UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




TANBA SA RUSSUO’ SAI OPSAUN DI’AK LIU BA PREZIDENTE REPUBLIKA?

        

TANBA SA RUSSUO SAI OPSAUN DI’AK LIU BA PREZIDENTE REPUBLIKA?

Husi: Carlos da Silva L. F. R. Saky



Iha momentu ida nebe Timor-Leste presiza trankilidade/hakmatek, estabilidade no unidade, ita hotu hasoru pergunta fundamental ida: se loos mak iha kapasidade atu lidera nasaun ho maturidade, dignidade no responsabilidade? Atu hatan pergunta ida ne’e, eleitor sira presiza haree kandidatu ida-idak. Haree ninia istoria, serbisu, no karater.


Hakerek ida ne’e lako’alia kona-ba kandidatu sira seluk, maibe ko’alia kona-ba Joaquim “Russuo” Fonseca. Nia kuinhesidu liu ho naran “Russuo” ka Fonseca. Russuo naran kodigu funu nian. Nune’e, iha artigu ida ne’e, hau se trata nia ho naran Russuo.

Russuo mosu hanesan figura ida nebe iha baze forte tebes. Nia la’os de’it ema ida nebe ko’alia kona-ba unidade no estabilidade; nia ema ida nebe moris no prova ona buat hirak, temi iha leten ne’e, iha pratika.

Desde tempu rezistensia, Russuo iha papel importante iha luta ba libertasaun nasional. Nia parte ida husi jerasaun nebe defende independensia ho nehan no liman kukun, nia envolve iha estrutura organizasaun RENETIL. Pozisaun aas liu nebe nia okupa iha tempu rezistensia mak Sekretariu Diresaun-Jeral RENETIL iha Indonezia, nebe tau matan tomak ba aktividade politika RENETIL nian iha rai ne’e. Agora daudaun nia hanesan Sekreteriu-Jeral RENETIL nian, pozisaun nebe nia sei husik hela iha  kongresu fulan Junhu mai, tanba nia deklara ona ninia intensaun atu kandidata-an ba Prezidente Republika. Papel hirak ne’e la’os de’it simboliku; nia implika responsabilidade, risku no kompromisu boot ba nasaun. Ida ne’e hatudu katak Russuo iha lejitimidade istorika hanesan ema luta na’in, no komprende duni sakrifisiu nebe timoroan sira halo hodi hetan liberdade.

Hafoin independensia, nia la-para iha istoria de’it. Pelo kontrariu, nia kontinua serbisu ba nasaun iha area nebe krusial tebes: defeza ba direitus umanus, rekonsiliasaun no rezolusaun konflitu. Iha faze inisiu restaurasaun independensia, liu husi ninia knaar iha Yayasan HAK, nia engaja iha dialogu no advokasia ho UNTAET atu garante alokasaun tempu adekuadu no mekanizmu konsulta ida apropriadu iha prosesu hakerek Konstituisaun RDTL nian, no garante katak Konstituisaun foun ne’e inklui garantia sira nebe metin ba Direitu fundamental sira. Iha krize 2006, nia halo intervensaun importante atu ajuda Timor-Leste lamonu ba situasaun ida nebe bele grave liu. Nia mos envolve iha rezolusaun problema petisionariu sira nian, no ajuda sira nia reintegrasaun iha komunidade. Serbisu sira ne’e hatudu katak nia iha kapasidade atu lida ho situasaun sensivel, rona parte sira nebe iha tensaun, halo dialogu ho sira, no buka solusaun nebe halo hakmatek nasaun. Petisionariu sira simu solusaun sira nebe Russuo aprezenta ba sira.

Molok ne’e, iha plena krizi 2006, bainhira divizaun lorosa’e no loromonu manas tebes, no ema tauk la’o ba malu, Russuo ho nia Companheiros lubuk ida halo desizaun nebe arriskadu: sira ba to’o iha Atabae hodi simu ninia Companheiro Adolfo Fontes, fundador RENETIL ida, Atabae oan, nebe foin fila husi Indonezia mai. Iha situasaun neba, movimentu hanesan ne’e bele sai ameasa ba sira nia vida, maibe sira konsiente katak unidade nasional importante liu duke seguransa pessoal. Iha Atabae, sira hetan malu ho Major Tara no lider sira seluk, hodi hatudu katak, maski iha tensaun, lider sira sei bele hasoru malu no buka dalan ba hakmatek no estabilidade.

Asaun ida ne’e la’ós de’it enkontru simboliku, maibe esforsu konkretu atu deskonjela ka halo naben narrativa lorosa’e no loromonu nebe la-serve ba ema ida. Ba sira nebe forma iha luta, prinsipiu ne’e klaru: Timor-Leste ida de’it, lafahe iha identidade interna sira nebe bele estraga unidade nasional. Russuo hatudu iha pratika katak lideransa loloos la’os de’it ko’alia kona-ba unidade, maibe presiza korajen atu defende no moris ho prinsipiu ne’e iha momentu difisil.

Iha 2019, bainhira mosu covid-19, mosu tensaun maka’as entre Maun Boot Xanana Gusmão no Governu Maun Taur Matan Ruak nian, Russuo mos halo intervensaun. Analiza hamutuk ho Diresaun Ezekutivu RENETIL nian konklui katak tensaun neba iha potensia atu hamosu krize ida tan iha Timor-Leste. Tanba ne’e, nudar Sekretariu-Jeral RENETIL, nia ba hasoru malu ho Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, aprezenta solusaun. Nia husu ba Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, atu, nudar governante ida, see tilun ba sidadaun sira nia ezizensia, no muda ninia politika hodi akomoda sidadaun sira nia interese. Espesifikamente, nia sujere ba PM Taur Matan Ruak atu konsidera adapta Protokolu Funeral Covid-19 husi Organizasaun Mundial Saude nian (OMS ka WHO) ba kondisaun Timor-Leste nian hodi akomoda aspektu kultural no tradisaun Timor nian, atu familia sira bele iha tempu oituan ho mate isin no hala’o tradisaun Timor nian molok ba halot. Primeiru-Ministru rona, no loron tuir mai problema ne’e rezolvidu no tensaun ho mesak-mesak lakon, buat hotu fila ba normal. Ida ne’e mak naran lider ho kapasidade halo dialogu, buka dalan klaran, hodi rezolve problema sira nebe Timor hasoru.

Iha nivel internasional, Russuo mos prova ona ninia kapasidade. Nia serbiu hanesan embaixador iha Jenebra no Reinu Unidu, nebe fo nia eperiensia diplomatika no kapasidade hodi reprezenta Timor-Leste ho dignidade. Nia papel hanesan Ajente Estadu ba Kazu Tratadu Tasi Timor iha Tribunal iha Haia, Olanda, no negosiador prinsipal iha tratadu fronteira maratima entre Australia no Timor-Leste sai prova konkreta katak nia bele defende interese nasional iha nivel mais aas. Ida ne’e tema nebe liga diretamente ho defeza ba soberania no dignidade Estadu, no nia kontribuisaun iha area ida ne’e importante tebes ba Timor-Leste.

Liutan ida ne’e, ninia envolvimentu iha prosesu rekonsiliasaun iha Timor-Leste no ninia funsaun atual hanesan Prezidente ba Komissaun Verdade no Rekonsiliasaun iha Fiji hatudu katak nia iha kredibilidade internasional no kapasidade atu lida ho sosiedade pos-konflitu. Nia mos iha esperiensia iha area justisa internasional, liu husi ninian knaar hanesan Ajente Estadu Timor-Leste iha Tribunal Justisa Internasional iha Haia. Buat hirak ne’e hotu hatudu perfil ida nebe kompletu: ema luta na’in, diplomata, mediador, lider moral, defensor soberania no estadista.

Maibe, buat ida nebe importante liutan husi eperiensia mak integridade. Iha pontu ida ne’e, Russuo hatudu diferensa klaru. Nia nunka sai benefisiariu husi pensaun mensal vitalisia nebe estudante, sosiedade sivil no povu em jeral sira kontra tebes. Nia mos nunka trata ninia estatutu atu sai veteranu hodi fulan-fulan simu subsidiu. Ida ne’e la’os de’it desizaun administrativu; ida ne’e desizaun moral. Nia komprende katak povu Timor barak sei moris iha susar nia laran, la-presiza hatodan liu tan povu no Estadu, tanba ne’e nia hili labuka benefísiu ba-an rasik. Ida ne’e prova ida katak nia tau interese povu nian iha oin liu duke interesse pessoal.

Foin daudaun ne’e, bainhira mosu problema barak kona-ba krimi organizadu no jogu ilegal sira, nia halibur malu ho organizasaun sosiedade sivil sira seluk hodi la’o no koalia ho parte barak, inkluindu ho Igreja, liuliu ho amu Bispu no Kardeal, Dom Virgilio do Carmo, buka dalan oinsa atu kombate krimi organizadu atu Estadu Timor la-kapturadu ka dadur husi krimi organizadu sira, krimi sira nebe sei sobu Timor no estraga povu no joven sira nia futuru. Iha ne’e hatudu momos nia integridade no determinasaun atu kombate krimi sira, la’os tolera krimi sira.

Nune’e mos, Russuo iha karakter ida nebe importante tebes ba lideransa nasional: nia lasei sai parte husi problema, maibe sei sai parte husi solusaun. Durante ninia perkursu, nia nunka envolve iha konflitu partidariu nebe fahe povu. Nia laiha problema ho partidu politiku ruma. Pelu kontrariu, nia iha relasaun di’ak ho partidu sira hotu no mos ho sosiedade Timor em jeral. Nia mos iha relasaun di’ak ho forsa sira (F-FDTL) nune’e mos ho Polisia Nasional Timor-Leste. Nia iha relasaun di’ak no besik ho veteranus no komandante veteranus sira mai husi luta armada, nune’e mos ho lider no organizasaun klandestina sira hotu. Nia mos iha relasaun di’ak tebes ho lider sira mai husi Frente Externa nian. Ninia relasaun mos di’ak no besik ba organizasaun sosiedade sivil sira hotu nebe sempre luta ba justisa, defeza ba soberania, kombate krimi organizadu sira, inkluindu kombate abuzu poder, korrupsaun no sempre defende liberdade espressaun no liberdade imprensa. Nia mos besik no sempre fo apoiu ba organizasaun ka grupu joven milenial sira bainhira husu ajuda. Hirak ne’e hotu fo nia kapasidade unika atu aproxima parte hotu-hotu, fasilita dialogu no ajuda rezolve impasse politiku. Iha nasaun ida nebe dala barak marka husi rivalidade, presiza tebes iha prezidente ida nebe bele ko’alia ho hotu-hotu.

La-minimiza kualidade kandidatu sira seluk nian, sira ida-idak iha nia kualidade tuir ida-idak nia kuinhesimentu no esperiensia, maibe bazeia ba esperiensia no serbisu sira hotu nebe Russuo halo ona, hanesan temi iha leten, nia iha posizaun nebe di’ak liu atu sai Prezidente Republika. Nia iha istoria luta, iha eperiensia diplomatika, iha kapasidade atu rezolve konflitu, iha kapasidade halo mediasaun, iha ispiritu rekonsilia no unifika povu, no iha integridade moral nebe aas. Nia la’os ema ida nebe depende ba propaganda ka estrutura partidaria; nia ema ida nebe prova ona nia-an liu husi serbisu real ba nasaun.

Ikus-ikus ne’e, ita mos rona na’in ulun sira balun, hateten katak se mak atu sai Prezidente Republika iha tinan hirak mai, ema nebe tenki iha kuinhesimentu kona-ba politika internasional no domina lingua internasional sira, liuliu ingles no portuges, tanba iha tinan 2029 mai, Timor-Leste sei sai uma na’in ba Konferensia ASEAN. Kona-ba politika internasional, Russuo” kuinhese di’ak tebes tanba nia nudar embaixador tinan 4 iha Genebra no tinan 6 iha Reinu Unidu no nia mos hatene oinsa funsionamentu Nasoins Unidas nian nune’e mos CPLP, ASEAN no organizasaun inter-governamental seluk-seluk tan. Kona-ba lingua internasional sira, Russuo” domina di’ak ingles, lian Indonezia nomos komunika ho fluente iha lian portuges.

Iha kontestu atual, Timor-Leste la-presiza lider ida nebe popular no populista; nasaun presiza lider ida nebe maduru, responsavel no bele garante estabilidade no unidade nasional. Russuo bele hatudu katak nia iha kualidade hirak ne’e. Nia bele sai prezidente ida nebe la-aumenta tensaun, maibe bele halo hakmatek nasaun; lafahe povu, maibe bele une/halibur; labuka poder mamuk, maibe bele fo sentidu ba prezidensia.

Tanba ne’e, fo apoiu ba Russuo la’os de’it eskolla politika ida. Ida ne’e eskolla ida ba unidade, estabilidade no futuru Timor-Leste. Ho ninia perfil, esperiensia no karakter, nia iha kondisaun tomak atu sai Prezidente ida nebe di’ak, responsavel no dignu ba nasaun ida ne’e.

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL