hein sira atu hili tan ita boot. So kuda burro mak hakarak monu ba ko’ak hanesan, eleitor sira la’os kuda burro. Se la kumpre promesa balun tenki esplika tanba sa la kumpri hodi sira bele hatene ita boot nudar politiku ida sinseru no onesta.

Atu konvense eleitor sira, ita boot buka hatan pergunta sira tuir mai: Saida mak ita boot sei hato’o ba eleitor sira kona-ba ita boot nia kandidatu/partidu? Ita boot nia valor sira mak saida? Tanba sa mak ita boot merese hetan fiar ka konfiansa husi povu? Saida mak ita boot tenki alkansa? Tanba sa mak eleisaun ne’e importante tebes? Saida mak sei sai ita boot nia prioridade, karik eleitu/manan? Saida mak ita boot sei halo hodi povu nia moris sai di’ak liu?

Saida mak ita boot sei hato’o ba eleitor sira kona-ba ita boot nia adversariu/partidu seluk? Ita boot ninia adversariu ninia track record negativu mak saida? Sa perigu mak kauza/hamosu husi ita boot nia adversariu? Impaktu negativu saida mak mai husi proposta husi ita boot nia adversariu? Oinsa mak ita boot ninia adversariu halu povu nia moris aat/halu povu terus ho ninia proposta ka desizaun? Saida mak hatudu katak ita boot nia adversariu la interesse atu hadia povu nia moris? Oinsa ita boot ninia adversariu asosia impaktu negativu ne’e? Saida mak grupu kredivel sira seluk koalia aat kona-ba ita boot nia adversariu?

Saida mak ita boot nia adversariu sei hato’o ba eleitor sira kona-ba sira nia kandidatu/partidu? Saida mak ita boot nia track record pozitivu? Saida mak hanesan impaktu pozitivu husi ita boot ninia proposta? Oinsa ita boot  hadi’a povu nia moris? Oinsa ita boot sei halo povu nia moris sai di’ak liu? Saida mak hatudu katak ita boot manan ona povu nia fuan? Saida mak grupu kredivel sira seluk ko’alia di’ak kona-ba ita boot nia adversariu? 

Saida mak ita boot nia adversariu hato’o ba eleitor sira kona-ba ita boot nia kandidatu/partidu? Saida mak hanesan ita boot nia track record negativu? Sa proposta husi ita boot hodi hamosu ona impaktu negativu? Saida mak ita boot laiha hodi lamanan povu nia fuan? Se mak asosia ho impaktu negativu sira hosi ita boot? Sa aat mak grupu kredivel koalia kona-ba ita boot?

Pergunta sira iha leten tulun ita boot hodi haree ita boot nia pontu forte sira nune’e mos pontu fraku sira hodi hadi’a ka haki’ik riskus ka ameasa sira nebe haterik ita boot nia dalan ba susesu.

Tenki hato’o saida mak di’ak husi ita boot ba eleitor sira hodi sira bele hili ita boot no esplora buat negativu ka aat husi ita boot nia adversariu sira hodi evita eleitor sira hili sira.

Labele haluha: hanesan funu nudar meiu ida de’it hodi to’o ba paz, manan iha kampaine eleitoral ida apenas tau de’it ita boot iha pozisaun ukun ida; tenki preparadu ba buat sira tuir mai. Hatudu ba eleitor sira katak ita boot mos iha kapasidade no vontade hodi kumpri promesa sira hafoin eleitu. Tenki preparadu ba ida ne’e. 

3. Analize ita boot nia forsa ho frakeza sira. Buka haki’ik frakeza sira nebe haterik dalan ba susesu no aproveita oportunidade sira nebe iha.

Politiku ida atu hetan susesu tenki hatene ho loloos ninia pontu forte ho pontu fraku. Ema baibain gosta liu ko’alia kona-ba nia pontu forte no sente todan tebes ko’alia kona-ba ninia pontu fraku. Barak sai ofendidu ka lasimu bainhira ema temi kona sira nia pontu fraku ka frakeza. 

Pontu forte hanesan vantajen efetiva ida kazu ita boot de’it mak iha pontu ida ne’e, no ita boot nia pontu forte sai pontu fraku ba ita boot ninia adversariu. Karik ita boot iha rekursu natoon ka boot hodi halo kampaine husi media ida, ida ne’e sai hanesan pontu forte ida bainhira ita boot nia adversariu laiha kapasidade ba ida ne’e. Maibe karik ita boot nia adversariu ka adversariu mos iha rekursu osan natoon hodi uza media ho efisiente, mak ita boot la hetan vantajen komparativa, no ida ne’e labele sai ita boot nia pontu forte. 

Pontu forte ida laliu hanesan pontu forte ida de’it. Tenki halo analize no rekuinese ho sinseriedade ita boot nia vantajen ho frakeza. Ho bosok labele hetan vitoria, tanba bazeia ba analize superfisial ida ka informasaun sira nebe sala lori ita boot ba elabora planu estratejiku nebe sala. Bainhira fo hakat sala mak ho serteza tomak derrota eleitoral hein tiha ona ita boot.

Susar no todan liu halo identifikasaun ba pontu fraku sira. Iha pontu ida ne’e presiza absolutamente onestidade no tenki rijidu ba-an rasik. Estratejia ida so bele funsiona ho di’ak no efektivu bainhira bazeia iha faktu konkretu, la’os iha hanoin pozitivu ka rumor sira. 

Labele buka subar ita boot nia frakeza sira, tanba la’os derrota mak sai ita boot nia objetivu. Subar frakeza latulun atu hetan susesu. Rekuinese frakeza ho onestidade tomak hodi bele hadia. Hadi’a frakeza kontribui ba susesu rasik. 

Ho sinseriedade no onestidade tomak identifika no rekuinese ita boot nia pontu fraku hodi bele hadia, so ho ida ne’e mak bele loke dalan ba vitoria. Bosok-an la’os reseita ka aimoruk di’ak ba susesu. Karik ita boot nia adversariu iha rekursu di’ak liu ita boot nian, se ita boot nia partidu iha hanoin naksalak tebes ba assuntu importante ida, se lider husi ita boot nia partidu la kuinesidu, labele ignora ka nega faktu ne’e, maibe tenki tau iha konsiderasaun durante halo planeamentu. Se ita boot nia kandidatu ka ita boot nia partidu la fiar-an no moris de’it iha partidu seluk nia mahan mak vitoria nebe ita boot hakarak hetan sai dook tan de’it, tanba ida ne’e sai hanesan pontu fraku ida. 

Eleitor sira la sei hili kandidatu ka partidu satelite ida, sira prefere hili partidu nebe atu ukun, nebe atu responde sira nia nesesidade sira. Ida ne’e hanesan frakeza ida no tenki buka dalan hodi sai husi mahan hodi afirma ita boot ka ita boot nia partidu nia identidade iha eleitor sira matan. 
 
Eleitor sira sei la hili partidu ida ninia identidade la klaru ka koladu liu ba partidu sira seluk. Se ita boot ka ita boot nia kandidatu iha rezistu kriminal ruma, ne’e mos hanesan pontu fraku, labele dudu nia ba oin, tanba publiku ka eleitor sira iha tendensia laiha ema kriminozu ida. 

Ema ida involve iha krimi ida ona susar sai figura nebe bele fa’an. So bele fa’an karik figura ne’e iha karizma boot ka halo buat estraordinaria ruma. Maibe sai fali vantejen se krimi sira duun ba ita boot nia kandidatu la provadu kulpabilidade iha tribunal, signifika ita boot sai vitima tanba perseguisaun politika ruma. Publiku iha tendensia fo apoiu ba vitima no fo kastigu ba ema nebe hanoin halo aat ba ita boot. Politika vitimizasaun dala ruma iha impaktu bainhira adversariu halo tratamentu la justu ba ita boot ka ita boot nia partidu.

Bainhira halo analize ba pontu fraku sira, labele iha konfiansa ba opiniaun husi familia, amigu ka maluk sira nebe sempre la’o hamutuk ho ita boot. Tanba familia, amigos ka maluk sira iha tendensia koalia buat nebe di’ak de’it, hodi halo ita boot nia laran ksolok. Di’ak liu, bainhira halu diskusaun no definisaun ba pontu fraku sira, husu tulun ba ema sira la involve direitamente, iha ita boot nia kampaine, nein iha interesse atu buka impresiona ka atu manan ka hetan buat ruma husi ita boot. Sira mak sei halo analize ka halo identifikasaun kona-ba ita boot ka ita boot nia partidu ninia frakeza ho objetivu liu, tanba la involve emosaun ho interesse iha laran.

Hafoin identifika ita boot nia frakeza sira hotu, halo lista tuir impaktu sira nebe iha ona, hodi haree chance ka peluang sira atu manan. Aleinde ida ne’e, buka ka taka frakeza sira nebe iha, hodi muda opiniaun publika nia persepsaun, hodi halo eleitor sira vota ba ita boot, ka ita boot nia partidu. Karik tempu badak liu ona, hanesan hela deit ona fulan 10 atu tama iha eleisaun ona, ita boot buka mak hadia de’it pontu fraku sira nebe iha impaktu boot, no bele hadia iha fula 10 nia laran. Lalika lakon tempu hodi hadia buat nebe labele hadia ona iha fulan 10 nia laran. Se ita boot laiha manifestu politiku, bele hakerek iha semana balun nia laran. Maibe, se ita boot nia partidu nunka atrai eleitor sira, husi klase ekonomika ka sosial ruma, susar uituan atu hetan votos barak iha fulan 10 nia laran iha klase sira ne’e, tanba votu depende barak ba perfil husi ita boot ka ita boot nia partidu, no perfil ne’e lori tinan barak hodi konstroe sai boot. Susar muda iha fulan balu nia laran. Labele estraga ka gasta rekursu sira ba pontu fraku sira nebe susar atu rekupera ka hadia lais iha tempu badak, tanba nia la sei iha influensia ka impaktu boot ba votos a favor ba ita boot. Hanesan izemplu, ita boot labele muda numeru analfabetu iha ita boot nia sidade iha fulan ida nia laran, maski anafabetizmu ne’e rasik sai hanesan asuntu importante ida hodi lori ita boot ba susesu. 

Konsentra no hadia pontu fraku hirak nebe iha impaktu ba ita ita boot nia susesu. Di’ak mos estabelese sub estratejia ba kada pontu fraku sira, define saida mak ita boot hakarak atinji no to’o bainhira no oinsa mak ita boot bele halo ida ne’e. Karik ita boot nia osan la sufisinte ba kampaine ida, define subestratejia ida oinsa no bainhira hetan osan nebe presiza no ho sa atividade, no sese mak sei sai ita boot nia aliadu sira. 

Labele haluha tenki define kuantia nebe presiza, ho osan konkreta no bele mede. Nune’e, hakerek “$300.000 reais to’o loron 30 Janeiro”, em vez de hakerek “osan barak nebe presiza hetan lais diak liu tan.” Se ita boot laiha aliadu sira husi grupu interesse importante ida, dezenvolve subestratejia ida oinsa ita boot bele halo kontaktu ho ema importante husi grupu interesse ne’e. Estabelese prazu to’o bainhira mak halo ida ne’e. Alvu ho prazu tenki klaru no tenki kumpri ho rigor. 

Tenki halo avaliasaun fila-fila ka regular hodi check planu, estratejia ho aktividade ida-idak la’o to’o iha nebe ona, nebe mak atinji ona ka realizadu ona, nebe seidauk, sei halo ka labele ona. Se labele ona tenki buka dalan alternativu, labele husik sasan la’o mesak. Koko no buka alternativu la’os serbisu lakon lerek ida, maibe sempre iha ninia valor katak iha kualker batailla labele hein de’it, maibe tenki pro-ativu. 

Lalika laran taridu, dala ruma, ita boot nia pontu fraku sira bele sai fali pontu forte bainhira ita boot matenek, iha inisiativa, kriativu no imajinativu. Hatene uza ka transforma pontu negativu ba iha pontu forte. Hanesan izemplu, ita boot nia adversariu nudar politiku ida influente no experiente, ho ninia istoria naruk iha politika ka iha luta ida, no ita boot nudar kandidatu foun ho esperiensia laiha ka uituan, ita boot bele ataka nia katak nia laiha ideia foun, laiha enerjia, la iha vizaun ba realidade foun no sempre halo sala hela de’it. Rejista nia sala sira hodi hato’o ba eleitor sira no aprezenta ita boot nia hanoin inovador nebe bele lori mudansa ba eleitor sira nia moris.

Iha politika nunka bele husik oportunidade liu. Susesu ida depende mos ba oportunidade. Hanesan atu forma koligasaun governamental ida. Se ita boot nia partidu lakonsegue forma governu mesak, maibe se iha oportunidade atu forma governu koligasaun ida, nusa mak labele tetu. Tetu vantajen sira ba ita boot nia partidu, katak partidu nebe hakarak la’o hamutuk ho ita boot aseita ho ita boot nia programa barak ka lae, tuir mai haree ba postu sira nebe ita boot nia partidu atu hetan. Hili ida nebe di’ak liu. 

Formasaun ba governu koligasaun ida nebe saudavel signifika mos tenki iha tratamentu hanesan ka justu entre membru koligasaun sira. Bainhira laiha tratamentu hanesan ka justu mak dalan ba koligasaun naksobu mos nakloke luan. 

Iha pratika politika nebe rasional lakuinese relasaun emosional, buat nebe iha mak interesse. Interesse mak halo ema ka partidu sira la’o hamutuk ka bele forma koligasaun hamutuk. Bainhira la konsegue ona defende interesse  komum nebe iha mak koligasaun ne’e mos hotu. Tanba interesse mak determina koligasaun, mak iha politika lakuinese koligasaun eternu. Bele ukun mesak bainhira prenxe kondisaun ukun mesak nian no bele forma koligasaun bainhira nesesita duni. 

Partidu ida bele ukun mesak ka troka parseiru koligasaun. Labele hateten “hau lasei fila mai hemu bee iha bee matan ida ne’e”, tanba iha politika, partidu sira troka parseiru koligasaun ba mai, depende ba interesse. Kesi ikun metin loos de’it ba partidu ida, la’os politika nebe di’ak, tanba halo partidu lakon liberdade hodi halo manobra no defende interesse partidu nian. 

Jeralmente, partidu sira nebe kesi malu metin iha koligasaun, partidu nebe boot liu mak manda, dala barak nia halo tratamentu la justu ba partidu ki’ik sira, tanba nia hatene partidu ki’ik, emosionalmente, nia kontrola tiha ona no laiha opsaun atu halai sees. Maibe partidu ki’ik nebe matenek, loloos nia mak kesi partidu boot nia liman, nia mak determina liu, tanba, maski partidu ki’ik, bainhira nia sees husi koligasaun governu monu. Partidu boot sira ta’uk liu mak ida ne’e. Tanba ne’e, partidu ki’ik, di’ak liu labele kesi ikun metin loos ba partidu boot ruma, ho nune’e hodi bele iha liberdade ho espasu ba manobra hodi lori vantajen ba partidu. 

Partidu ki’ik tenki livre, labele sai satelite ba partidu ruma, ho nune’e bele livre hola desizaun forma koligasaun ho partidu nebe de’it bainhira nia hakarak, importante koligasaun ne’e benefisia ka lori vantajen ba ninia partidu tuir ninia interesse. Interesse iha ne’e refere ba programa governu nian, katak tenki aseita ho ita boot ninia partidu ninia programa hodi sai programa governu nian, aseita barak liu ita boot nia programa di’ak liu tan, tuir mai mak pozisaun ka postu sira iha governu nebe partidu merese hetan.

      4. Rona povu nia hanoin no halerik. Foka ba sira nia nesesidade prinsipal sira no labele loko-an, maibe hatudu umildade

Politiku barak monu iha hadau malu sai boot no tama iha debate sira kona-ba tema sira nebe xatu, la folin ka la importante ba eleitor sira. Debate sira nebe sai asuntu ida ba de’it klase politiku sira, la’os asuntu ba interesse entre sira nebe atu eleje ho eleitor sira. Iha realidade, eleitor sira hakarak buat nebe sama iha rai, la’os mehi sira iha kalohan leten. Sira hakarak buat konkretu sira hanesan hetan serbisu, hetan bee mos, hetan ahi ho estrada di’ak ba sira nia hela fatin, moris iha uma ho kondisaun, hetan tratamentu saude di’ak, edukasaun di’ak ba sira nia oan sira, moris iha dame ho hakmatek nia laran, iha seguransa ba terseira idade sira, no protesaun kontra krimi ho violensia. Politiku sira nebe hetan susesu sira buka identifika pontu baziku sira nebe importante liu, pontu sira loron ida han dala tolu, no tulun rezolve sira nia problema. Sira hatudu sira bele fornese bens no oferta serbisu sira nebe eleitor sira gosta. 

Iha pratika, politiku barak gosta diskuti lahotu de’it kona-ba pontu sira nebe so interesse ba klase politika sira, no parsela sofistikada ki’ik iha sosiedade nebe baibain politiku sira halo parte ba. Iha mundu ne’e, komentariu husi kualker jornalista ida iha notisia ida bele hetan pezu duke opniaun ka dezeju sira husi eleitor tokon sira. 

Politiku barak, toman ho topiku popular sira husi klase politika sira: mudansa husi artigu balun husi konstituisaun, regras no prosedimentu iha parlamentu, lei sira kona-ba eleisaun, kazu korrupsaun iha kargu sira husi adversariu, intriga politika no eskandalu sira. Konsidera mos tempu hira nebe lakon ba kestaun sira nebe interessa ba ki’ik sira, maibe manas no hirus iha komunidade: destruisaun ba meiu ambiente, finansiamentu ba sosiedade sivil, apoia ba grupu relijiozu sira, nsst. Laiha buat ruma sala ko’alia ka debate kona-ba asuntu sira ne’e. Sira ne’e hotu validu tebes no bele defende iha momentu nebe apropriadu. Liliu, politiku di’ak ida, labele ko’alia de’it asuntu sira kona-ba ema barak nian, no husik hela tiha asuntu sira nebe interesse ba ema minoria sira, maibe tenki hatene, iha kampaine eleitoral ka iha reuniaun publiku sira, tema sira husi grupu ki’ik sira nian ladun atrai eleitor baibain sira. Tanba ne’e tenki konsentra ba asuntu boot sira nebe afekta ema barak nia moris. 

Karik ita boot hakarak hetan susesu, labele lakon tempu ba kestaun sekundaria sira ka kestaun interna klase politika sira nian. Di’ak liu fo atensaun ba nesesidade primordial ka boot sira ema nian. Dalan di’ak liu hodi identifika nesesidade sira ne’e mak sani ho kuidadu peskiza sira husi opiniaun sira nebe jornal sira publika regularmente. Bele mos hatene no identifika nesesidade ema barak nian husi opiniaun sira nebe mai husi ema sira serbisu, fa’an ka sosan sasan sira iha merkadu ka restorante ka futu manu fatin sira, tanba husi publiku sira hanesan ne’e mak hetan opiniaun sira sinsera no objetiva. Molok koalia ba eleitor sira, tenki hatene uluk sira nia lamentasaun, keisa, problema ka nesesidade sira. 

Keta haluha, eleitor sira la gosta politiku nebe foti-an ka loko-an. Sira prefere kandidatu nebe haraik-an, simples no komunika ho eleitor sira ho linguajen popular, la’os ho linguajen sira sofistakada, tekniku no akademiku nian nebe sira la kumprende. Ladun di’ak mos ba politiku sira uza linguajen sira nebe eleitor sira la kumprende tanba bainhira sira la kumprende mak mensajen la sei passa. Eleitor sira gosta kandidatu nebe bele kontaktu beibeik ho sira, identifika nia moris hanesan ema baibain nian, moris simples no sisializa-an ho ema baibain sira. Eleitor sira gosta politiku nebe haree sira halo serbisu ruma iha bairru ka iha natar ka to’os, sira mos tama ba kaer ho liman, maski minutu balun de’it. Eleitor sira gosta politiku sira konviviu ho sira, sente povu nian susar no terus no buka dalan hodi tulun sira. Halo-an ka loko-an iha eleitor sira nia oin, sei halo eleitor sira sees-an hotu, tanba ema arrogante ka loko-an ida labele identifika-an ka sente saida mak ema mak baibain sira sente. Tan ne’e importante tebes hatudu moris simples no haraik-an iha eleitor sira nia matan.

5. Konsentra no limite iha pontu tolu, labele barak liu, nebe sai interesse husi ita boot nia eleitor sira

Dala barak politiku sira subestima interesse sira husi eleitor sira ba politika. Politiku sira oras 24 moris iha mundu politika, enkuantu eleitor baibain sira haree politika hanesan parte kikuan ida husi sira nia moris. Sira haree politika la’os hanesan buat importante tebes ida ba sira, nein gosta ka atraente. Eleitor sira laiha tempu ba politika nein iha pasiensia hodi tuir politiku sira. Sira la interesse nein atraidu ho diskursu sira  naruk no kompleksu. Politiku ida hakarak hetan susesu ka ninia mensajen bele to’o audiensia ka eleitor sira, di’ak liu reduz sira nia numeru mensajen sira. La presiza hato’o mensajen barak no rebo-rebo tanba sira nia atensan limitada. Di’ak liu iha manifestu politiku kompletu ida, maibe keta haluha, eleitor sira laiha tempu atu sani dokumentu naruk sira. Sira sei fo de’it sira nia momentu balun husi sira nia tempu. Iha tempu nebe uituan ne’e, ita boot tenki konvense sira, halo sira fiar ba ita boot. Ne’e signifika ita boot nia mensajen ka ita boot nia proposta tenki komunika ba sira iha segundu balun nia laran de’it. Ne’e signifika labele hato’o mensajen barak no naruk, maibe uituan, badak, klaru no atraente. Konsentra iha mensajen boot nebe iha impaktu boot ba eleitor sira.

Mensajen sira mos bele hato’o liu husi internet ka media sosial hanesan facebook, twiter, whatsApp, youtube, blog ka website sira. Kandidatu ida bele estabelese no atualiza ninia informasaun ka mensajen sira liu husi media sosial sira. Maibe hanesan temi ona iha leten, mensajen labele naruk, tenki badak no klaru hodi bele eleitor sira bele kumprende. Media sosial labele sai hanesan substitutu ba livru sira ka jornal, revista, televizaun no radiu. Maibe importante tebes tanba fasil liu ba publiku sani mensajen badak sira duke sani livru ka artigu naruk sira. Husi media sosial, importante tebes, aprezenta mensajen prinsipal sira, aprezenta ho forma badak no klaru, no akompaina ho foto ka figura di’ak sira husi kandidatu ka partidu nian, em vez de publika testu naruk sira. 

Nune’e, hili item tolu husi ita boot nia manifestu nebe ita boot nia eleitoradu sira iha interesse ba. Karik ita boot hetan item sira nebe bele simplifika ona no traduz ona iha slogan atraente ida, sei diak liu. 

Hili item ida nebe labele hanesan ho ita boot ninia adversariu nian. Item ne’e sai ita boot nia “produtu uniku ba fa’an.” Hanesan iha linguajen marketing nian, produtu ida ne’e mak hanesan marka ida ba ita boot hodi marka diferensa ho ita boot nia adversariu nian. Diferensa ne’e hanesan “valor akresentadu” ida iha kampaine. 

Husi item sira nebe identifika ona konstroe mensajen uituan, badak no fasil, nebe halo apelu emosional ida hodi hetan eco, ressonância ka gemah nebe monu iha eleitor sira nia fuan, halo sira sai impresionadu ho ita boot nia mensajen sira. Dala ida tan, formula mensajen ho lifuan sira nebe fasil eleitor sira bele kumprende no memoriza, hodi sira labele haluha buat nebe ita boot hato’o ba sira. Husi ne’e, repete fila-fila mensajen sira nebe formula ona bainhira iha biban. Ne’e atu hanesan mos kompainia sira ho susesu koko kuda mensajen simples sira iha ema nia ulun hodi hasara tuir fila-fila iha periodu tempu ida. Politiku ida tenki konsentra iha mensajen balun nebe definidu ona hodi hato’o iha biban hotu-hotu ba eleitor sira. 

Iha mundu ekonomia nian, empreza sira selu osan barak ba anunsiu sira nebe repete fila-fila regularmente. Peritu sira husi kompainia boot sira hatene so ho repetisaun ba sira nia mensajen prinsipal sira mak sei iha impaktu ba konsumidor sira. Maibe politiku barak hanoin tenki kriativu, hakarak surprende eleitor sempre ho mensajen foun sira no tema foun sira. Dala ruma mensajen sira nebe repete beibeik no hatama buat oioin iha laran, halo ita sai baruk. Ho maneira ida hanesan ne’e, konfunde eleitor sira no lakon perfil. Nudar politiku, hateten buat hanesan fila-fila bele halo ita boot ho ita boot nia ekipa kole, maibe iha serteza katak saida mak ita boot rona fila-fila, ba maioria eleitor sira, sei hanesan buat foun no sira presiza rona fila-fila molok interioriza ita boot nia mensajen sira. Politiku ida atinji ninia hakarak bainhira publiku tomak komesa repete ita boot nia mensajen sira ho espontanea.

Keta haluha: iha debate publiku, la manan politiku nebe ko’alia barak ka aprezenta argumentu sira kompletu liu, maibe nebe manan mak politiku ida nebe aprezenta ninia mensajen ho liafuan badak no klaru. 

6. Labele buka agrada ka halo ema hotu ksolok. Transforma ita boot nia adversariu sira sai aliadu boot, tanba laiha ema ida bele fo ba ita boot kredibilidade liu duke ita boot nia adversariu. 

Politiku barak tama iha politika, sira lakohi ema hakilar ka hirus sira. Sira hakarak de’it hetan elojia ka basa liman husi eleitor sira. Sira ignora tiha katak politika nudar jogu soma zero (jogo de soma zero), katak ita boot so bele manan husi kustu sira mai husi ita boot nia adversariu sira. Ita boot so sei bele manan bainhira konsege konvense eleitor sira, katak ita boot di’ak liu ita boot nia adversariu sira. Ita boot bele de’it kritika figura ka entidade sira nebe fo apoia ita boot nia adversariu sira ka sira nebe eleitor sira la gosta.

Ema hotu nebe tama iha politika no sai kuadru sira partidu nian, barak husi sira hakarak sai ema politiku ho susesu. Politiku ida hakarak hetan susesu iha kampu politika tenki hatene ka konsiente katak, sosiedade forma husi ema no grupu sira ho interesse sira la hanesan no dala barak iha konflitu entre sira. Ema balu hanoin “di’ak liu husik ba merkadu mak determina presu sasan nian.” Ne’e hanoin direita ho liberal sira nian. Sira nebe husi area eskerda nian, liliu sosializmu, hanoin katak, “buat hotu labele entrega ba merkadu, maibe estadu tenki halo intervensaun selektiva iha merkadu hodi proteje povu ki’ik sira nebe labele kompete ho kapitalizmu sira.” Ne’e hatudu nunka iha lia ida ka unanimidade hanoin ida. Nunka eziste, nein bele eziste, politika ida atu agrada ka halo ema hotu laran ksolok. Nein ema hotu iha hakarak no interesse hanesan. Ita iha mundu ida ho rekursu limitadu, ita nia hakarak ho interesse parte balun de’it mak hetan satisfasaun, labele hetan hotu buat nebe ita hakarak. 

Funsaun husi politika mak determina ita nia mehi, dezeju ka hakarak balun bele realiza ka lae. Klaru katak ema balun sei hetan benefisiu balun husi politika no balun sei la hetan. Se ita boot halu kampaine ida kontra korrupsaun, sira nebe goza husi korrupsaun sei kontra ita boot. Se ita boot halo kampaine halis ba privatiza empreza publika sira, ema sira nebe serbisu iha empreza sira la sei gosta ita boot nia inisiativa ne’e. Se ita boot halo kampaine ida ba nasionalizasaun ba rai, ema sira na’in ba rai boot sira sei kontra ita boot. Se ita boot halo kampaine lahalis ba trabalhador ka operariu sira, ita boot sei la hetan apoiu husi sindikatu sira. Nune’e, sempre eziste ema nebe sei benefisia husi politika nebe ita boot atu halo no seluk nebe lae mak sei sai ita boot nia opozisaun.

Tenki konsiente no entende katak la’os laiha vantajen bainhira iha adversariu politiku.  Adversariu importante tebes iha politika hodi hasa’e ita boot nia popularidade no halo eleitor sira bele hili ita boot barak liu tan. Tenki tau iha ulun: dala barak, fasil liu provoka ita boot nia adversariu sira hodi halu reasaun duke mobiliza sira nebe apoia ita boot. Ita boot nia adversariu sira bele la voluntariamente sai ita boot nia aliadu boot, sa tan ema sira korruptor nebe sai ita boot nia alvu. Ita boot nia adversariu ka ema sira la gosta ita boot ka ita boot nia partidu ho programa, sira sei ataka ka halo reasaun maka’as bainhira ita boot ataka sira nia interesse ka programa. Eleitor baibain sira sei aseita ho ita boot nia politika tanba ita boot luta hela ba sira nia interesse, ita boot kontra interesse pessoal korruptor sira nian ka programa sira nebe la pro-povu, maibe pro grupu kapitalista kikuan ida. 

Ita boot lalika ta’uk no tenki konsiente katak bainhira ita boot tama iha politika, ita boot aseita tomak ho risku sira nebe iha. Ema sei hateten aat ita boot, sei halo insultu ka fo naran oioin ba ita boot. Buat hirak ne’e hotu hanesan teste ida hodi koko ita boot ninia maturidade, prontidaun no dterminasaun hasoru dezafiu sira ne’e. Laiha politika, batailla, kombate ka luta ida sein risku. Laiha buat ida, sira bele ataka, ofende ka insulta ita boot tanba razaun ka kauza justa ida. Tanba bainhira sira ataka ita boot tanba buat loos ida, iha ne’e sira hasa’e ita boot nia kredibilidade, popularidade no ita boot hetan simpatia no solidariedade barak liu tan husi eleitor sira. Simpatia ho solidariedade iha ne’e se transforma ka konverte ba votu nebe ita boot sei hetan. Se ema liberal ka kapitalista ida halu reasaun maka’as tanba ita boot kontra merkadu livre maibe defende estadu tenki halo intervensaun selektiva hodi proteze ema ki’ik sira mak ita boot manan daudaun ona apoiu husi povu ki’ik sira nebe sai vitima husi kapitalistas ka liberal sira. Ne’e signifika ita boot nia adversariu sira halo daudaun ona kampaine gratuita ba ita boot. Bainhira ita boot luta kontra korrupsaun, ema la sei fo pezu didiak, maibe se ita boot hetan atake husi benefisiariu sira husi korrupsaun nian, eleitor sira bele haree ona ita boot nudar ema seriu ida no bele fo sira nia konfiansa ba ita boot. 

Se laiha ema ruma mak kontra ita boot, ita boot tenki buka oinsa fanu ka hamosu adversariu sira, provoka sira nebe baibain lakohi ona vota ba ita boot. Iha ita boot nia blog ka pajina, ita boot rasik bele hakerek no ataka, hanesan izempu, halo komentariu kritiku hasoru ita boot nia adversariu nebe sai ita boot nia alvu. Karik nesesariu, husu ita boot nia belun ka aliadu sira, hakerek komentariu negativu sira hasoru ita boot hodi ita boot bele hatan liu husi ita boot nia blog, pajina, facebook ka twiter. Dala ruma, nesesariu manipula opiniaun publika bainhira ita boot nia adversariu sira lakohi halo. Ka kombina ho jornalista balun hodi halo pergunta sira nebe provokativu hodi fo biban ba ita boot hodi ataka ita boot nia adversariu sira. Ataka la signifika hatun, insulta ka ofende sira. Ataka buat sala sira nebe sira halo ka sira nia programa sira nebe la pro-povu ka proteje korruptor sira ka hariku sira nia familia sira. Se ita boot joga di’ak, ita boot nia adversariu sira mak sei sai ajente relasaun publika sira nebe iha kreditu no baratu ba ita boot. 

Nune’e, lalika laran rurua hili “grupu alvu negativu” nebe ita boot bele investe iha ita boot nia kampaine. Grupu alvu negativu mak grupu nebe sai alvu atake ita boot nian. Ataka sira iha sorin ida no iha sorin seluk aprezenta ita boot nia programa sira nebe pro-povu hanesan hakarak loke empregu, harii bairru foun ho uma diak, edukasaun nebe diak, governu ida moos no responde nesesidade bazika sira nebe ema hakarak hetan. 

7. Koalia direkta no klaramente. Mensajen tenki badak, klara no uza izemplu sira no evite detaillu sira.

Ba eleitor barak, sira haree politiku sira hanesan moris ka mai husi planeta seluk. Razaun ida husi razaun barak mak tipu linguajen nebe politiku sira uza, sofistikada ka aas liu, ka teknika liu, iha nebe eleitor sira nein kumprende ka la hatene. Politiku barak failla iha komunikasaun bainhira ko’alia ka hakerek, tanba sira haluha tiha, sira komunika ho eleitor baibain sira. Loloos sira mak tenki adapta-an ba eleitor sira, maibe politiku sira hanoin eleitor sira mak tenki adapta-an ba sira. Politiku sira hakarak eleitor sira mak adapta-an ba sira hanesan loos sira hakarak obriga lenuk sa’e ai. Tuir lolos politiku sira mak tenki adapta-an ba linguajen eleitor sira nian. 

Tanba sa politiku sira iha tendensia koalia no hakerek ho maneira ida nebe ema la kumprende? Politiku barak moris iha mundu rua la hanesan dala ida. Iha parte ida sira moris iha mundu eleitor sira nian no iha parte seluk sira moris iha mundu funsionariu publiku, lobista, jornalista, assessor, kriador opiniaun, peritu no iha komisaun parlamentar sira nia mundu. Sira diskute ho ema elite em jeral kona-ba oinsa bele rezolve problema ida no metodu nebe sira uza hodi aplika. Iha sirkulu sira ne’e presiza espesifiku tebes. Presiza diskuti kona-ba prosedimentu husi projetu ida, metodolojia nebe atu aplika, konsekuensia sira nebe projetu sei hasoru, ninia finansimentu ho sst. Debate ida politiku no tekniku tebes. Maibe politiku barak la entende linguajen nebe perfeitamente adekuada iha reuniaun komisaun ida nian diferente ho linguajen eleitor ka ema baibain sira nian. Eleitor sira baibain la kumprende linguajen teknika ka aas sira, sira so hatene linguajen simples sira. 

