UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




REPUBLIKA BANANA IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE NIAN: ANALIZE BA LIDERANSA HO NINIA IMPAKTU SIRA

 

REPUBLIKA BANANA IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE NIAN: ANALIZE BA LIDERANSA HO NINIA IMPAKTU SIRA

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

Konseitu “republika banana” uza kleur ona hodi ilustra rai sira nebe ninia governu fraku no la-efetivu, liuliu iha Amerika Latina no Karibia, nebe dala barak hatadak ho dependensia ba produtu prinsipal ida, nune’e mos korrupsaun ho abuzu poder mosu iha fatin-fatin. Termu ida ne’e foufoun refere ba rai sira nebe ninia ekonomia depende los ba produtu prinsipal ida, hanesan hudi, no dala barak moris iha lalatak (influência) rai seluk nian. Timor-Leste, agora daudaun, ninia produsaun prinsipal mos ida de’it mak mina. Reseita estadu nian depende tomak ba mina. To’o ohin loron, ita seidauk produz buat simples ida, hanesan supermie, sabaun, daun, foz, masin-midar, no seluk-seluk tan. Sasan sira ne’e kuaze depende tomak husi rai seluk nian, liuliu Indonezia. La’os ekonomika de’it, iha politika mos hanesan. Ita nia lider sira hili hakruk ba Indonezia hodi halo tuir sira nia hakarak, hanesan husik Maternus Bere, labele lori Indonezia no Timor-oan sira komete krimi grave kontra umanidade ba Tribunal, halo pressaun no bandu  Timor-oan sira labele espressa ninia solidariedade ba Papua, biar mosu violasaun ba direitus umanus maka’as iha rai ne’e, nebe hanesan lolos ka pior liu tan duke Indonezia uluk halo iha Timor-Leste durante tinan 24 nia laran. Redikulu liu tan, xefe Bancada CNRT nian, na’i Duarte Nunes, haruka Timor-oan sira nebe solidariu ho povu Papua ba halo manifestasaun iha Indonezia, labele halo iha Timor-Leste. Na’i deputadu haluha tiha katak, rai barak, nebe uluk expressa ninia solidariedade ba povu Timor nia sofrimentu, sira nia governu nunka haruka sira ba halo manifestasaun iha Indonezia.

Na’i deputadu kala haluha tiha Konstituisaun RDTL nebe na’i deputadu sira mak aprova rasik. Karik haluha duni, ha’u fo hanoin hikas, favor ida, sani artigu 10º, 40º, 41º no 42º, atu labele “gagal paham” no tenki interioriza. Artigu sira ne’e koalia kona-ba solidariedade, liberdade expressaun, liberdade imprensa no liberdade halo manifestasaun.

Artigu 10º koalia ho klaru tebes: “República Democrática de Timor-Leste é solidária com a luta dos povos pela libertação nacional.” Artigu ida ne’e garante se de’it mak manifesta ninia solidariedade ba luta povu Sahara Osidental, povu Palestina no povu Papua la’os krimi maibe garantidu rasik husi Konstituisaun. Krimi hasoru Konstituisaun mak sira nebe koko evita atu ema labele manifesta ninia solidariedade ho povu sira.

Artigu 40.º, alienea 1 ho 2,  ko’alia momos: “Todas as pessoas têm direito à liberdade de expressão e ao direito de informar e ser informados com isenção. O exercício da liberdade de expressão e de informação não pode ser limitado por qualquer tipo de censura.” Ida ne’e atu dehan ema hotu iha direitu ba liberdade expressaun no labele halo limite ka sensura, importante mak iha manifestasaun expressaun sira labele uza violensia.

Artigu 41.º, alinea 1, 2 no 4 mos ko’alia momos: “É garantida a liberdade de imprensa e dos demais meios de comunicação social. A liberdade de imprensa compreende, nomeadamente, a liberdade de expressão e criação dos jornalistas, o acesso às fontes de informação, a liberdade editorial, a protecção da independência e do sigilo profissional e o direito de criar jornais, publicações e outros meios de difusão. O Estado assegura a liberdade e a independência dos órgãos públicos de comunicação social perante o poder político e o poder económico.” Ida ne’e konstituisaun garante liberdade imprensa no laiha ema ida bele halo presaun ka limita jornalista sira, muitu menus kaer jornalista sira bainhira sira halo sira nia serbisu.

 Artigu 42.º, alinea 1 no 2, mos ko’alia ho klaru tebes katak: “A todos é garantida a liberdade de reunião pacífica e sem armas, sem necessidade de autorização prévia. A todos é reconhecido o direito de manifestação, nos termos da lei.” Lei ida nebe mak bandu buat hirak ne’e? Laiha! Autoridade polisial sira mos tenki sani no interioriza artigu sira temi iha leten atu labele atua arbiru de’it no viola Konstituisaun.

Dehan ema hotu tenki moris tuir lei, maibe bainhira ema halo tuir lei hodi expressa ninia hanoin, sira bandu. Se los mak lamoris tuir lei? Na’i deputadu ho autoridade sira mak lamoris tuir Konstituisaun. Timor-Leste moris tuir prinsipiu Estadu direitu demokratiku, la’os moris tuir lei ai-laran nian, se mak maka’as liu nia mak manda.  Estadu direito demokratiku temi momos iha artigu 1º, alinea 1: A República Democrática de Timor-Leste é um Estado de direito democrático, soberano, independente e unitário, baseado na vontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana.”

 

 

Aprova lei sira lahun ladikun hodi fo indultu ba ema ida nebe nunka kopera ho justisa, halai lakon husi justisa, moris livre no goza moris tomak iha rai-li’ur. Enkuantu ema ki’ik sira hakruk tomak ba lei, ida ne’e hatudu mos lei ai-laran nian, halo diskriminasaun ba ema boot no ema ki’ik sira.

Seluk tan, ita nia rain hakruk ba Estadu de direitu demokratiku, maibe autoridade sira atua hanesan rejime tiranu sira. La’os limite de’it serbisu jornalista sira nian, maibe mos halo violensia verbal no fizika hasoru jornalista sira, ita hanesan los moris iha “republika banana” ida.

Termu “republika banana” ne’e mos bele aplika ba rai sira nebe lideransa politiku sira laiha kapasidade ka inkompetente, nebe produz governasaun ida kaotiku no halo assuntu politiku, ekonomiku, sosial no kultural lubun ida la’o kude’ik. Sira ko’alia kona-ba justisa sosial no oportunidade hanesan ba ema hotu, maibe sira rekorre liu lei ai-laran nian hodi duni no baku ema ki’ik sira nebe fila liman hodi tutan sira nia moris. Violasaun momos hasoru direitus umanus.

Iha Preambulu Konstituisaun RDTL nian hakerek momos katak Estadu: Reafirmam solenemente a sua determinação em combater todas as formas de tirania, opressão (…), respeitar e garantir os direitos humanos e os direitos fundamentais do cidadão (…), tendo em vista a construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraternal. Iha artigo 6º, dehan objetivu Estadu nian mak: “Promover a edificação de uma sociedade com base na justiça social, criando o bem-estar material e espiritual dos cidadãos.”Hahalok sira hanesan duni, sobu, baku no halo rahun sasan sira vendedores nian hatudu kompletamente hahalok tirania no opressor sira nian nebe la-respeita direitus umanus no diretus fundamentais sidadaun sira nian no lahatudu hahalok solidariedade no fraternal ida ho povu ki’ik sira, no la-defende justisa, bem-estar no prosperidade povu nian. Oinsa mak povu atu moris prosperu no satisfaz sira nia bem-estar sira se sira nia sasan nebe sira fa’an atu tutan sira nia moris, no selu sira nia eskola ka sosa ai-moruk no ai-han ruma, estadu ba sobu no halo rahun hotu iha minutus nia laran? Estadu la-kria tiha ona kondisaun ba sira atu moris di’ak, halo mate liu kedas sira nia esforsu rasik hodi buka moris, ne’e hanesan traisaun boot ba objetivus Estadu nian nebe defende sosiedade ida justa, fraterna no prospera.

Halo sidade sai moos no ordenadu ne’e ema hotu hakarak, laiha ida mak kontra, maibe labele lori razaun sidade mos hodi oprimi ema no halo tratamentu ba ema hanesan animal. Ita loko-an dehan Timor maioria katolika maibe ba estraga hotu ema nia sasan no baku no sama dodok hotu ema nia modo no ai-fuan sira la’os hahalok ida nebe hanorin husi Jesus. Hahalok sira ne’e latuir buat nebe relijiaun Katolika hanorin, Amo Papa sei la-kontente no tanis se nia hatene autoridade sira halo destruisaun no tratamentu aat hasoru rasik nia povu tanba de’it vizita Amo Papa nian. Labele lori razaun ida Amo Papa ho bainaka sira atu liu iha fatin no dalan sira ne’e, neduni hakarak halo sulap lais, hodi halo dalan no fatin sira ne’e sai moos, kaber no furak hodi estraga hotu ema nia sasan. Uluk Indonezia mos halo hanesan ne’e hodi hatudu ba bainaka sira katak sira halo Timor dezenvolvidu los, maibe fatin sira bainaka sira lato’o ba, ema moris aat loos. Agora mos so para hatudu de’it ba amo Papa ho bainaka sira, fatin sira nebe bainaka sira atu liu, fui alkatraun, fase mos estrada, maibe fatin sira nebe Amo Papa laliu, ku’ak no foer nafatin. Ita hanesan ba bosok amo Papa ho bainaka sira, vizita ne’e liu tiha, sei fila fali ba situasaun hanesan uluk, laiha konsistensia.

Balun uza razaun governu duni sira tanba fo sai avizu fila-fila ona. Problema la’os anunsiu no aviza fila-fila, ka hasai tiha sira mai fali de’it. Problema mak kondisaun, hasai sira lori ba tau iha nebe, no iha neba iha kondisaun ba sira hodi hela no fila liman ka lae. Se laiha kondisaun, sira sei lakohi sai ka hasai tiha mos sira sei mai fali de’it. Labele assegura de’it ema boot no xina sira nia negosiu hodi hetan komisi, no duni povu ki’ak no kbi’it laek sira husi fatin ida ba fatin seluk. Governu lolos husu rasik ba-an, tanba sa ema sira ne’e hasai tiha husi fatin ida sira mai fali de’it? Governu lahanoin katak ema sira ne’e moris dezesperadu ho sira nia moris tanba inkapasidade governu nian rasik hodi kria kondisaun nebe di’ak hodi hasai sira husi kiak no mukit laran. Tenki kria kondisoins no halo politika nebe los hodi dada sira ba fatin nebe iha kondisaun, la’os hanesan ita duni no tuda manulin sira iha natar. Manulin mos ita duni tiha sira mai fali de’it. Biar ita dada tali rebo-rebo no doko tali to’o liman bubu, bainhira iha fatin seluk laiha kondisaun ba sira hodi moris, sira sei mai fali de’it tanba ijijensia moris nian. Haree de’it, Amo Papa foin fila, liu loron ida de’it, vendedor sira fila hikas hotu ona ba fatin sira nebe autoridade sira sama dodok vendedor sira nian sasan. Keta haluha, ne’e kait ho moris.

Diferensa entre “republika banana” no republika normal ida, hatudu husi kapasidade ninia lideransa sira. Lideransa politika nebe kompetente hanesan fator importante ba estabilidade no progressu estadu ida nian. Lider nebe efetivu bele orienta estadu la’o ba kresimentu ekonomiku nebe sustentavel, justisa sosial, progressu ba kultura. Pelo kontrariu, lideransa nebe fraku, dala barak provoka krizi lijitimidade, autoridade, no instabilidade politika. Kria krize no impasse tun sa’en depois buka “bibi metan/kambing hitam” hodi fase liman ka dun kulpa ba ema seluk. Haree interpreta metafora Lafaek nebe Amo Papa Francisco temi iha nia omilia hodi dun ba joven sira tata malu no oho malu mak hanesan lafaek, maibe sira haluha tiha politika sira nia politika sira odio malu no vinga malu, kria impasse politika tun sa’en no laiha kapasidade ida oinsa halo politika integrasaun di’ak ida ba joven sira atu sees husi violensia. Sira uza tiha artes marciais hodi buka votus no buka poder, no hetan tiha, agora sala tomak joven sira nian. La’os ukun na’in sira mak aproveita no haboot partidu sira ho baze arte marsiais? Falun an ho atributu KORKA nian no lori KHUNTU ba ukun hamutuk ne’e, se mak halo? La’os joven sira!

Iha teoria lideransa transformasional, hanesan nebe explika husi Bass no Riggio (2006) katak lider nebe efetivu bele motiva no inspira mudansa pozitivu. Maibe, lideransa nebe aat bele halo kaos sai kaotiku liu tan no dezorden, nebe hanesan ita haree iha situasaun politika sira Timor-Leste nian. Ida manan iha eleisaun, ida ba hadau tiha ukun, depois ukun labele ona no halo arbiru no ikus halai. Ema manan ita hadau, ita manan no ukun labele ita halai, ne’e mak “republika banana” lolos.

Timor-Leste, desde ninia restaurasaun iha tinan 2002, hasoru ona dezafiu oioin iha governasaun no dezenvolvimentu. Maski estadu ida ne’e halo ona ninia restaurasaun durante tinan 24, ohin loron, Timor-Leste hasoru krizi lideransa nebe signifikante. Lider istoriku sira nebe iha papel importante iha luta libertasaun la-prepara lider kontinuador sira ho di’ak. Sira rasik mos labele sai modelu lider nebe di’ak. Impasse no krizi fila-fila desde 2006 to’o ohin loron, halo sira fila kotuk ba malu no hadau malu ukun no lala’o tuir lei no jogu demokratiku sira, labele sai modelu lideransa nebe di’ak. Modelu lideransa di’ak mak hanesan Nelson Mandela nian, lahela kleur iha ukun no prepara hela lider sira seluk hodi kontinua lori Afrika do Sul ba dalan nebe hakmatek no di’ak. Lahariku ninia familia ho kroni sira, reforsa sistema nebe iha, lahalo-an ba sistema no la’o tuir de’it lei. Ita nia halo intervensaun tun sa’en to’o interven iha desizaun tribunal sira nian. Ita nia politiku sira bainhira la-ukun, buka votus ho dalan oioin, hako’ak no re’i ema husi ulun to’o ain, defende no ko’alia ho lian aas hasoru governu tanba atu hasai ema husi sira nia uma, maibe hetan tiha ukun, sai pior liu tan, la’os duni ema husi ema nia uma de’it, sobu no estraga hotu ema nia sasan.

Planeamentu ba susesaun lideransa la-signifika entrega de’it poder ba ema seluk, maibe tenki ba dok liu husi ida ne’e, liuliu preparasaun ba rejenerasaun lideransa iha partidu ida-idak nia laran. Ida ne’e abranje dezenvolvimentu ba lideransa foun nebe kompetente no garante transparensia iha prosesu hili lideransa nebe justu. Importante ba partidu politiku sira serbisu hamutuk iha assuntu sira nebe kait ba interesse komum no atinji konsensu iha politika no desizaun importante sira. Dialogu no konsensu sira iha governasaun importante tebes hodi garante katak politika nebe desididu ona reflete interesse ema hotu nian, la’os de’it interesse elite politiku sira nian. Dehan problema fronteira maritima ne’e interesse nasional, maibe negosiador sira bainhira tun husi aviaun, envezde ba relata ba Prezidente Republika ka Primeiru-Ministru, ba liu fali sede partidu nian hodi halo konferensia imprensa, uza fali ba interesse partidu nian. Ida ne’e hatudu momos “republika banana” tanba ita halo sasan latuir nia dalan, no atu manipula buat hotu ba ita nia interesse partidu nian.

Dependensia ba mina hanesan fonte rendimentu prinsipal hatur estadu Timor-Leste iha pozisaun ida vulneravel hasoru flutuasaun folin mina internasional. Teoria ekonomia rentier (rendimentu passivu), tuir Mahdavy (1970), nia explika oinsa estadu ida dependente ba produsaun ka fonte rekursu natural ida bele sofre krizi ekonomika ida aat tebes iha tempu nebe produsaun ne’e ninia folin tun. Falhansu Timor-Leste nian iha diversifikasaun ba ninia ekonomia ka diversifikasaun ba osan mina sei bele hamosu krizi ekonomika maka’as iha Timor se ukun na’in sira laiha seriedade halo diversifikasaun ba osan mina nian ba setor produtiva sira seluk (rendimentu ativu) hodi sai reseita alternativa estadu nian. Laiha seriedade husi governu sira nebe ukun troka malu hodi halo diversifikasaun ba rendimentu mina no gas ba setor produtiva sira seluk, lori risku boot tebes ba Timor, tanba mina ho gas la’os fonte renovavel.

Iha setor sosial, governu laiha kapasidade halo serbisu baziku sira hanesan saude no edukasaun reflete iha falhansu iha prinsipiu sira bem-estar sosial, hanesan aprezenta husi Sen (1999). Ladun iha investimentu iha setor importante sira hamosu insatisfasaun iha komunidade no hetok aat liu tan sira nia kondisaun moris. Politika publika dala barak halo hodi benefisia elite ki’ik ida, enkuantu ema barak moris susar no terus tanba lahetan oportunidade no serbisu baziku sira. Sobu no harahun uma ho fatin sira hodi fila liman ba ema ki’ik no kbi’it laek sira akontese beibeik sein kria kondisaun nebe umanu ba sira nebe sofre eviksaun, so hatudu de’it governu ninia inkapasidae oin-sa oferese serbisu nebe di’ak ba ninia sidadaun sira, estadu emvezde proteje ninia sidadaun sira, estadu mak sai fali ameasa ba ninia sidadaun sira liu husi ukun na’in sira nebe laiha sensibilidade umana. Ida ne’e so bele akontese iha “Republika Banana” no lei ai-laran nian, se mak maka’as liu nia mak manda. Konserteza ukun na’in sira mak maka’as liu tanba polisia ho forsa sira, ho sira nia kilat no atributus tomak hamrik iha ukun na’in sira nia kotuk hodi hasoru povu liman mamuk sira. Ema mate naba-naba no hakilar iha fatin-fatin katak ai-moruk laiha. Ema ki’ik sira mate sein ai-moruk enkuantu boot sira moras kois, tama aviaun ba halo tratamentu iha rai-liur no lori povu nia osan hodi selu. Ita nia moral no sensibilidade iha nebe?

Iha governasaun, situasaun sai kaotiku liu tan tanba partidu sira nebe ukun nakfilak-an sai ajente sira halo rekrutamentu ba ema hodi hetan serbisu. Ita haree ho momos oinsa partidu sira rekruta sira nia ema hodi serbisu iha instansia sira governu nian sein fo atensaun se rekrutamentu ne’e tuir duni regra sira ka lae, tuir duni nesesidade ka lae, iha osan ka lae hodi selu sira, ema sira rekrutadu ne’e iha kualidade ka lae no merese duni ba serbisu nebe iha ka lae. Estranhu liu tan ema sira nebe ninia formasaun duvidozu no ninia kuinesimentu menimu tebes foti ba sai assessor iha area ida nebe nia rasik lahatene. Entaun emvezde assessor mak fo assessoria ba nia xefe, nia mak simu fali assessorial husi ninia xefe ka assessor seluk. Balun so hatudu-an deit, tau kazaku no gravata rebo-rebo, hasai foto tau iha facebook, halo estilus oioin, hatudu-an hanesan ema importante tebes, maibe ninia obra mak ida nebe ita lahatene. Sira nebe ukun hadau malu poder no hakarak hatudu se mak maka’as liu no iha influensia liu, hanesan leki sira iha ai-laran hadau malu hudi no ai-fuan.

Kultura mos iha papel importante iha kontextu ida ne’e. Teoria identidade kultural, hanesan nebe dezenvolve husi Hall (1990), nia explika oinsa uza kultura hodi hametin koezaun sosial ka hanesan instrumentu kontrolu husi governu. Iha Timor-Leste, dala barak uza kultura hanesan instrumentu propaganda husi governu hodi defende ka hametin ninia poder, la’os hanesan instrumentu hodi promove progressu sosial no kultura. Barak sente-an seidauk maka’as ho pozisaun ka kargu sira iha governu, sira tenki uza pozisaun ka titulu sira iha periudu rezistensia nian hodi hanehan ema sira nebe fraku liu. Balun membru governu tiha ona, maibe hanesan sofre krizi identidade, entaun tenki uza organizasaun, maski organizasaun ne’e uluk militar Indonezia mak kria hodi kontrola timor-oan sira hodi promove-an. Kultura ida moe lakon tiha ona no uza meios hotu-hotu hodi atinji poder ka assegura poder. Lekirauk sira mak laiha moe, ita ema iha moe, ida ne’e mak distingui ita ho animal sira seluk. Barak aproveitam kultura ida dehan ki’ik sira tenki respeita katuas ka boot sira, sira halo sasan arbiru de’it mos ema tenki nonok. Respeita la-signifika nonok ka labele kritika katuas sira, bele kritika no tenki kritika duni hodi sira hadi’a no hatene tuir-an katak buat nebe sira halo ne’e sala, importante mak labele tolok ka insulta sira.

Krizi politika iha Timor-Leste hatudu oinsa instabilidade bele sobu estrutura sosial no governasaun. Teoria krizi estadu, hanesan explika husi Skocpol (1979), hatudu oinsa krizi politika bele la’o ba estadu naksobu no ninia impaktu ba povu. Instabilidade politika nebe naruk iha Timor-Leste halo atendimentu serbisu publiku baziku sira sai menus no halo povu nia fiar ba governu tun. Tinan hirak ba kotuk, tanba de’it kanten ba poder, lider sira selok malu, hamosu impasse politika no ninia impaktu mai to’o agora, materializadu liu husi odi ho vingansa politika nebe seidauk hotu. Povu mak lakon no terus, enkuantu lider sira moris di’ak no hakmatek nafatin tanba iha pensaun vitalisia garantidu, hetan privilejiu oioin, no iha polisia no forsa hein sira iha nebe de’it.

Krizi lideransa nebe Timor-Leste hasoru ijiji ba ukun na’in sira atu reforsa sistema governasaum no instituisaun sira estadu nian. Dialogu no konsensu entre parte oioin sira, liuliu liga ho assuntu sira interesse komum, importante tebes hodi kria governu ida efetivu no estavel. Rejenerasaun lideransa iha partidu politiku sira, ho sistema ida transparente no justa iha eleisaun ba lider, sei garante katak estadu la-depende ba individu ida no bele adapta ba mudansa. Aleide ida ne’e, reforsa sistema justisa, instituisaun sira estadu nian, no planeamentu ba susesaun mak hakat importante hodi sees husi krizi boot iha futuru.

Tinan hirak ba kotuk, bainhira Rui Maria de Araujo hetan fiar hanesan primeiru-ministru, ema barak fiar katak ida ne’e hanesan hakat hahu atu entrega ona estafeta husi lideransa jerasaun tuan ba jerasaun foun. Maibe, entregue lideransa ne’e hanesan laho fuan tomak tanba, ikus mai, iha deklarasaun ida husi prezidente CNRT, Xanana ba jornal ida iha Portugal katak nia uza de’it Rui Maria ba guerrilla politika. Ikus mai, iha entrevista ida ba Lusa iha Oekusse, Xanana halo afirmasaun hanesan: Sei que vou ofender o Rui. O Rui é muito meu amigo, gosto muito dele e trabalhamos desde o tempo da clandestinidade. Mas usei-o. Usei-o. (https://jornaleconomico.sapo.pt/noticias/xanana-gusmao-admite-que-usou-ex-primeiro-ministro-de-timor-em-guerrilha-politica-300152/)

Iha ne’e hatudu katak, afinal, lideransa tuan sira haree no uza ema hotu hanesan instrumentu de’it hodi atinje sira nia ambisaun no interesses pessoais no politikas, la’os tanba halo ho vontade di’ak hodi lori rai ida ne’e ba moris di’ak liu. Estranhu liu tan, partidu nebe ukun lahili ninia kuadru partidu atu sai primeiru-ministru, maibe ba foti kuadru husi partidu seluk nian, neduni, fo impressaun katak partidu ne’e rasik falha total prepara nia kuadru rasik hodi ukun. Laiha kapasidade atu halo planu ba susesaun lideransa iha partidu laran sei provoka estadu ne’e bele monu iha krizi boot, liuliu bainhira lideransa istoriku sira mate teki-tekir ka labele ona halo la’o nia knaar. Haree hanesan lideransa istoriku sira seidauk hakarak entrega poder ba jerasaun foun sira; sira hakarak hela nafatin iha sentru poder to’o iis ikus. Tuir lolos sira labele sukat estadu no povu ida nia moris tuir sira nia idade. Sira sei mate, maibe povu no estadu sei lamate, tanba ne’e, se de’it mak atu ukun, tenki tau matan ba estadu no povu atu bele la’o ho di’ak. Ladun di’ak ba Timor-Leste bainhira lider ida la-produtivu ona sei obriga-an nafatin iha poder. Lolos ne’e, tenki deskansa ona husi poder, no sira nia knaar atu tau matan de’it, akompanha sira nebe sei joven, hatudu dalan ba sira karik sira la’o sala. Idade mos halo sira, la-konsege distingi ona kriminozu no eroi mak ida nebe, ida ne’e lori sira hatur kriminozu no eroi sira hanesan de’it hodi hetan kondekorasaun hanesan iha Estadu RDTL nia matan.

Risku ida boot liu nebe Timor-Leste hasoru mak tinan 20 resin ona, desde Timor-Leste restaura ninia independensia, jerasaun tuan sira nebe ukun troka malu, husi presidente ba primeiru-ministru, husi primeiru-ministru ba prezidente, fila ba mai iha siklu poder ida, maibe nunka hanoin reforsa sistema no instituisaun sira nebe iha, hetok sira halo sira nia-an ba sistema no lei, sira bele interven no anula desizaun tribunal nian, ida ne’e hanesan buat ida grave tebes, maibe iha “Republika Banana” hanesan buat baibain ida. Nunka iha buat ida nebe bolu governasaun sustentavel, tanba governu ida troka governu seluk, ida foun ba sobu hotu sistema nebe iha ona, biar sistema nebe iha di’ak hela, hodi troka fali ho sistema seluk hodi hatudu de’it katak sira mos iha liman fatin. Hanesan sistema sira iha kareta, kareta ne’e la’o di’ak hela, maibe kareta na’in muda, ida foun hakarak troka pexa sira, maibe lahatene katak pexa foun dala ruma la-pas ba kareta ne’e mak kareta ne’e sei lala’o ho di’ak. Importante atu sublinha katak planeamentu ba susesaun tenki garante susesaun ida nebe tenki la’o ho estavel no efetivu.

Investimentu iha edukasaun no hasa’e kapasidade povu nian mos importante tebes. Teoria kapital umana, hanesan nebe aprezenta husi Becker (1964), hatudu oinsa edukasaun no formasaun bele hasa’e produtividade individu nian, no koletivamente, insentiva kresimentu ekonomiku. Governu Timor-Leste presiza investe iha edukasaun hodi kria sosiedade ida nebe matenek no maka’as. To’o agora, ita lahatene rumu edukasaun atu la’o ba nebe, ita sei hanesan lamas tun lamas sa’en, no sei sakrifika ema barak ho edukasaun sira nebe laklaru. Problema imoralidade nebe mosu maka’as iha sosiedade nia laran provoka mos husi edukasaun nebe laiha rumu ne’e, la-konsegue forma karater ema nian nebe forte no loos.

Diversifikasaun ekonomika mos importante tebes hodi reduz dependensia ba produtu ida de’it no reduz vulnerabilidade hasoru flutuasaun merkadu internasional. Governu tenki insentiva kresimentu setor sira agrikultura, turizmu, manufatura ho kria kampu serbisu no hasa’e rendimentu estadu nian. Iha teoria ekonomia dezenvolvimentu nian, hanesan explika husi Lewis (1954), diversifikasaun ekonomia hanesan xave ba kresimentu ekonomiku sustentavel. Governu Timor tenki hola medidas konkretas hodi diversifika ekonomia no kria fonte rendimentu nebe sustentavel ba ninia povu.

Aplikasaun lei nebe justa no transparente mos hanesan elementu xave ida hodi evita krizi lideransa. Lei tenki aplika hanesan ba sidadaun hotu-hotu, labele aplika ba balu no la-aplika ba seluk. Lider nebe la-kompetente ka korruptu tenki responsabiliza ba sira nia asaun sira, no iha prosesu lei sira labele iha intervensaun husi politiku sira. Teoria estadu de direitu, hanesan explika husi Dicey (1885), fo enfaze ba importansia ba supremasia lei hodi hodi assegura estabilidade no justisa iha sosiedade nia laran. Dezenvolvimentu ba estadu de direitu nebe forte iha Timor-Leste sei tulun evita krizi lideransa iha futuru no kria  governu ida estavel.

Iha parte seluk, lider sira tenki hakle’an no tau loloos iha pratika sentidu demokrasia no lei sira atu labele ukun hanesan ditador sira no lahasai ka muda ema arbiru sein tetu didiak ninia impaktu sira.  Dala barak iha nomeasaun tanba konsideradu professional iha area ida, maibe ikus mai muda ema ne’e ka troka tiha ema ne’e tanba de’it lakohi tuir halimar politika ka halo la’o ajenda sira nebe lalori benefisiu ba povu no estadu. Lider istoriku sira mos tenki hapara sira nia manobra politika sira  nebe dala barak haterik funsionamentu estadu nian. Sira tenki fo fiar ba lider foun sira nebe sira hili ona ka sira nomeia hodi halo la’o ajenda ninia governu nian.

Ho nune’e de’it, Timor-Leste bele sees husi marka ida “republika banana” hodi bele reforsa sistema governasaun, kapasita ninia sosiedade, no kria ekonomia ida nebe sustentavel no inkluzivu. Lideransa nebe di’ak no transparente, nebe suporta husi sosiedade ida edukadu no kapasitadu, sei garante futuru nebe nabilang ba Timor-Leste.

Governu Timor-Leste tenki hola medidas sira nebe firmi hodi evita krizi lideransa iha futuru no sees husi situasaun ida iha nebe estadu ne’e bele konsideradu hanesan “republika banana”. Rejenerasaun lideransa, planeamentu di’ak ba susesaun, investimentu iha edukasaun no saude, diversifikasaun iha ekonomia, no aplikasaun ba lei nebe justu mak hanesan hakat importante nebe tenki hola hodi kria governasaun ida estavel no efetivu. Fo atensaun ba aspetu sira ne’e, Timor-Leste bele reforsa fudamentu estadu no garante bem-estar ninia sidadaun sira nian iha futuru. Lider istoriku sira tenki tau fiar ba lider foin sa’e sira nebe sira hili ona hodi kontinua sira nia estafeta lideransa no labele perturba sira ho manobra politika sira nebe impede funsionamentu governasaun nian. Ho ida ne’e de’it mak Timor-Leste bele kontinua ninia jornada la’o ba futuru ida nebe nabilang no estavel.

Referensia sira

  • Bass, B. M., & Riggio, R. E. (2006). Transformational Leadership. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
  • Becker, G. S. (1964). Human Capital: A Theoretical and Empirical Analysis, with Special Reference to Education. University of Chicago Press.
  • Dicey, A. V. (1885). Introduction to the Study of the Law of the Constitution. London: Macmillan.
  • Hall, S. (1990). Cultural Identity and Diaspora. In J. Rutherford (Ed.), Identity: Community, Culture, Difference (pp. 222-237). London: Lawrence & Wishart.
  • Lewis, W. A. (1954). Economic Development with Unlimited Supplies of Labour. The Manchester School, 22(2), 139-191.
  • Mahdavy, H. (1970). The Patterns and Problems of Economic Development in Rentier States: The Case of Iran. In M. A. Cook (Ed.), Studies in the Economic History of the Middle East (pp. 428-467). Oxford University Press.
  • Sen, A. (1999). Development as Freedom. Oxford University Press.
  • Skocpol, T. (1979). States and Social Revolutions: A Comparative Analysis of France, Russia and China. Cambridge University Press.

 

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL