Iha okos ne'e, entrevista ida nebe fo ba Jornal Nacional Diario kona-ba revizaun ba Konstituisaun nebe publika ona iha loron 15 fulan dezembru 2025.
Atu muda sistema governasaun, baze institusionál Estadu nian tenke preparadu no garante independénsia poder judisial
Ohin loron, espasu públiku sira nakonu ho debate sira kona-ba revizaun ba Konstituisaun atu muda sistema semi-prezidensiál ba sistema prezidensiál. Públiku presiza análize ne’ebé kle’an no objetiva, haree vantajen no desvantajen husi sistema rua ne’e. Mudansa sistema governasaun la’os meramente problema tékniku ka mudansa artigu balun iha Konstituisaun; nia involve futuru estabilidade nasaun nian, relasaun entre instituisaun sira, no kualidade demokrasia iha Timor-Leste.
Tanba mudansa ba sistema governasaun la’os hakat simples ida, mudansa ne’e só bele lori benefísiu bainhira halo ho preparasaun institusionál ne’ebé di’ak, halo polítika ida ho hakmatek no kompromisu nasionál ida ne’ebé forte.
Revizaun Konstituisaun RDTL ne’e ninia importánsia mak fó prioridade ba hametin instituisaun sira, kultura transparénsia no responsabilidade, no mekanizmu checks and balances molok tama ba aventura polítika ne’ebé bele de’it fo benefisiu ba grupu ki’ik ida, maibé iha poténsia lori kustu boot ba demokrasia no estabildade estadu nian.
Atu ko’alia kona-ba asuntu sensetivu no estratéjiku ida-ne’e, jornalista José Mndes husi Jornal Nacional Diario (JND) halo ona entrevista ida ho Carlos Saky, hanesan eskritor no observador kona-ba problema sosiál no polítika, ne’ebé sempre akompaña dinámika administrasaun no dezenvolvimentu sistema polítika iha Timor-Leste.
Iha entrevista ne’e, Carlos Saky hato’o análize krítika kona-ba diferensa entre sistema semi-prezidensiál no sistema prezidensiál, avaliasaun ba esperiénsia Timor-Leste nian durante dékade rua ikus, no poténsia risku no oportunidade bainhira estadu hakarak ho sériu atu muda estrutura governasaun.
JND: Oras ne’e daudaun, mosu polémika ida kona-ba atu halo revizaun ba konstituisaun RDTL hodi muda sistema ukun semi-prezidensiál ba prezidensiál. Molok tama kle’an ba asuntu ida-ne’e. Ita difini lai saida mak semi-prezidensiál no prezidensiál no sira nia diferensa iha ne’ebé: sistema rua ne’e ida-ne’ebé mak di’ak liu atu aplika iha ita-nia rain?
Carlos Saky: Pergunta kona-ba revizaun Konstituisaun atu muda sistema semi-prezidensiál ba prezidensiál, loos duni, ohin loron sai ona diskusaun boot, no Parlamento Nacional rasik organiza ona konferénsia ida kona-ba ida-ne’e. Molok tama ba asuntu ida sistema ida-ne’ebé mak natoon liu ba Timor-Leste, ita presiza hatene uluk diferensa bázika entre sistema rua ne’e.
Sistema semi-prezidensiál mak sistema ida iha-ne’ebé poder ezekutivu fahe entre prezidente no primeiru-ministru. Prezidente hili direitamente husi povu, maibé governasaun lorloron lidera husi primeiru-ministru ne’ebé hatan ba parlamentu. Katak, governu bele monu liu husi mosaun sensura. Iha sistema ida-ne’e hetan sentru poder ezekutivu rua, prezidente no primeiru-ministru.
Enkuantu sistema prezidensiál hatuur prezidente hanesan xefe estadu nomos hanesan xefe governu. Prezidente mak lidera Konsellu Ministru no labele hamonu husi parlamentu. Só bele hamonu liu husi impeachment ka destituição. Poder ezekutivu sentradu liu no durasaun mandatu governativu estável liu.
Pergunta kona-ba sistema ida-ne’ebé mak di’ak liu atu aplika iha Timor-Leste, ninia resposta tenki haree husi kontestu husi ita-nia rain hanesan rai ki’ik ho instituisaun demokrasia sira ne’ebé sei iha dezenvolvimentu. Sistema semi-prezidensiál funsiona ho di’ak bainhira instituisaun polítika sira, kultura kompromisu, no kapasidade parlamentu konsolidada ona. Selae, sistema ida ne’e bele hamosu konflitu naruk entre prezidente no primeiru-ministru, no instabilidade governativa.
Pelu kontráriu, sistema prezidensiál oferese estabilidade ezekutiva ida forte tanba iha sentru komandu ida de’it, maibé mos iha risku konsentrasaun poder bainhira mekanizmu fiskalizasaun lala’o ho di’ak.
Tanba ne’e, ne’ebé importante liu la’os de’it hili modelu, maibé garante katak instituisaun sira estadu nian tenki hametin liután, mekanizmu checks and balances aseguradu, no kultura polítika orientadu ba responsabilidade no prestasaun konta sira. Sá sistema de’it bele funsiona, naran katak ninia baze metin. Maibé iha kondisaun rai ki’ik ho instituisaun sira ne’ebé seidauk estável loloos, sistema ne’ebé oferese estabilidade ezekutivu ne’ebé klaru dala barak seguru liu hanesan opsaun tranzisaun, hodi hametin nafatin instituisaun demokrátika sira.
Iha Timor-Leste ho karáter líder sira agora daudaun nian ne’ebé hakarak la’o de’it iha lei sira nia leten, sistema semi-prezidensiál mak di’ak liu atu evita ditadura no autoritarizmu, maski ninia kustu ekonomiku boot. Di’ak li’u aposta iha sistema ida maski kustu boot, maibé la-ameasa demokrasia no estabilidade. Rai sira ne’ebé moris iha rejime ditatorial nia okos, ninia kustu polítiku, sosiál no psikolojiku boot tebes. Ita tenki evita Timor monu iha ditadura ida nia liman, tinan atus ita moris iha ditadura portugeza nia okos, no tinan ruanulu resin ita moris iha rejime ditatorial no autoritariu Soeharto nia okos, ita hatene tiha ona ninia todan no kustu ne’ebé ita tenki selu.
JND: Dekada rua resin ona estadu RDTL utiliza sistema ukun semi-prezidensiál ne’e. Ita nia observasaun, sistema ne’ebé durante ne’e ita uza ne’e nia di’ak no ladi’ak iha ne’ebé?
Carlos Saky: Durante dekada rua resin, Timor-Leste uza sistema semi-prezidensiál ho dinámika oioin. Husi esperiénsia ne’e, ita bele haree ho momoos parte pozitivu no parte negativu ne’ebé mosu iha prátika.
Primeiru, aspetu pozitivu mak sistema ida-ne’e limita konsentra poder iha figura ida nia liman. Prezidente la-dominante liu, no primeiru-ministru funsiona hanesan dirijente diária governu nian ne’ebé tenki hatan ba parlamentu. Iha kontestu estadu ne’ebé foin ukun-an, modelu ida ne’e evita atu hamosu poder ne’ebé forte liu iha ator polítiku ida nia liman. Seluk ho ne’e, sistema semi-prezidensiál fó espasu ba ekilíbriu polítiku, no iha períudu balu konsege asegura estabilidade liu husi diálogu entre instituisaun sira estadu nian.
Maibé, ninia frakeza mos ita haree ho moos tebes. Sistema ida ne’e dala ruma hamosu dualizmu poder, liuliu bainhira prezidente no primeiru-ministru mai husi bloku polítiku ne’ebé lahanesan ka ida-idak iha ninia ajenda. Diverjensia entre xefe ezekutivu rua ne’e bele impede hola desizaun, hamosu impase, hetok hamosu krizi polítika nakloke ne’ebé hanesan ita haree iha tinan hirak ikus. Dala barak, ita haree ona oinsá diferensa entre prezidente no governu ne’ebé hamosu tensaun boot ne’ebé tama to’o iha parlamentu no instituisaun sira seluk.
Seluk ho ne’e, tanba governu bele monu liu husi mosaun sensura, iha risku ba instabilidade governativa, liuliu bainhira koligasaun fraku. Ba rai ki’ik ho instituisaun sira ne’ebé seidauk metin, dinámika hanesan ne’e dala barak halo polítika estadu nian la-konsistente no susar sustenta ba tempu naruk. Iha períudu balu, enerjia polítika barak mak hotu de’it ba rezolve konflitu internu envezde halo la’o dezenvolvimentu nasionál.
Seluk mos, la’os sistema semi-prezidensiál mak ladi’ak, maibé líder sira mak laiha maturidade polítika, hakarak hatudu sé mak manda, tanba ne’e sira lahalo tuir funsionamentu sistema ne’ebé iha, maibé halo tuir rasik sira-nia hakarak. Sira halo sira nia-an mak hanesan sistema. Sistema semi-prezidensiál hanesan uma ida ho kuartu haat, prezidénsia, governu, parlamentu no tribunal. Ida-idak ho ninia kuartu, maibé, sira ne’ebé kaer ukun, balun lahatene regras ka laiha étika, tama arbiru iha kuartu seluk, no dala ruma hakarak manda hotu sira ne’ebé iha kuartu sira seluk. Tuir sistema semi-prezidensiál, ema hotu iha uma laran ne’e, maski ho kuartu ketak-ketak, maibé sira hotu tenki serbisu hamutuk ka iha interdependénsia ba malu. Serbisu hamutuk ka interdependénsia la-signifika ema ida mak atu manda hotu ema sira iha uma laran ne’e. Konserteza ema ida mak ho papél atu mantéin unidade iha uma laran, mak prezidente. Ema sira iha uma laran karik han malu prezidente mak tesi, la’os prezidente mak ba halo fali problema. Bainhira líder sira ninia mentalidade ladi’ak mak sá sistema de’it mos sei ladi’ak ba sira. Ita labele harii sistema ida tuir fali ita-nia gostu, maibé harii no hametin sistema ida ne’ebé bele hatan ba nesesidade povu nian, sistema ida ne’ebé bele garante seguransa, moris di’ak no hakmatek ba povu.
Ho nune’e, esperiénsia iha dekada rua ikus katak sistema semi-prezidensiál iha ninia valor pozitivu, liuliu evita poder absolutu no separasaun lejitimidade sira, maibé mos iha ninia frakeza real hanesan poténsia konflitu internu ezekutivu, instabilidade governativa, ne’ebé iha impaktu signifikante ba Estadu ho kapasidade instituisaun sira nian ne’ebé sei presiza reforsa liután.
JND: Ita bele fó to’ok ita-nia observasaun, razaun fundamentál saida mak lori governu ne’ebé lideradu husi PM Xanana Gusmão hakarak halo ona mudansa ba sistema ukun. Envezde, halo de’it mudansa ba lei ruma ne’ebé ladi’ak ne’e?
Carlos Saky: Bainhira ita haree ba dinámika polítika iha dekada rua ikus, iha razaun fundamental balu ne’ebé bele esplika tanba sá governu ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hakarak halo mudansa iha sistema governasaun, la’os simplesmente halo revizaun ba lei baibain sira.
Primeiru, Governu haree katak sistema semi-prezidensiál ne’ebé iha, dala barak, hamosu konflitu internu ezekutivu, liuliu bainhira prezidente no primeiru-ministru mai husi bloku polítiku ne’ebé lahanesan ka iha aproximasaun lideransa ne’ebé fila kotuk ba malu. Tensaun sira hanesan ne’e la’os de’it atraza prosesu hola desizaun, maibé mos bele hamosu krizi polítika naruk ne’ebé perturba estabilidade nasionál. Tanba ne’e, mudansa ba sistema konsiderada hanesan dalan ida hodi halakon dualizmu ezekutivu ne’ebé durante ne’e sai hanesan fukun husi friksaun ka tensaun sira.
Segundu, iha hakarak ida atu kria estabilidade governativa ne’ebé forte liután. Iha sistema semi-prezidensiál, governu bele ho fásil monu liu husi mosaun sensura ida. Ba rai ki’ik ne’ebé sensitivu ba krizi polítika, modelu ida ne’e dala barak halo polítika públika sai la-konsistente no la-sustentável. Ho adopta sistema prezidensiál, governu hakarak asegura katak ezekutivu iha mandatu ne’ebé sólidu liu, períudu governasaun ida-ne’ebé definidu, no liña komandu ida ne’ebé klaru.
Terseiru, mudansa sistema bele sai hanesan solusaun estrutural, la’os meramente administrativu. Muda de’it lei balun bele rezolve problema balun, maibé lakona ba problema nia abut, mak dezeñu konstitusionál ne’ebé fahe poder ezekutivu entre figura rua ne’ebé hotu-hotu hili husi povu. Governu haree hanesan iha hanoin katak sein mudansa kompreensivu ba sistema, tensaun entre instituisaun sira sei repete hikas.
Kuartu, iha persesaun katak atu aselera dezenvolvimentu, estadu presiza sentru ezekutivu ne’ebé forte no estável, ne’eduni polítika estratéjika sira bele implementa sein pertubadu husi dada malu polítika sira ka mudansa beibeik ba governu. Ho vizaun ida ne’e, mudansa ba sistema sai parte husi esforsu atu asegura katak governu bele serbisu ho efetivu, lais, no koordenadu.
Ho nune’e, razaun prinsipál ne’ebé lori governu atu muda sistema governasaun la’os de’it kestaun tekniku kona-ba lei sira, maibé kestaun estrutura poder, estabilidade polítika, no efetividade governativa. Ba apoiante sira mudansa nian, revizaun ki’ik ba lei sira la-rezolve problema; ne’ebé presiza mak reforma radikál ba arkitetura sistema governasaun ne’e rasik.
JND: Seráke tempu governasaun ida ne’e mak kompatível loos ona, atu halo mudansa ba ita-nia sistema ukun?
Carlos Saky: Ha’u entende pergunta ida-ne’e atu dehan períudu governasaun ida agora hanesan momentu ne’ebé mak pas liu atu halo mudansa ba sistema governasaun. Ha’u bele dehan pergunta ida sensitivu tebes no presiza haree ho kuidadu bazeia ba kondisaun polítika, sosiál, no institusionál estadu nian.
Objetivamente, momentu ne’ebé pas liu atu muda sistema governasaun mak bainhira estadu iha estabilidade polítika, instituisaun sira ne’ebé metin, no espasu ba diálogu ne’ebé saudável entre entidade sira ne’ebé atu hola desizaun. Maibé, se ita haree ba realidade ohin loron nian, Timor-Leste sei hasoru dezafiu boot lubuk ida.
Primeiru, instituisaun sira estadu nian seidauk solidu loloos. Parlamentu, tribunal, administrasaun públika, no mekanizmu fiskalizasaun sei iha prosesu konsolidasaun. Muda sistema iha kondisaun ne’ebé instituisaun sira seidauk metin iha risku atu hamosu konfuzaun, hamosu konflitu ba interpretasaun, ka bele hamosu tensaun foun entre instituisaun sira estadu nian.
Segundu, polarizasaun polítika iha nível elite sei aas, laiha komunikasaun, laiha diálogu, sees ba malu, latulun buat ida. Sistema semi-prezidensiál falha la’os sistema ida ne’e mak ladi’ak, maibé elementu importante ida husi demokrasia nian, diálogu mak laiha, diálogu entre governu no opozisaun, entre prezidente no governu. Envez de serbisu hamutuk ka halo diálogu hodi buka konsensu ba asuntu interese nasionál sira, sira hatudu fali sé mak manda, hahalok ida iha tendénsia atu halai ba ditadura no autoritarizmu nian. Mak ita adopta sistema prezidensiál, ho mentalidade sira hanesan ne’e, halo Timor bele monu kedas ba ditadura ka rejime totalitáriu ida.
Ita sei hanoin, iha ínisiu FRETILIN nia ukun molok 2005, bainhira líder FRETILIN nia balun halo deklarasaun katak FRETILIN sei ukun to’o tinan limanulu, ema barak ta’uk Timor atu monu iha ditadura ida, ne’eduni, halo buat hotu hodi evita FRETILIN atu labele kontinua ukun. Se ho sistema semi-prezidensiál ida ne’ebé poder fahe tiha ona no la-konsentradu iha ema ida nia liman mos, ita ta’uk tebes, agora, se mak atu garante katak Timor sei lamou iha rejime ditadura ida, se poder konsentra de’it iha figura ida tuir sistema prezidensiál nian?
Iha kontestu sira hanesan temi iha leten, muda sistema governasaun iha poténsia hetan interpretasaun hanesan interese grupu ida nian, la’os hanesan nesesidade nasionál nian. Bele mos interpreta desvia atensaun husi buat barak-barak ne’ebé ohin loron la’o ladun di’ak iha ita-nia rain, hanesan ezemplu krimi organizadu ka mafia sira ne’ebé kaptura ona estadu ka problema barak ne’ebé governu hasoru. Liu ba, ita rona ukun-na’in balun dehan sira lafiar ba relatoriu Nasoins Unidas nian (UNODC) nian, maibé intervensaun governu iha Oekuse, ba Dragon no otel ETO nian loron hira liuba, hatudu katak relatoriu UNODC nian loos. Revizaun ba Konstituisaun tuir loloos tenki halo la’o iha ambiente ka klima polítika ida estável no kooperativa, la’os iha períudu ne’ebé tensaun polítika fásil atu aumenta.
Terseiru, mudansa sistema governasaun mak reforma estrutural boot ne’ebé bele halo husi estadu ida. Ninia impaktu boot tebes ne’ebé afeta ba administrasaun estadu nian, ekilibriu ba poder sira, ba ekonomia, no relasaun entre instituisaun sira. Tanba ne’e, mudansa ida hanesan ne’e presiza tempu hodi halo estudu ida kle’an, halo konsulta públiku ne’ebé luan, debate akadémiku, no konsensu nasionál ida ne’ebé forte, la’os desizaun ida teki-teki ka latetu ho kle’an.
Ho tetu fator sira ne’e hotu, bele dehan katak mudansa ba sistema governasaun só bele halo, tuir ideal nian, bainhira estadu iha kondisaun ida estável loloos, di’ak tuir polítika ka institusionalmente. Se seidauk satisfaz kondisaun sira ne’e, mak risku reforma boot ne’e aas liu duke ninia benefisiu.
JND: Wainhira akontese duni mudansa husi semi-prezidensiál ba prezidensiál, konsekuénsia saida mak ita sei hasoru direta iha tempu prezente no ba futuru?
Carlos Saky: Mak Timor-leste muda sistema governasaun husi semi-prezidensiál sai prezidensiál ho loloos, ita tenki kumprende katak ninia konsekuénsia la’os mosu ha teoria de’it, maibé mos sei sente iha realidade polítika ohin loron no iha impaktu dook ba oin.
Konsekuénsia dahuluk no mais imediatu mak poder ezekutivu sei konsentradu iha figura ida, mak prezidente. Prezidente sei sai xefe estadu no xefe governu dala ida, lidera konsellu ministru, kontrola tomak funsaun ezekutivu nian. Ba tempu badak nia laran, ida-ne’e fo impresaun iha estabilidade, maibé ba tempu naruk iha risku aumenta personalizasaun poder, dependénsia estadu ba líder ida de’it, no enfrakesimentu fiskalizasaun ba ezekutivu. Ba estadu ida ho instituisaun ne’ebé fraku, konsentrasaun poder sein mekanizmu fiskalizasaun ne’ebé forte iha risku boot tebes hamosu pratika autoritarizmu subtil ka halus.
Konsekuénsia daruak mak parlamentu sei lakon kapasidade atu hamonu governu liu husi mosaun sensura. Ninia funsaun kontrolu tun signifikativamente. Ba tempu badak, ida-ne’e sei kria estabilidade governativa, maibé, ba oin bele provoka dezekilibriu iha poder, responsabilizasaun governu nian sai fraku, no ezekutivu domina lejislativu.
Konsekuénsia datoluk mak partidu polítiku sira tenki ajusta sira nia estratejia tuir eleisaun prezidensiál sei sai sentru prinsipál polítika nasionál, partidu sira bele forma koligasaun bazeia iha figura, la’os programa, risku polítika identidade no polítika personalista sei aumenta. Ba tempu naruk, sistema ida-ne’e bele halo partidu sira sai fraku no dependente liu ba figura karizmátiku.
Konsekuénsia dahaat mak, maski prezidente kaer poder ezekutivu tomak, deadlock ka impase bele akontese nafatin bainhira prezidente husi kampu polítiku ida no parlamentu husi kampu polítiku seluk. Iha senáriu ne’e, polítika bele hasoru obstákulu sériu tanba parlamentu bele rejeita Orsamentu Jeral Estadu ka lei importante sira. Ba rai ki’ik hanesan Timor-Leste, kada impase polítiku bele iha impaktu direktu ba atrazu ba dezenvolvimentu, ba finansiamentu públiku, no relasionamentu ho parseiru internasionál sira.
Konsekuínsia dalimak mak ba tempu badak, sistema prezidensiál bele fó impresaun firmi no estável, maibé susesu ekonómiku depende nafatin ba kualidade lideransa no governasaun. Risku ne’ebé bele mosu mak mudansa polítika-ekonómiku ne’ebé depende ba estilu prezidente nian, enfrakesimentu burokrasia hasoru prezidente ida ne’ebé dominante liu, investor sira sei kuidadu tebes bainhira instituisaun fiskalizasaun konsideradu la-efetivu.
Konsekuesia daneen, mudansa sistema governasaun hanesan reforma ida ne’ebé boot liu ne’ebé estadu halo. Konserteza nia sei provoka konsekuénsia balu hanesan adaptasaun boboot ba lei sira, risku hamosu konfuzaun iha administrasaun, ajustamentu ba estrutura governasaun iha nasionál no lokal, no poténsia tensaun polítika durante prosesu tranzisaun.
Se mudansa sira halo sein liu husi diálogu nasionál ne’ebé luan, povu bele haree ida-ne’e hanesan reforma ne’ebé la’os inkluzivu, no ida-ne’e bele hamenus fiar públiku nian ba instituisaun sira estadu nian.
JND: Tuir ita nia haree, saida mak Governu presiza halo uluk, molok muda sistema ukun semi-prezidensiál ba prezidensiál?
Carlos Saky: Tuir ha’u nia hanoin, molok ko’alia kona-ba mudansa sistema governasaun husi semi-prezidensiál ba prezidensiál, hakat ne’ebé importante liu mak asegura katak baze institusionál sira estadu nian tenki preparadu ona. Muda sistema sein prepara ninia baze sei hamosu instabilidade foun.
Iha buat prinsipál balun ne’ebé governu tenki prepara uluk, tenki asegura uluk katak parlamentu funsiona ho efetivu, tribunal tenki independente loloos, administrasaun públika tenki profisionál loloos, no mekanizmu fiskalizasaun hanesan KAK, PDHJ, no Tribunal Rekursu tenki serbisu ho maka’as. Sistema prezidensiál só bele la’o ho di’ak bainhira instituisaun sira halo fiskalizasaun tenki forte. Karik lae, iha risku poder konsentradu liu iha figura ida de’it.
Molok halo reforma boot, governu mos tenki asegura iha demokrasia iha partidu sira nia laran, tenki respeita kultura transparénsia, desizaun polítika labele domina husi figura ka grupu ki’ik. Karik kultura polítika sei personalizadu liu, sistema prezidensiál bele halo sai aat liután.
Iha problema barak ne’ebé loloos bele rezolve liu husi halo revizaun ba lei sira governu nian, revizaun ba rejimentu parlamentu nian, lei sira ligadu ho relasaun entre Prezidente – Parlamentu – Governu – Tribunal, laiha nesesidade atu muda sistema governasaun tomak. Dala ruma buat ne’ebé la-funsiona la’os sistema, maibé iha lejislasaun ne’ebé ezekuta, no dala ruma entidade sira ne’ebé kaer ukun mak lahatene ninia kompeténsia loloos, ne’eduni dala ruma tama arbiru ba fali orgaun sira seluk nia area hanesan espresaun popular sira baibain ita rona: fahi tama plaza.
Presiza halo estudu akadémiku kle’an tanba mudansa sistema governasaun hanesan reforma konstitusionál ne’ebé boot liu hotu. Presiza halo estudu akadémiku ne’ebé independente loloos, relatóriu komprensivu ho rai seluk, konsulta públiku, diálogu entre governu, opozisaun, igreja, konfisaun relijioza sira, akadémiku sira, sosiedade sívil, no autoridade tradisonál sira. Sein apoiu nasionál ne’ebé forte, mudansa sistema bele hamosu divizaun ka fahe timor-oan sira.
Halo mudansa ba sistema governasaun perigu liu bainhira Timor moris hela iha tensaun polítika ida aas, partidu sira polarizadu, no instituisaun sira lafiar malu aumenta. Ema hotu hatene oinsá relasaun entre ita-nia líder sira husi jerasaun tuan sira ne’ebé hanesan busa no lahalo hafuhu malu. Friksaun, krizi no impase polítika, kuaze mai tomak husi ita-nia lider sira husi jerasaun tuan, ne’eduni mudansa ba sistema governasaun sei latulun buat ida. Agora de’it ida-idak hola pozisaun ona, bloku ida defende sistema semi-prezidensiál no bloku seluk defende sistema prezidensiál. Mudansa boot tenki halo iha ambiente ida hakmatek, la’os iha períudu polítiku ne’ebé sensitivu ka iha tensaun nia laran.
Governu tenki hatan ho onestidade tomak, la’os ho demagojia: serake mudansa sistema ne’e atu reforsa estadu no hadi’a administrasaun? Ka tanba dinámika polítika instante? Mudansa sistema tenki orientadu ba povu, ba futuru estadu nian, no nesesidade tempu naruk ba dezenvolvimentu nian, la’os atu rezolve diverjensia polítika líder sira nian ba tempu badak.
Konferensia ne’ebé foin daudaun Parlamento Nacional organiza ne’e mos fó impresaun hanesan manobra polítika ida de’it, la’os halo ho seriedade atu muda sistema governasaun loloos. Karik prepara materia ba kampañe polítika iha tinan hirak mai, maibé reprezentasaun sira iha Parlamentu, bankada governu nian, bainhira la-konvense opozisaun, sira mesak de’it, sira-nia númeru mos lato’o atu provoka mudansa ruma tuir Konstituisaun haruka. Loloos ne’e hadi’a no reforsa sistema ne’ebé iha ona, lalika ba buka buat seluk ne’ebé mos laiha garantia ruma katak nia mak di’ak liu bainhira mentalidade ukun-na’in sira nian mak ladi’ak. Ukun-na’in sira mak tenki muda sira nia mentalidade, la’os muda sistema, tanba sistema semi-prezidensialista fusiona ho di’ak iha rai barak. Sistema saida de’it bele funsiona ho di’ak bainhira sira ne’ebé kaer ukun mos ninia mentalidade di’ak, la’o tuir regras sira ne’ebé iha. Maibé, se sira ne’ebé kaer ukun ninia mentalidade aat, mak sistema ne’e bele di’ak oinsa ba mos sei sai aat hotu.