Tenki tau iha ulun katak atu komunika ho ema seluk, ita boot tenki hatene uluk komunika ho see, no linguajen nebe ita boot uza, ita boot nia reseptor kumprende ka lae? Se sira nebe hakarak rona la entende ita boot nia linguajen mak ita boot nia mensajen sira la passa. Komunikasaun la’os buat nebe ita boot atu hateten, maibe buat nebe ita boot hateten parte seluk entende ka lae. Mensajen passa bainhira ema nebe rona entende. Se la entende signifika mensajen la to’o ba ema nebe rona. Iha eventu publiku sira ho partisipasaun popular la’os fatin nebe atu halo retorika sira hodi satifaz ita boot nia-an gostu rasik ho termu sira aas nebe ita boot uza maibe nein ema ida kumprende. Panfletu sira kampaine nian la serve hodi prova ba eleitor sira kona-ba ita boot nia matenek. Tenki tau iha ulun, hato’o mensajen ho termu sira simples! Eleitor sira mak sei fo votu hodi lori ita boot ba vitoria, tanba ne’e tenki ko’alia iha linguajen eleitor sira nian, la’os iha ita boot nia linguajen aas sira. Manifestu sira nebe iha la’os elabora ho objetivu atu manan premiu sira poezia romantika nian. Anunsiu sira la’os fatin hodi halo ka soe piada intelektual sira, ironia ka halo referensia ba buat sofistikada sira. Uza fraze sira badak. Evita termu tekniku komplikadu sira, nebe ema baibain sira nein hatene oinsa atu prununsia ka hasara tuir, uza figura ho izemplu sira nebe mai husi rasik eleitor sira nia moris no la presiza halo tradusaun no esplikasaun. 

Eleitor sira gosta politiku sira nebe ko’alia direitamente iha pontu prinsipal sira. Sira gosta politiku sira nebe lalakon tempu ko’alia kona-ba detaillu konfuzu sira. Eleitor sira gosta liu rona no hatene politiku sira ko’alia kona-ba saida mak halo tiha ona no sei halo, sein detaillu deznesesariu sira nein informasaun redundante ka mubazir sira. Se ita boot nia objetivu, hakarak hatun impostu sira, lalika tama iha detaillu sira kona-ba area sira nebe sei hetan hatun impostu boot ka ki’ik no ko’a persentajen hira nebe ita boot hanoin hela, nsst. Bainhira halo kontrariu, sa impostu mak atu ko’a ka hetan redusaun sei lakon iha diskusaun kona-ba halo iha nebe, oinsa no bainhira.

Detaillu sira hamosu debate naruk: grupu sira menus benefisiadu duke sira seluk, ka sai prejudikadu duni, husi ita boot nia politika hatun impostu sira, bainhira sira persebe ema balun sei manan liu duke sira seluk, bele hamosu debate naruk kona-ba ita boot nia proposta sira. Debate naruk nebe hamosu husi ita boot nia detaillu, bele halo ita boot sai hanesan fahi fuik ne’e hadulas husi asu-fuik sira, halo ita boot sai ladi’ak no tama iha debate ida la amigavel kona-ba se mak manan ho se mak lakon. Ita boot nia adversariu sira gosta tebes tama iha detaillu hodi taka dalan ba ita boot. Tan ne’e, keta haluha, labele halu buat nebe ita boot nia adversariu hakarak, ita boot tenki evita masimu possivel tama iha detaillu sira! 

Ita boot tenki halo kontrariu, domina debate no sadere adversariu ba didin lolon. Ita tenki konduz ka lasu ita boot nia adversariu hodi monu iha lasu. Obriga nia ko’alia kona ba detaillu sira mai husi ninia programa ka proposta sira, nune’e hodi ita boot mak sulan sira, la’os kontrariu. Hatuur pergunta sira kona-ba aspektu marjinal sira, difisil no kontraditoria no la relevante sira. Nia sei lakon tempu barak iha esplikasaun sira kona-ba detaillu mak laiha tempu ba nia hodi hato’o mensajen foun no sei halo audiensia ka eleitor hahu baruk ka hetan buat negativu sira nebe mai husi ninia detaillu sira. 

Dala ida tan, evita detaillu sira. Se ema ruma hakarak hatene liu tan ka tama iha diskusaun kona-ba aspektu sira espesial, ita boot konvida nia hodi sani ita boot nia manifestu, konsulta ho ita boot nia pajina iha nebe iha hotu ona informasaun sira iha neba ka atu ko’alia ho ita boot kona-ba assuntu ne’e hafoin reuniaun. Bele seguru katak: ema uituan mak sei hatan ba konvite sira ne’e, maibe ita boot nia tratamentu ba ema sira nebe hakarak hatene, saida mak ita boot halo ne’e formal no etikamente loos no psikolojikamente fo impresaun di’ak ba ema nebe ita boot konvida ne’e. 

8. Koalia kona-ba rezultadu konkretu sira. Lalika ko’alia kona ba prosedimentu, metodu no instrumentu sira. 

Eleitor sira jeralmente lakohi hatene kona-ba prosedimentu sira, maibe hakarak hatene rezultadu konkretu sira. Eleitor sira entende ita boot nia hanoin, hakarak to’o ba nebe ka hakarak atu atinji saida bainhira ita boot koalia ho linguajen ka liafuan simples, kona-ba asuntu “aifarina da’an ho budu-tasi” nebe iha importansia ba sira. La importante ba sira oinsa hetan “aifarina ho budu-tasi”. Hanesan iha ekonomia ka kultura, konsumidor sira hakarak haree, uza no gosta produtu ne’e. Sira la interesse ho prosesu oinsa halo makina ka lori sa makina mak hodi halo produtu ne’e. Fans sira hakarak rona konsertu husi orchestra boot ida, sira apresia tebes lian husi instrumentu oioin nebe iha armonia ba malu, sira gosta ritimu sira, maibe sira la interesse atu hatene instrumentu sira ne’e halo ho saida no funsiona oinsa. Imajina se kompainia boot sira hanesan Coca-Cola ka MacDonald, se la halo propaganda kona-ba sira nia produtu, se mak hakarak atu sosa sira nia produtu? 

Iha kampaine, di’ak liu haluha tiha prosedimentu, metodu no instrumentu sira. Lalika lakon tempu ho buat hirak ne’e. Eleitor joven sira la interesse ho oinsa prepara fatin ida ba juventude sira. Sira gosta de’it atu iha fatin ida sai nudar sentru juvenil ka pouzada ida ba joven sira hodi bele halo sira bele halibur hamutuk. Nudar politiku, ita boot buka hatan ba saida mak joven sira buka ka gosta, sira la interesse ho detaillu sira. Sira la interesse atu hatene oinsa harii sentru juvil ne’e hodi sai edifisiu ida ka sa material mak uza hodi harii edifisiu ne’e. Sira hakarak hatene de’it edifisiu sentru juvenil iha ona hodi halibur sira. 

Husi pontu de vista eleitor sira nian, sira haree politiku sira nia serbisu mak hetan dalan nebe di’ak liu hodi atinji objetivu sira nebe sira boot promote ona. Bainhira ita boot kumpri ita boot nia promesa, ita boot hetan ona kreditu husi eleitor sira. Tan ne’e, bainhira eleitu ona, buka selu tusan sira nebe ita boot promote ona, se selu tomak di’ak liu tan, maibe se la selu tomak, naran halo buat boot ruma nebe ema hotu bele haree nia rezultadu no iha benefisiu ba ema barak. Dala ruma susar atu kumpri tomak promesa sira tanba razaun oioin, orsamentu la to’o ka governu koligasaun mak sai nudar obstakulu. Rekursu limitadu no osan labele to’o ba buat hotu-hotu dala ida, tanba ne’e bainhira halo promesa eleitoral tenki sukat, saida mak bele halo no saida mak labele. Karik ita boot, haree susar atu harii sentru juvenil ida, mak di’ak liu lalika halo promesa ba ida ne’e, maibe ita boot bele koalia estabelese tan komisaun ida hodi diskuti ita boot nia ideia hodi hetan fatin iha juven sira nia fuan. 

Politiku sira nebe ho susesu la koalia kona-ba instrumentu sira. Sira koalia kona-ba rezultadu sira ka benefisiu konkretu husi ita boot nia atividade ba ita boot nia eleitor sira. Intervensaun selektiva ba merkadu la’os fim ida maibe instrumentu ida. Fim mak proteje povu ki’ik sira nia negosiu hodi labele tolan husi kapaitalista sira. Ba eleitor barak, instrumentu sira nudar buat ida abstratu tebes, tanba ne’e, di’ak liu koalia kona-ba rezultadu esperadu ka nebe atu hetan husi reforma agraria hanesan sira bele hetan rai hodi halo to’os, em vez de kona-ba prosesu ne’e rasik. Sentru eskerda sira gosta defende reforma agraria tanba bainhira halo ho dalan nebe justa, ema hotu sei hetan rai pedasuk oan balun hodi hela, hodi halo to’os ka halo natar hodi sustenta sira nia moris. Iha ne’e mak hetan parte balun husi prinsipiu justisa sosial nian no estadu iha atu proteje ema kbiit laek sira husi kanten grupu poderozu sira nian nebe hakarak sobak tomak buat hotu ba an mesak. Ida ne’e mak eleitor sira hakarak. 

Labele ijiji reforma jestaun ba ospital publiku iha sentru urbanu sira, maibe sin ijiji oinsa halo ema moras sira labele iha fila oras ba oras ka loron tomak ka to’o semana hodi hein halo konsulta. Labele koalia kona-ba hapara tesi ai nebe estraga ka destroe meio ambiente, maibe ko’alia kona ba “se mak tesi ai tenki selu multa no hetan kastigu todan”. Liafuan malirin ka mamar, ba eleitor sira, dala barak hanesan liafuan mamuk, haneasan “programa”, “inisiativa”, “reforma” ka “fiskalizasaun”,  nebe bele mosu iha manifestu partidariu ida nian. Maibe, durante kampaine eleitoral ida, labele halo parte iha ita boot nia komunikasaun ho eleitor sira. 

Hanesan ohin temi uluk ona, ita boot bele husik hela debate sira kona-ba prosedimentu ba ita boot nia adversariu sira. Dudu ita boot nia adversariu sira mak tama ho detaillu ka instrumentu sira hodi halo sira lakon konsentrasaun ba buat esensial sira nebe atu atrai eleitor sira. Husi parte ita boot nian, sees ka evita ko’alia kona ba detaillu, prosedimentu, metodu no instrumentu. Tanba ita boot tama iha detaillu sira, ita mak tama fali iha ema nia jogu. 

9. Labele halo ita boot nia adversariu nia jogu. Labele halo buat nebe advesariu hakarak. 

Iha politika, hanesan mos iha kulaker funu, nakonun ho jogu, manobra, intriga no armadilla. Bainhira la estuda didiak, la tetu didiak, la kuidadu mak bele monu iha adversariu nia jogu ka armadilla. 
 
Ema ida bainhira desidi tama iha politika, signifika nia iha hanoin luan, hatene tetu buat aat ho diak husi lidun hotu-hotu. Ema ida, bainhira desidi tama iha politika, di’ak liu labele adapta-an ba moris tuir manduku nebe moris iha tanki laran ka moris de’it iha nuu kakung okos. Iha ingles dehan “thinking out the box”.

Manduku sira nebe moris iha tanki laran no nunka sa’e mai tanki leten hodi hateke ba sorisorin, nia lasei hatene saida mak akontese iha nia sorin-sorin, hanesan mos manduku nebe moris iha kakung okos, la konsegue haree naroman no haree buat sira iha nia sorisorin, nein haree hetan nia-an rasik. Nia la konsegue haree dok no hatene de’it mak nakukun ka metan.

Iha tanki laran, manduku so haree deit manduku seluk, ka haree de’it kalohan ka manu sira semo ba mai iha tanki leten, maibe lahatene kalohan ho manu sira ne’e ba nebe, tuur iha nebe no semo tutan ba nebe.

Politik na’in barak hanesan manduku nebe moris iha tanki laran, kontente ona ho buat nebe iha tanki laran, tanba la konsegue haree buat diak liu sira seluk nebe iha li’ur husi tanki. Politiku sira hanesan ne’e mak politiku sira nebe anti mudansa, tanba sira hanoin moris hanesan moris iha tanki laran mak diak liu ona, sira lakohi koko moris foun, moris foun nebe di’ak liu. Hanesan izemplu, lider sira husi partidu ida, halo politika ida lori ninia partidu kesi ikun metin ba partidu seluk, tanba nia hanoin partidu ne’e mak di’ak liu ona. Ho hanoin ida ne’e, sira lakohi hanoin kore-an hodi hetan parseiru politiku seluk. Sira haluha katak iha politika interesse mak manda, tanba ne’e, partidu ida bainhira desidi atu negosia forma koligasaun ho partidu seluk, nia tenki tetu, hamutuk ho partidu nebe mak halo nia bele antiji nia interesse barak liu.

Koligasaun ida akontese tanba partidu ida mesak la prense kondisaun atu ukun mesak, tanba ne’e nia presiza partidu seluk hodi ukun hamutuk. Membru partidu hotu-hotu nebe hola parte koligasaun, ida-idak tama ho ninia meritu rasik, la’os tanba laran di’ak husi partidu ruma nian. Iha politika laiha fahe bolu gratis, bolu tenki fahe tuir meritu. Nune’e, iha governu koligasaun ida, bainhira iha partidu 2 ka 3 mak halu parte governu koligasaun,  partidu ida-idak bele hetan bolu rohan boot liu duke koligasaun ida forma husi partidu 4 ka 5.

Keta haluha, baibain iha formasaun governu koligasaun, iha buat prinsipal rua mak tenki sai hanesan ajenda prinsipal diskusaun nian. Primeiru partidu sira forma koligasaun tenki diskuti hamutuk programa sira nebe atu sai programa prioridade governu nian. Programa sira ne’e bazeia ba programa partidu ida-idak nian. Klaru katak programa sira husi partidu ida-idak nian labele simu hotu hodi sai programa governu nian, tenki halo negosiasaun, sedensia no konsensu. Se partidu ida nia programa rejeitadu hotu ka aseita uituan tebes, nia labele aseita de’it. Tanba sei iha posibilidade nia sei ba negosia ho partidu seluk nebe karik iha mos kondisaun bele forma governu koligasaun ida, no karik seluk oferese vantajen nebe diak liu, aseita mak ida ne’e. Biar partidu ki’ik, maibe se nia mak determinante liu, nia iha poder negosiasaun boot liu, tanba nia bele negosia ho partidu mais votadu ka ho segundu vensedor hodi forma governu koligasaun ida, bainhira partidu vensedor eleisaun ho segundu mais votadu la konsegue entende malu.  Iha ne’e mak partidu ki’ik iha poder negosiasaun forte hodi hetan vantajen boot liu tan ba partidu, tanba partidu vensedor ho segundu mais votadu, rurua hotu presiza partidu ki’ik ne’e hodi forma koligasaun. Tanba mos razaun ida ne’e mak, biar partidu ki’ik, labele kesi ikun metin ba partidu ida, nune’e hodi nia bele iha espasu manobra boot liu hodi bele negosia ho parte nebe deit hodi bele hetan benefisiu barak liu ba ninia partidu rasik.

Segundu, negosia kona-ba postu ka fatin nebe partidu iha koligasaun atu hetan tuir proporsaun husi kadeira sira nebe iha. Depois de hatene tiha kadeira hira mak atu hetan, tenki haree ba fatin estratejiku nebe partidu tenki kaer. Fatin estratejiku signifika ministeriu nebe boot no determinante, katak kaer ministeriu ne’e tanba bele halo buat barak ba povu nia moris ka bele kontribui maka’as ba iha dezenvolvimentu. Kaer pasta sira nebe iha koligasaun aseita barak programa husi partidu nian hanesan vantajen ida tanba ida ne’e mak eleitor sira hein. Depois de aseita ona postu hira mak atu hetan, partidu avansa ho lista kandidatu hodi okupa pasta sira ne’e. Negosia to’o kandidatu sira ne’e hetan aseitasaun hodi okupa fatin iha postu nebe alokadu ona ba partidu.

Iha prosesu negosiasaun labele negosia ho partidu ida de’it, maibe negosia ho partidu hotu nebe iha kondisaun atu forma governu koligasaun ida. Iha prosesu negosiasaun ne’e mak haree partidu nebe atu sai lider governu koligasaun nian, nebe mak oferese vantajen liu ba ita boot nia partidu katak, husi parte nebe mak aseita barak liu ita boot nia programa partidu nian no oferese postu barak liu no postu sira nebe tuir ita boot nia partidu nia hakarak.

Bainhira tetu atu hola opsaun atu halo negosiasaun ba formasaun governu koligasaun, di’ak liu hadok sentimentu pessoal la gosta partidu A ou B, maibe tenki haree ba interesse komum nian. Tanba bainhira uza sentimentu pessoal ka politiku nebe irrasional mak halo partidu bele lakon espasu ba manobra hodi halo negosiasaun hodi lori vatanjen ba ita boot nia partidu rasik, tanba iha politika partidaria, buat nebe prevalese mak interesse rasik, la’os kestaun gosta ka la gosta. Tanba mos razaun ida ne’e mak iha politika labele jura “hau la sei fila mai hemu bee iha bee matan ida ne’e”. Iha politika ema la deve malu bainhira nia hola parte iha governu ida, maibe tanba ninia meritu rasik, ninia kadeira mak determina hodi nia halo parte iha governu koligasaun ida. Deve so partidu nebe kadeira mamuk maibe tanba laran diak ka tanba atu kumpri estratejia ruma, nia konvida individu husi partidu ruma hola parte iha governu nudar independente.

 Iha politika labele jura “hau lasei fila mai hemu bee iha bee matan ida ne’e” signifika iha mundu politika, buat ida troka parseiru koligasaun ne’e normal tebes ate lori vantajen ba partidu rasik. Ohin ukun hamutuk ho partidu A, aban bele ukun hamutuk ho partidu B ka C, bainrua bele ukun hamutuk fila fali ho partidu A, depende iha interesse ho vantajen ba ita boot nia partidu mak manda. Troka adversariu ho aliadu iha politika hanesan buat baibain ida, la’os buat fim du mundu ida.

Haree ba komplesidade sira iha politika ne’e mak ijiji ba politiku na’in sira, labele halo politika hanesan manduku, ka hanesan kakatua, loriku, kakoak, asu ka asu kutun, ka karuajen komboiu nian. Politiku sira nebe gosta halo politika hanesan manduku, kakatua, loriku, kokoak, asu, asu kutun, tanba sira la hanoin kritiku, laiha hanoin ho nia ulun rasik, tanba ne’e halo sira hanoin klot no gosta hasara de’it. Sira nebe halo politika hanesan karuajen komboiu nian, tanba sira lafiar-an, nune’e sira gosta liu tabele husi kotuk. Sira lakohi sai komboiu nia ulun, sataan sai pilotu ba komboiu. Eleitor sira nebe lahatene, karik foufoun desidi tama iha karuajen ne’e, maibe bainhira sira hatene ona, sira sei husik hela karuajen ne’e. Eleitor sira hanoin duke vota ba kandidatu ka partidu ida tabele tuir fali kandidatu ka partidu seluk, di’ak liu ba vota kandidatu ka partidu nebe la’os hanesan karuajen komboiu nian, tanba kandidatu ka partidu ida hanesan ne’e sei la hola desizaun ruma nebe lori benefisiu ba eleitor sira. Razaun ida eleitor sira sees ka la mai vota ba kandidatu ka partidu karuajen ne’e tanba sira hatene ona kandidatu ka partidu ne’e sei la serve sira nia interesse maibe sei serve deit kandidatu ka partidu seluk nia interesse.

Karruajen labele kompete ho komboiu nia ulun, tanba nia dezenhado atu tabele husi kotuk no nia labele halai mesak. Politika tuir karuajen komboiu nian sei la kontribui ba dezenvolvimentu partidu ka haboot partidu hodi manan iha eleisaun. Sira nebe halo politika hanesan manduku, kakatua, loriku, kakoak, asu, asu kutun ka karuajen komboiu nia, sira ne’e mak barak monu iha adversariu nia armadilla, tanba la konsegue hanoin kritiku no haree ba dook. Tanba la konsegue haree ba dook, fasil liu kandidatu ka partidu seluk uza sira hodi halo jogo adversariu nian. Nune’e, bainhira desidi tama iha politika tenki sai hanesan makikit, loke orizonte no haree ba lidun hotu-hotu, tetu vantajen, desvantajen, tetu ita nia forsa ho frakeza no haree oportunidade ho ameasa sira hotu.

Iha politika tenki sai hanesan makikit, brani semo aas, brani hasoru risku, brani hit todan hodi semo. Ain tenki forte, liras tenki maka’as, ainkukun, ibun no matan tenki kro’at. Ain tenki forte hodi sama rai metin hodi dudu isin semo, no bainhira semo tenki semo dok, matan haree ba dook, haree ba sorisorin hodi fihir alvu nebe atu ataka ka konkista ka sees husi ameasa. Makikit la kesi ikun ba makikit seluk, ida-idak luta hodi asegura ninia sobrevivensia. Hanesan mos partidu, ida-idak luta hodi hetan votos hodi mantein ninia sobrevivensia. Partidu ida la sei fo votos ba partidu seluk. Tanba ne’e partidu ida labele kesi ikun ba partidu seluk, maibe nia tenki luta rasik ba nia-an. Kandidatu ka partidu tenki iha ispiritu kombativu, ativu no progesivu. Tenki luta no reziste ba presaun politika sira, hodi afirma ninia identidade rasik.

Partidu ida sein identidade partidu ida laiha futuru, tanba ho identidade rasik mak nia marka nia diferensa ho partidu seluk. Diferensa ne’e mak sai hanesan vantajen komparativa hodi fo opsaun ba eleitor sira hodi hili. Bainhira partidu sira hanesan hela deit, halo eleitor sira baruk hili ka nein atrai eleitor sira atu ba hili, tanba sira haree partidu hotu kuaze hanesan de’it.

Tanba sa tenki halo politika hanesan makikit? Halo politika hanesan makikit hodi labele fasil monu iha manobra ka estratejia adversariu nian, tanba bele haree ba oin kotuk, haree ba sorin-sorin no haree ba dook. Iha prinsipiu baziku funu nian ida: “Labele halo buat nebe o nia funumaluk hakarak” maibe halo buat nebe ita hakarak halo, karik posivel halo ita nia adversariu mak halo tuir ita nia hakarak. Konduz ita nia adversariu hodi monu iha ita nia armadilla, monu iha ita nia jogu ho estratejia.

Vitoria determina husi asaun ki’ik sira to’o boot. Izemplu se ita nia adversariu partidu boot ida, nia dudu ita boot nia partidu hodi halai hamutuk ho partidu ki’ik ka boot seluk hodi nia bele lori bala ida tiru rabat dala ida. Bainhira ita boot hatene nia hakarak ida ne’e mak ita boot labele halo tuir, tenki halai ketak para labele hetan tiru. Maibe se ita nia adversariu koko atu destroe ita boot nia partidu ka enfrakese ita boot nia partidu mak nia buka kria divizaun iha ita boot nia partidu laran, tau lider ida hasoru lider seluk han malu. Bainhira ita boot hatene ida ne’e mak labele halo tuir, maibe buka reforsa unidade iha partidu laran liu husi rezolve diverjensia sira nebe iha.

Exemplo seluk tan, partidu balun hakarak uza de’it partidu seluk ba nia interesse, nia buka ho dalan hotu-hotu para ita boot nia partidu kontinua sai hanesan partidu satelite ba ninia partidu. Buat nebe partidu boot ne’e halo mak buka ho dalan oioin, halo oinsa para ita boot nia partidu labele sai husi nia mahan, sai husi nia influensia. Nia kria dependensia husi ita boot nia partidu ba iha ninia partidu, tanba ita boot ninia partidu bainhira hadok-an mak ninia partidu bele sai fraku.

Keta haluha, partidu satelite nunka bele sai partidu boot. Atu sai partidu boot mak presiza kore-an husi satelite ka sai husi partidu boot nia mahan. Hanesan ai-oan ida labele moris buras no fuan tebar bainhira moris iha hali mahan. Atu moris buras no fuan tebar nia presiza hetan enerjia foun, presiza hetan loron ho mahobeen rasik. Kesi ikun metin ba fatin ida so hatudu de’it frakeza no haki’ik-an. Partidu nebe atu sai boot mak partidu nebe livre husi influensia partidu seluk nian, ninia membru sira tenki hanoin independente ba partidu nia di'ak rasik, la’os partidu seluk nia di’ak.

Politika nudar jogu ida kompleksu tebes, dala ruma estuda la hetan, monu ona iha ema nia armadilla foin konsiente katak afinal halo sala tiha ona. Tanba ne’e mak tenki halo politika hanesan makikit, tenki semo aas, semo dok hodi bele observa sinais hotu, deteta vantajen, desvantajen, oportunidade, risku ka ameasa sira molok hola desizaun. Tenki hatene estratejia adversariu nian, labele sobak de’it iska sira nebe ita boot nia adversariu soe. Analize ho ulun malirin, ho kuidadu, hodi halo kontra-estratejia, neutraliza adversariu ninia estratejia sira hodi evita sira hetan vantajen hasoru ita boot nia partidu.

Iha rai hotu-hotu, iha kampaine mobiliza osan maka’as. Maibe tenki hatene, laiha osan ba buat hotu-hotu. Tanba ne’e, labele kanten hakarak manan ka sobak buat hotu-hotu, tanba rekursu limitadu. Estratejia nebe diak mak serbisu ho foku ba alvu ida rua, labele hakarak buat hotu. Bainhira hakarak buat hotu mak la’os deit fahe rekursu maibe fahe mos enerjia no konsentrasaun. Analiza ka estuda didiak molok fo hakat ida. Kada hakat tenki ho objetivu ida atu atinji buat ida, karik diak liu tan, kada hakat bele produz efeitu multiplikador, nebe tuir linguajen popular nian, tuda fatuk ida hatun has fuan barak dala ida. Labele fo hakat sein hatene ho serteza atu konsegue buat ida. Labele fo hakat falsu tanba hakat falsu sira sei lori desvatejen ba kandidatu ka partidu ate prejudika estratejia tomak. 

10. Labele monu iha adversariu nia tentasaun

Pozisaun no poder halo ema barak kaben sai boot no hakarak hetan lais. Tanba pozisaun no poder bele muda ema nia moris, inkluindu hasa’e ninia estatutu politiku, ekonomiku no sosial. Tanba ne’e halo ema barak fasil monu iha tentasaun bainhira parte ida koko atu oferese buat ruma. Poder bok ema kualker ida nia ulun no la sei kuran oportunista sira kriador oportunidade hodi la’o lemorai buka benefisiu ba-an rasik. 

Politiku ida labele monu iha tentasaun sira, tenki iha konviksaun forte hodi livre husi proposta sira “irrecusaveis” ka halo kaben boot husi aproveitador sira nebe la’os uituan. Atu hetan susesu ida la’os fasil, maibe fasil tebes monu iha tentasaun ida tanba inkapasidade husi politiku hodi hateten LAE. Hateten lae nudar  siensia no defeza ida kontra tentasaun sira. No mos hateten la’e hodi hatudu integridade politika ho moral ba eleitor ho ema sira nebe tuir politiku sira. Ema politiku ida ho integridade labele monu iha tentasaun sira. 

Politiku nebe integru mak politiku ida nebe la monu iha kualker tentasaun, atu pozisaun, projetu, osan ka subornu. Bainhira iha partidu ida nia laran, iha politiku barak nebe buka poder de’it ka fasil monu iha tentasaun mak partidu ne’e rasik sei ho fasil tebes sai rahun ka fraku, tanba ninia lider sira konstitui husi ema sira laiha konviksaun nein integridade politika. Konviksaun politika signifika iha fiar metin ida atu luta ba kauza ida nebe nia fiar loos katak kauza ne’e sei lori benefisiu ba ema barak, la’os ba-an mesak. Luta ba konviksaun politika tuir ninia dalan rasik, maski dalan ne’e naruk no nakonun ho aitarak. Ema sira laiha konviksaun politika mak buka dalan badak no uza meius hotu hodi hetan benefisiu pessoal lais. 

 Politiku barak fasil tebes monu iha tentasaun. Monu tanba ema fo pozisaun, osan, projetu ka feto. Sira la hanoin sira nia naran di’ak, la hanoin moral ho etika, no la hatudu sira nia integridade moral no politika ba ema sira nebe tuir sira. Sira la’os ema sira kombativu, la’os ema sira hanoin independente, maibe sira hanesan parazita nebe hakarak hetan benefisiu lais husi ema seluk, la’os husi sira nia kosar ben rasik. Politiku sira hanesan ne’e mak ema bolu politiku asu kutun, haksoit husi partidu ida ba partidu seluk hodi buka benefisiu ba-an rasik. Sira nia politika monu tuir tentasaun de’it. Politiku sira hanesan ne’e la sei hela metin iha fatin ida, no la serve sai lider iha partidu ruma. Tanba sira la’os ema sira nebe halo politika ho konviksaun, maibe halo politika tanba hakarak buka benefisiu ba-an mesak, la’os benefisiu ba ema barak. Tenki kuidadu ho politiku sira hanesan ne’e, tanba sira ne’e fasil tebes fa’an partidu hodi buka benefisiu ba-an mesak. Eleitor sira mos tenki kuidadu ho politiku sira hanesan ne’e. Politiku sira hanesan ne’e sei la serbi ba eleitor sira nia interesse, maibe serbi ba sira nia interesse rasik.  

Sai ema politiku tenki gosta serbi, liliu sai serbi na’in ba ema hotu. Tenki iha vontade rezolve problema sira povu nian. Politiku nebe di’ak mak ida nebe haluha tiha ninia interesse pessoal rasik ka husik hela tiha ninia kauza rasik, tanba kauza povu nian mak halu nia tenki haluha ninia kauza rasik. Politiku ida labele halo politika ida hodi serbi-an de’it, hanesan ita baruk ona haree sira nebe buka luta ba ninia interesse rasik. Sai politiku atu uza ninia poder politiku hodi serbi ba ema hotu nia di’ak, la’os balun nian de’it. Halo diskriminasaun ba ema ho razaun saida de’it la’os dalan di’ak atu sai serbi na’in nebe di’ak. Ema nebe gosta halo diskriminasaun maka ema nebe fuan ki’ik no fuan ki’ik la’os politiku nebe di’ak. Politiku nebe di’ak mak buka hako’ak no serbi ema hotu biar ema ne’e iha hanoin diferente ho nia. 

Oinsa atu hatene politiku nebe di’ak no la fasil monu iha tentasaun? Iha pista ka sinal balu hodi eleitor sira deskobre politiku nebe ideal, observa se nia di’ak iha konviviu sosial, se nia tane aas etika, se nia iha prinsipiu di’ak, se nia iha integridade moral no politika, iha pratika virtude no ispiritu solidariedade. Se politiku ida iha kualidade sira ne’e, konserteza eleitor sira sei rai fiar ba nia tanba eleitor sira fiar buat hotu sei la’o ka baku loos. 

Politiku sira nebe fasil monu iha tentasaun sei mohu iha nia fatin, tanba sira laiha konviksaun politika nebe forte. Konviksaun politika mak halo politiku ida sai forte, rezistente ba tentasaun hotu-hotu, iha espiritu kombativu hodi luta defende buat nebe nia fiar los. Eleitor sira fiar liu ba politiku ida nebe iha konviksaun no konsistente defende buat di’ak sira ba ema hotu. Politiku ida ho konviksaun, ho serteza, sedu ou tarde, sei sai politiku nebe ho susesu tanba nia firmi no determinadu luta ba ninia ideariu, nia konviksaun ka nia fiar politika. 

Iha politika nakonun ho lasu ka armadilla. Politiku sira baibain lasu malu ho osan no feto. Nebe fraku ka la matenek monu iha lasu adversariu nian. Eskandalu boot sira nebe involve politiku sira, nebe fo sai iha media sira, barak nudar rezultadu husi monu iha lasu adversariu ka tentasaun nian. Politiku ida bainhira monu ona iha eskandalu ida tanba subornu ka feto, ninia chance atu eleitu ki’ik tebes. Tanba ne’e, se ita boot hakarak sai politiku ida ho susesu mak tenki kuidadu tebes ho tentasaun sira.

Keta haluha: iha politika, la’os politiku sira de’it mak monu iha tentasaun maibe eleitor sira mos. Bainhira tama iha tempu kampaine, kandidatu ka politiku balun mobiliza osan maka’as hodi sosa votu sira. Dala ruma, ita boot nia eleitor sira bele mai iha ita boot hodi hateten, ita boot nia adversariu sira fahe sasan folin, fahe osan, fos, ropa no seluk-seluk tan hodi troka ho votu. Ita boot labele hein atu ita boot nia eleitor sira lakohi simu prezente sira ne’e. Duke hein ida ne’e, dehan ba sira simu livremente prezente sira ne’e, tanba laiha dalan seluk. Maibe tenki hamenu ba sira, simu de’it, maibe labele vota ba kandidatu ka partidu nebe mai fahe sasan ka osan ne’e. 

Tenki hatene katak votu ne’e sekretu, la hanesan fahe osan, fos, ropa ka sasan seluk, nebe halo iha ema barak nia oin. Ita boot nia adversariu nunka hatene ho serteza katak ema sira simu ona osan, fos no ropa ne’e sei vota ba sira. Enkoraja ita boot nia eleitor sira hodi simu deit osan ka sasan sira nebe sira fo, maibe husu sira hodi kontinua vota ba ita boot ka ita boot nia partidu. Tanba osan ka sasan sira nebe sira fahe iha tempu kampaine ne’e la hatudu sira nia laran di’ak, maibe sira lori sasan sira ne’e hodi sosa votu. Karik sira laran di’ak, loloos sira fahe sasan iha loron Natal, Tinan Foun ka loron seluk, maibe tanba hakarak sosa votu mak sira fahe iha tempu kampaine.  Sosa voto la’os politika nebe di’ak tanba halo politika ida la’os “fair play”, la konvense eleitor sira ho programa maibe lori osan hodi sosa de’it votos. 

11. Labele lakon sensu ba realidade. Aseita eleitor sira hanesan sira nia-an rasik.

Dala barak, ema nebe tama iha politika, la’os husi korrente politika ideolojika ida de’it hodi dada eleitor sira. Sira hanoin eleitor sira sei rekompensa sira tanba sira kuidadu ho interesse sira eleitor nian, konfia ba sira no la korruptu, labele halo promessa sira ezajerada no tenki sai ema di’ak. Deziluzaun sei mai iha loron eleisaun, bainhira eleitor sira opta fali de’it ba ida antigu, bele de’it korruptu no la’os politiku ida nebe la kumpri promessa sira. Razaun husi deziluzaun ne’e simples: politiku balun ignora realidade. Ne’e la’os kulpa eleitor sira nian maibe rezultadu ida husi deziluzaun husi kandidatu nebe la eleitu. Iha regras bazikas balun kona-ba eleitor sira nebe tenki hatene. 

Primeiru, eleitor sira raru tebes fo premiu ba buat sira liu ona. La’os deit gratu ka bersyukur bebeik. Molok hili reprezentante nebe atu mosu, sira buka hatene uluk, reprezentante ne’e bele governa ka saida mak sira hein atu hetan iha futuru. La hanesan ho relijiaun, iha politika la’os trata hanesan fo premiu tanba asaun di’ak sira, maibe sim hili nebe, independentemente atu realiza ka realiza, promote buat nebe eleitor sira hakarak no konvense sira kona-ba saida mak nia atu halo. 

Eleisaun la’os tribunal moral ka foru sira justisa nian, maibe iha konkursu manan ema nebe konvense liu eleitor sira. Kampaine eleitoral barak la’os hanesan programa edukasional no orientasaun politika, iha nebe “erro”, “la entende malu” ka “prejuizu” husi eleitor sira nian bele hadia. Se ita boot hakarak kari hanoin sira nebe di’ak ba ema hotu, loloos labele halo iha tempu eleisaun. Maibe halu iha klima emosional no manas sira molok tama iha eleisaun, ho mensajen sira badak no provokante sei to’o ba eleitor sira nian kakutak no klamar. 

Segundu, eleitor sira iha memoria badak no ladun interesse ba politika. Konkorrente foun sira iha tendensia hanoin katak eleitor sira rai iha sira nia memoria buat hotu nebe reperezentante eleitu sira halo durante sira nia mandatu. Eleitor sira, maski, la informadu ho di’ak kona-ba saida mak akontese iha mundu politiku sira nian. Laiha tempu barak nein iha interesse barak atu sani jornal, blogs politiku sira nian ka akompaina transmisaun notisia sira husi televizaun kona-ba debate sira iha parlamentu. Ida ne’e hanesan buat ida ladun diak ba politiku sira, maibe tenki konsidera ne’e hanesan dezafiu ida, oinsa mak bele halo diak liu hodi mensajen sira to’o ba iha eleitor sira. 

Ba eleitor komum sira, politika nudar parsela kiik ida no jeralmente ladun importante ba iha sira nia vida. Sira lakohi ka hakarak sai ativista politiku. Bainhira hili tiha reprezentante ona, sira ksolok tebes hodi husik hela politika no husik hela ba ema ida nebe sira bele konfia ba. Sira la importa ho buat hotuhotu nebe reprezentante halo ka la halo. 

Terseiru, ema la nesesariamente halo loos moralmente hanesan ema baibain balun hanoin. Eleitor sira tenki fiar ba vizaun realista ida husi sira nia reprezentante. Sira bele reklama ba politiku sira, maibe esperiensia hanorin ba sira katak politiku sira la’os santo. Eleitor barak liu hein ona ninia reprezentante, hakarak hetan benefisiu husi pozisaun sosial aas nebe bele serve mos sira nia interesse. Sira simu ida ne’e naran katak politiku sira labele hakat liu limite ida. Kestaun nebe importante liu ba eleitor sira mak: reprezentante ne’e hanoin de’it nia-an ka buka tulun eleitor sira iha prosesu ne’e. Karik resposta afirmativa maski ikus liu, provavelmente sira sei kontinua vota ba iha politiku tuan ne’e, maski ninia perfil foer ka ladun diak ona.   Kontraria ho opiniaun idealista barak nian, eleitor sira barak, dala barak, la konsegue distingui entre politiku sira no partidu sira nebe mais ou menos korruptu. Ba eleitor barak, politika la ho korrupsaun hanesan buat ida nebe sira hotu hein, maibe susar atu hetan ida ne’e. 

Dalan diak liu ba politiku ida atu ataka politiku ida iha eleisaun la’os ataka nia tanba nia halo korrupsaun ka pratika nepotizmu. Tanba korrupsaun ne’e sai ona eskandalu publiku ho tulun husi media nian. Duke halo ida ne’e, diak liu ataka nia tanba la kumpri ninia promesa, lori ida ne’e sei fasil liu hodi konvense eleitor sira katak iha futuru mos nia la sei kumpri se hili fila fali. Kritika nia tanba la tau matan ba povu nia uma ho edukasaun komunidade nian, duke husu nia tanba sa nia hatama ninia membru familia ida iha serbisu. Konsentra iha ninia mensajen prinsipal sira! 

12. Disponivel no rona ema determinante sira hodi tulun ita boot nia susesu. Selu lealdade ho lealdade no luta ba ita boot nia eleitor sira. 

Eleitor barak reklama katak, eleitu tiha, sira nia reprezentante sira laliga ona sira, ka la disponivel ona hatan ba sira nia nesesidade individual sira. Dala barak, iha razaun. Politiku sira iha tendensia la tau matan ba eleitor sira hafoin eleisaun. Ida ne’e halo eleitor sira dada-an husi ita boot. Di’ak liu halo buat nebe la’os konvensional: atu ema bele haree hetan, diak liu disponivel no rona sira nia ejijensia molok no hafoin eleisaun. 

Atu labele iha espetativa barak husi eleitor sira katak reprezentante sira sempre hamutuk ho komunidade, ita boot bele hetan estratejia nebe halo diferensa ho sira seluk, hatudu izemplu pozitivu. Tanba espetativa publika ba hetan asesu ba politiku sira la’os boot, ita boot nia atensaun ba eleitor sira no ita boot nia prezensa fizika iha bairru halo diferensa boot ho sira seluk. Ita boot mosu iha fatin nebe buat ida akontese. Halo parte iha eleitor sira nia moris lorloron. Iha ne’e eleitor sira haree hetan ita boot iha responsabilidade, bele hadia mos ita boot nia reputasaun no halo ita boot mos bele kuinese ho loloos ita boot nia eleitoral sira. Bainhira ita boot halo kontaktu barak ho eleitor sira, ita boot hatene liu tan saida mak sira hakarak. 

Keta haluha mos katak ita boot nia lealdade tenki masima ba sira nebe hili ita boot. La’os estratejia nebe di’ak, dala barak, politiku sira ho iis boot hakarak hetan eleitoradu sira barak liu tan no haluha tiha nebe iha ona. Loos duni katak eleitor sira nein sempre rekomepensa ka selu serbisu sira politiku sira nian, maibe iha buat ida loos sira la apresia ka la gosta bainhira ita boot ignora sira hafoin sira fo tiha voto ba ita boot. Lalika buka aumenta tan eleitor foun bainhira seidauk hametin no satisfaz konfiansa husi sira nebe vota ona ba ita boot. Labele ignora ka haluha sira depois de ita boot eleitu tanba ita boot a favor liu fali ba grupu alvu foun sira. Keta haluha regra simples: lealdade selu ho lealdade

Dala ruma ita boot to’o, hanesan izemplu, iha halo aliansa ka koligasaun ho partidu seluk, lalika ta’uk hola desizaun sira nebe halo laran la ksolok. Tenki husik hela promesa balu, klaru ke ita boot nia eleitor sira la sei gosta, maibe tenki klaru katak, la’os ita boot husik hela hotu ita boot nia promesa no pozisaun sira nebe molok ita boot eleitu. Eleitor sira hatene katak iha politika ijiji kompromisu, sedensia no konsensu. Sein kompromisu, sedensia no konsensu sei laiha koligasaun. Atu  hetan buat ida tenki husik buat seluk, labele manan buat hotu-hotu. Tanba hakarak buat hotu-hotu sei lahetan buat ida.

Ita boot bele lakon batailla politika ida maibe labele fo impresaun ida katak ita boot la’os reprezentante di’ak interesse sira husi ita boot nia eleitor sira. Lakon la hanesan ho lohi. Se mak lakon hafoin luta mantein ninia mensajen di’ak tomak. Nia iha argumentu di’ak ba eleisaun tuir mai. Se mak lohi ka bosok lakon kredibilidade iha eleitr sira nia matan no nia sei hahuu fali luta naruk no barak hodi manan hikas konfiansa hodi reeleitu. 

13. Bele utiliza kualker plataforma hodi promove ita boot nia-an ka partidu. Maibe ita boot presiza iha mensajen ida. 

Joven politiku barak, jeralmente, reklama tanba laiha portufoliu importante ka interesante ka laiha atensaun natoon ba publiku tanba ninia partidu kiik. Sira ignora katak atensaun ba ema la’os monu husi lalehan mai, nein ba politiku sira nebe kuinesidu. Presizu luta mak hodi hetan. Regra bazika ida husi politika mak kualker plataforma politika bele utiliza hodi promove ita boot ho ita boot nia karreira. Bele, maibe iha ha pre-kondisaun ida: Ita boot tenki iha mensajen ida. Ita boot tenki iha buat ruma atu dehan nebe relevante ba ema sira, nebe hatudu ita boot la hanesan ho ita boot nia adversariu sira no mensajen nebe ita boot hato’o tenki aprezenta ho maneira seluk, ninia lian tenki foun, kro’at no bolu ema nia atensaun ka monu iha ema nia laran. 

Keta haluha katak jornalista sira iha situasaun ida komplikada, saida mak sira tenki halo? Sira presiza enxe espasu sira nebe sei mamuk ho notisia foun sira no bele fa’an. Ita boot bele ajuda sira, fo sira informasaun no ideia sira liu husi ita boot nia deklarasaun politika sira lori mensajen foun no esperansa ba eleitor sira. Iha jeitu ida hodi halo ida ne’e, la seluk ida mak koalia kontraria ho buat hotu nebe ema dehan. Ida ne’e la susar ba politiku ida nebe iha responsabilidade individual no konkorensia nebe sempre provokante iha mundu ohin loron. Jeitu seluk mak sobu tabu husi klase politika no kontra regalia sira nebe iha husi setor publiku, hanesan defende halakon total barlake tanba ita boot hakarak promove sosiedade ida moris ho kulidade di’ak ba nia oan sira. Dala ruma ida ne’e sai impopular iha ita boot nia kolega sira nia leet, maibe keta haluha katak ita boot so sai personalidade publika kuinesida hafoin de ema ruma kontra ka ataka ita boot nia hanoin inovador ka polemiku sira.

Ideia di’ak seluk mak ita boot tenki mosu iha fatin nebe akontese buat ida. Se artista popular ida mai ita boot nia sidade, ita boot ba iha fatin ne’e tanba ema barak ho media sira mos ba iha fatin ne’e. Ita boot buka aproveita media sira nebe iha. Hanesan izemplu, karik iha asidente ho kareta ka ahi han iha fatin ida iha sidade ne’e, ita boot ba fatin dezastre ne’e, buka ema sira husi media nian no uza momentu ida hodi halo komentariu, hatudu kompaisaun ka solidariedade ba vitima sira no, karik bele, halo kritika ba politika publika nebe pruduz risku sira ba sidadaun sira. Koalia ho polisia no bombeiru sira, elojia sira nia serbisu iha kamera nia oin. Elojia mos sidadaun sira nebe tulun no fo solidariedade ba vitima sira. Ho maneira sira ne’e, ita boot nia eleitor sira sei haree ita boot iha fatin akontesimentu, sira hatene ita boot preokupa ho ema barak nia di’ak no ita boot hanesan politiku responsavel no konsiente ida nebe merese hetan konfiansa ruma.

Ita boot dala ruma la fiar-an tanba la’os ema kuinesidu ho pezu boot. Maski ita boot laiha portofoliu ka la’os ema kuinesidu ho pezu boot ka iha interesse boot husi publiku, biar nune’e, ita boot tenki hatene katak iha buat ruma interesse ba eleitor sira. Ita boot bele aproveita portofoliu nebe iha ka akresenta tan buat ruma ba ho ton emosional hodi uza ba ita boot nia interesse kampaine rasik. Buat hotu depende iha ita boot nia matenek no kriatividade. Karik laiha buat ida loos, ita boot sei bele identifika grupu alvu espesifiku ida iha nebe ita boot nia kargu sai importansia no sai hanesan ita boot nia porta-voz. Laiha tema ruma mak la sai interesse, pelo menus ba grupu kiik ida. Dala ruma, bainhira ita iha tendensia subestima impaktu husi tema nebe haree hanesan la relevante ba minoria. Alemde buka empregu, prosperidade ka seguransa, ita mos hanesan amigu animal nian, ai nian, ka ambiente bairru iha nebe ita moris ba, nsst. Maibe ita boot presiza uza linguajen ida klara no emosionada hodi trata asuntu ne’e karik bele. 

Se laiha buat ida atu esplora tuir ita boot nia portofoliu, koalia kona ba asuntu politiku sira seluk nebe iha relevansia liu ba ita boot nia eleitor sira. Tenki tau iha ulun katak eleitor sira la hili ita boot atu sai porta-voz ba buat seluk, maibe atu trata sira nia nesesidade bazika sira. Eleitor sira la sei protesta bainhira ita boot koalia kona-ba serbisu, edukasaun no uma ba populasaun, maski buat hirak ne’e la halo parte iha ita boot nia portofoliu ofisial. Labele husi area bokur ne’e aproveita husi ita boot nia adversariu no kompetidor sira, maski sira nebe katuas liu no reklama sira iha esperiensia liu duke ita boot. Buka manan ita boot nia espasu no labele hatama-an iha fatin klot. 

14. Osan la’os buat hotu-hotu. Politiku sira nebe hetan susesu hatene oinsa substitui rekursu eskasu ba tipu rekursu sira seluk. No la’os mos subsubar kona-ba orsamentu adversariu sira nian. 

Iha esplikasaun universal ida nebe ema uza hodi justifika sira nia frakasu politiku: laiha osan. Iha fatin hotu-hotu iha mundu, ita hasoru ema sira nebe foin hahuu halo politika, buat nebe sira sempre keisa mak falta ka laiha osan. Sira lamenta no reklama beibeik kona-ba sistema nebe la justu ba kompetidor foun no joven sira. Maibe, se mak desidi-an tama iha politika, tenki iha espiritu kombativu. Se laiha espiritu ida ne’e, di’ak liu ba halo buat seluk, duke tama iha politika. Politiku ida tenki iha vizaun realista ida kona-ba oportunidade sira nebe la hanesan. Klaru katak rekursu finanseiru nebe barak bele fasilita kampaine politika nebe di’ak liu, tanba ne’e tenki fera ulun oinsa hodi bele hetan rekursu finanseiru ne’e. Totalmente sala bainhira lamenta no reklama osan laiha depois hein loos de’it, tenki book an no halo buat ida hodi halo lakon frakeza ne’e. Tuur iha fatin lamenta no tanis de’it lasei hetan voto ruma. Labele sai hanesan ema derrotadu ida, labele admite lakon uluk tiha ona molok batailla hahuu. Entaun saida mak ita boot tenki halo? 

Primeiru, buka angaria fundu sira. Karik ita boot tuir regra sira uluk, ita boot sei la hetan problema hodi halo angariasaun fundu minimu nebe importante hodi hahu kampaine eleitoral ida. Ba ida ne’e, ita boot tenki hatene ho presizu saida mak ita boot hakarak to’o ba no presiza estratejia ida. Presiza mak hatudu ho konvisente ba ita boot nia eleitor sira (no, liliu, se ita boot halo ona angariasaun fundu lori grupu interesse espesifiku balu nia naran) katak ita boot bali sira nia nesesidade esensial sira, nebe sei krumpri buat nebe ita boot promote. Oinsa mak atu halo hanesan hakerek ona iha leten. Iha ne’e, ita boot iha ona pozisaun hodi konvense doador potensial sira ka vale buat ida bele investe ba ita boot. Maibe, karik ita boot nia esforsu hotu mak la fo rezultadu di’ak, ita boot presiza husu se ita boot nia perfil mak metan, ita boot nia mensajen sira mak la klaru ka la iha foku ka komplikadu no se ita boot hatene ho di’ak saida loos mak ita boot hakarak. Ho liafuan seluk, fila ba hanoin inisial, no haree katak kuran fundu nudar sinal ida katak iha buat ruma mak labaku di’ak ho ita boot nia estratejia. Fo hatene ba ita boot nia eleitor sira, iha kampaine, kompromisu ho onestu labele labele kahur osan foer.

Segundu, ita sempre bele substitui rekursu eskasu ida ho seluk. Karik laiha osan barak. Maibe, karik iha ideia di’ak, mensajen konvinsente ida no estratejia klara ida, ita boot sei ho fasil hetan aliadu politiku sira. Hanoin tok: iha rekursu barak tebes, alemde osan. Iha buat oioin bele halo nakfilak ba rekursu. Ita boot so hatene deit oinsa uza rekursu sira ne’e a favor ba ita boot tuir ita boot nia objetivu. Hanoin kona-ba disponibilidade tempu, kuinese bairru nebe ita boot hela ba, ka kona-ba kualidade ema nian hanesan pasiensia, preszeveransa ka kapasidade hodi mobiliza entusiazmu. Buka mobiliza rekursu nebe ho fasil hetan hodi ita boot bele substitui osan ho tempu no entusiazmu, rekursu rua nebe joven sira bele oferese. 

Terseiru, Lalika subsubar osqn husi ita boot nia adversariu sira nian. Se ita boot deskonfia ita boot nia adversariu bele hetan osan husi grupu interesse politiku ruma, atu labele dehan grupu sira nebe involve iha aktividade ilegal sira, halo para publiku bele hatene. Se ita boot iha faktu ezaktu no numeru sira nebe fiar metin katak loos kona-ba osan sira ne’e ho ninia orijen husi nebe, ita boot bele fo sai. Sadik ita boot nia adversariu hodi deklara publikamente ninia fonte finansiamentu hodi di’ak ba eleisaun onesta ida. Obriga nia hodi identifika ninia fonte. Se nia lakohi hatan, lori nia rekuza ne’e hodi sai ita boot nia diskursu iha fatin hotu-hotu; se nia lakohi fo hatene nia fonte, eleitor sira sei hanoin tanba sa mak nia subar? Karik osan husi buat foer ruma nian ka husi nebe mak nia lakohi fo sai, ne’e hanesan teste ida ba ninia sinseriedade ho onestidade. Eleitor sira la sei hili ema ida la sinseru no la onestu.

Laiha motivu hodi sai edukadu ka tauk kona-ba oportunidade injusta sira ka lahanesan sira husi ita boot nia adversariu sira. Tamainu ho orijen husi ninia orsamentu la’os de’it kestaun tipu “acodo de cavaleiros” ka akordu entre mane sira, maibe sim ba interesse publiku nian.

15. Tenki hatene uza media ho sosial media sira

Media importante tebes ba kampaine politika. Husi media mak ema kuinese ita boot nia kandidatu ka ita boot nia partidu. Nune’e kandidatu sira tenki matenek uza media sira hanesan media eskrita (jornal no revista), media audiu-vizual (radio no televizaun) no media sosial (facebook, twitter, instigram, youtube, website, blog, no sst.) sira. Kandidatu ka partidu tenki rai osan hodi selu media sira hodi halo publikasaun. Entre media sira hotu, nebe efektivu liu uza iha kampaine mak media sosial. Media sosial aleinde efektivu no baratu liu kompara ho publisidade sira iha televizaun, jornal no radiu. Fasil no lais liu konstroe imajen kandidatu ka partidu nian liu husi media sosial sira. Maibe hanesan temin ona iha leten, mensajen sira nebe hatama iha media sosial sira tenki badak no klaru, hanesan: “rekonsiliasaun sin, diskriminasaun lae!” “Dame sin, violensia lae!” Eleitor sira prefere sani ka rona mensajen badak sira publika iha facebook, twiter no youtube. Tanba ne’e, kandidatu sira tenki halo mensajen badak, atu eskrita ka audiu visual hodi hatama iha media sosial. Iha audio visual halo video sira durasaun minute ida ka rua. 

Televizaun hanesan mos youtube iha impaktu boot hodi konstroe imajen ba ita boot nia kandidatu duke media sira seluk. Tanba ne’e tenki uza ho masimu media sosial. Politiku barak sai kuinesidu tanba serbisu media sira nian, tanba ne’e, iha kualker kampaine labele ignora media sira. Politiku nebe iha osan barak, sira la laran ruarua tau osan hodi selu media sira, tanba informasaun sira sai husi media influensia maka’as eleitor sira hanesan mos kompainia CocaCola halo publisidade maka’as kona-ba produtu ne’e, iha nebe halo ema barak sosa. 

Media sosial sai meiu komunikasaun nebe importante tebes iha kampaine eleitoral ida. Ba orsamentu kampaine ida, media sosial iha funsaun rua. Ida kandidatu balun kapta area barak ba finansiamentu sira nia kampaine liu husi media sosial. Aspektu interesante husi media sosial mak nia to’o ba ema barak. Husi pajina kandidatu nian, eleitor sira bele sani ninia pedidu hodi husu apoio osan no simu informasaun oinsa mak bele kontribui. Politiku sira nebe ema kuinese di’ak hatene mobiliza osan barak ba nia kampaine liu husi media sosial. Media sosial loke posibilidade hodi motiva ema liur husi klube milionariu sira kontribui ba kampaine eleitoral ida. 

Aspektu darua husi media sosial iha kampaine eleitoral ida mak nia nudar meiu komunikasaun ida nebe baratu liu ba politiku hotu-hotu. Kompara ho presu nebe politiku ida selu hodi halo anunsiu iha jornal ida, ba kartazes ka hodi aluga sala konferensia ida iha hotel ida, media sosial oferese asesu ba eleitor sira ho presu di’ak liu. Vantajen husi media sosial mak ohin loron kuaze ema hotu iha asesu ba internet. 

Iha uzu media sosial, buat nebe importante liu mak tuir regra sira nebe temi iha ne’e. No sempre aprende buat ruma ho pajina sira politiku sira nian. Susar nein nesesariu, kopia buat hotu, maibe asesu ba pajina politiku sira seluk nian, nebe iha osan hodi kontratu ekipa professional, oferese oportunidade hodi aproveita reseita nebe hetan ho susesu di’ak. Konsidera katak media sosial nudar komplementu ida husi media sira seluk no meio komunikasaun sira seluk, la’os substitutu media sira ne’e nian. Kontaktu pessoal ho eleitor sira, partisipasaun iha debate publiku no entrevista sira ho jornalista sira labele troka funsaun husi media sosial nian. 

Regra sanulu resin lima iha leten iha ligasaun ba malu. Agora depende ba ita boot, oinsa ita boot haree, regras hirak iha leten, no aplika iha pratika. Politiku nebe sei hetan susesu mak ida nebe hatene ho loloos saida mak nia hakarak no planeia ninia kaimpaine estratejikamente. Sira konsegue konvense eleitor sira katak sira serbisu hodi lori benefisiu ba eleitor sira, no hatene elabora no hato’o ninia mensajen ho maneira ida nebe ema ho fasil entende saida mak sira hakarak no konvensidu katak, bainhira eleitu ona, politiku kumpri buat nebe promote ona. 

Politiku nebe hetan susesu di’ak la’os tauk ba atake sira husi adversariu politiku sira. Sira hatene katak presiza adversariu sira hodi manan perfil no kredibilidade.  Politiku sira nebe hetan susesu ho di’ak, sira konsiente ona katak ninia eleitor sira hakarak nia halo buat ida vizivel ba sira liu husi media. Sira hatene identifika no utiliza rekursu sira hodi halo ninia kampaine.  Sira aprende esplora frakeza adversariu sira no hadok-an husi risku ka ameasa sira. Joven kandidatu sira tenki benefisia husi esperiensia  sira ne’e. 

Esplikasaun husi regra hirak iha leten labele sai garantia susesu iha kazu hotu-hotu, maibe ignora regras sira ne’e bele garantidu ona katak ita boot nia kampaine sei la hetan susesu. Tanba ne’e tenki tau atensaun maka’as ba regra sira ne’e no tenki halo analize didi’ak ba situasaun no uza rekursu eskasu ho didi’ak hodi hetan susesu.



No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL