UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Hanoin Hikas Loron Veteranos Nian

 

Hanoin Hikas Loron Veteranos Nian

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

 


Ohin, loron 3 fulan Marsu, loron Veteranos sira nian. Bolu veteranus tanba sira partisipa iha luta libertasaun no ukun-rasik-an ba Timor-Leste.

 

Iha luta libertasaun, ema barak, feto mane, labarik, ferik no katuas, mate. Sira nebe sei moris mak hetan naran veteranus no sira nebe mate ona iha funu nudar herois ka aswa'in.

 

Loron veteranos la’os loron ida mosu de’it, maibe liga ho istoria luta nian. Loron Veteranos, foti husi loron Konferensia Nasional ba Reorganizasaun Rezistensia nebe halo iha Maubai/Aitana. Konferensia Nasional ida nebe importante tebes. Importante tanba iha neba mak hahu hikas halo reorganizasaun ba Rezistensia nebe desmanteladu tomak, hatadak ho Baze Apoio nebe rahun tomak iha 1979.

 

Konferensia Nasional halo iha loron 8 nia laran, husi loron 1 to’o loron 8 fulan Marsu 1981. Iha konferensia ne’e halo reflesaun kona-ba konjuntura politika Timor nian husi 1975 to’o iha 1981. Reflesaun ida kle’an no onesta, tanba lasubar erros politicos no militares nebe halo husi Diresaun Luta anterior nian.

 

Iha Konferensia ne’e halo reflesaun kona-ba situasaun husi 1975 to'o iha 1981. Reflesaun kona-ba Diresaun Luta nian tomak, kona-ba membros Comite Central da Fretilin (CCF) nebe iha inisiu liu 30 no iha 1981 hela deit na’in 2, Mau Hunu Bulerek Karatayano no Kay Rala Xanana Gusmão. Sira seluk mate, balun ema kaer no balun rende.

 

Iha neba halo mos reflesaun kona-ba Komandantes militares sira nebe hatene kona-ba funu, iha setores hotu-hotu, nune’e mos kona-ba populasaun liu 95% nebe sa’e ba foho hamutuk ho FRETILIN no FALINTIL, nune’e nomos kona-ba kilat 30.000 nebe FRETILIN kontrola hafoin kontra-golpe. Reflesaun kona-ba setores militares nebe rahun hotu ona, no hela deit ona kilat lolon 500 resin no numeru guerrilheiros nebe hela de’it ona rihun ida resin iha 1981. Nune’e mos kona-ba maioria populasaun nebe inimigu kontrola ona iha 1978.

 

Iha konferensia ne’e mos halo analize kona-ba kauzas ba derrotas militares, liliu falta de Plano Tomak ida husi Comando Nasional iha tempu neba nian. Tanba auzensia husi Plano Tomak ne’e, operasoens militares, depende los deit ba inimigu nia operasaun sira. Nudar nia konsekuensia mak mosu dezmantelamentu ba Xefias Setores militares, no substituisaun no eliminasaun fizika ba komandantes FALINTIL balu nebe lasimu ideolojia marxista ka eskerda nian.

 

Iha biban ne’e, aborda mos erros politikus nebe akuza malu no bolu malu ho naran oioin hanesan reacionarios ka traidores. Infantilizmu politiku iha tempu neba provoka situasaun ida hanesan fali ema soro buan. Buat hirak ne’e hotu mosu tan deit komandantes balun lakohi halo saudasaun kumu-liman ka tan deit lakohi temi liafuan kamarada. Sira ne’e barak sai dadur no mate iha maluk nia liman rasik, la’os iha inimigu nia liman. Situasaun ida ne’e intimida ka halo ema hotu ta'uk.

Bazeia ba reflesaun sira ne’e hotu, guerrilheiros sira hotu nebe partisipa iha Konferensia, to’o ona iha konkluzaun ida katak, tenki elimina ka halo lakon kauzas ba divizionizmu nebe enfrakese rezistensia tomak. Nune'e impoin politika radikal ida, halakon hanoin sira radikalizmu no extremizmu hodi fo fatin ba Unidade Nasional. Timor-Leste labele hetan nia ukun-rasik-an sein unidade nasional.

 

Ho politika foun no dalan foun ne’e tuir hamosu mos konseitu foun ba luta, lori timoroan sira hotu ba “partisipa iha luta libertasaun Patria”, husik hela ejijensia nebe antes nian katak “atu luta ba Timor-Leste nia ukun-an tenki tama ba Fretilin” ka “tenki Fretilin nia ema deit". Mudansa politika ida ne’e ninia rezultadu mak hadia kapasidade hodi mobiliza esforsus no asoens hodi kontribui ba Rezistensia hasoru okupasaun Indonezia nian. Mudansa politika ida ne'e hakarak loke fali espasu ba ema UDT, APODETI ka timoroan nebe hakarak funu ba ukun-an tenki fo liman ba malu.

 

Ho politika Unidade Nasional nebe moris husi Konferensia Aitana ne’e, hahuu hetan pontu ligasaun oioin. Hahu iha partisipasaun popular nebe fo laran metin tebes, laos deit ho kontaktus entre guerrilheiros sira ho populasaun sira iha vila, maibe mos guerrilheiros sira ho HANSIP sira, timoroan sira nebe kaer kilat iha kontrolo militar Indonezia nia okos. Husi mudansa politika no kontaktus sira ne’e hotu, bele difine duni katak, “guerrilha so bele tuba no tahan ba funu bainhira iha organizasaun klandestina nebe diak no konsolidada.”

 

Populasaun sira nebe organiza an ona iha rede ka organizasaun klandestina sira, sira atua nudar baze, hodi rekolla informasaun sira kona-ba inimigu no passa tutan ba Frente Armada.

 

Organizasaun klandestina sai nudar fuan husi informasaun sira, nudar baze hala’o no haklekar hanoin no atividades funu nian nebe diak liu iha populasaun nia leet, hodi hotu-hotu bele partisipasaun iha luta.

 

Organizasaun klandestina serve mos hanesan dalan ida hodi expande politika rekonsiliasaun no politika unidade nasional, iha timoroan sira nia leet no entre timoroan ho indonezius sira, liuliu sira nebe hakarak apoia ita nia luta ba ukun-rasik-an. Nune’e mos sai dalan ida hodi hametin kontaktus ho Igreja Katolika no Konfisoens relijiozas sira seluk.

 

Iha konferensia Aitana ne’e mos halo definisaun kona-ba estratejia no tatika ba guerrilha. Estudos nebe uluk halo ona kona-ba guerrilhas iha Afrika, Kuba no Vietname, hatudu dalan katak “funu ida so bele sustenta nia an ho kondisoens objetivas husi funu ne’e nian rasik” nune’e mos salienta liu tan katak lei fundamental ba guerrilha mak “kuinesimentu didiak ba terrenu". Nune'e mos halo tuir prinsipiu funu nian tuir doutrina Sun Tsu nian katak iha funu tenki “kuinese didiak o nia inimigu no kuinese mos o nia an rasik”. Partes 2 hotu, atu inimigu ka ita rasik, ida-idak iha nia kapasidade no frakeza, ida-idak iha ninia pontu forte no pontu fraku. Ho kuinesimentu diak ba pontu forte no pontu fraku husi parte rua nian hotu mak bele elabora plano no estratejias nebe diak liu, nune'e mos halo preparasaun nebe diak liu kona-ba atu hadia tatikas no estratejias, iha funu tomak nia laran.

 

Iha luta adopta mos prinsipius ida “konta ho ita nia forsa rasik", nune'e mos "presiza konserva an, no presiza halo atake”. Tanba ho atake mak bele hetan kilat no kilat musan sira. Defensiva la’os estratejia nebe diak, tanba hein deit mak sei lahetan buat ida no sei mate mohu bainhira hetan ofensiva beibeik husi inimigu.

 

Iha Konferensia Nasional Aitana konsidera mos numeru forsa guerrilha nia nebe kiik tebes. Ho numeru ki’ik ne’e, atu halo atake, ijiji "preparasaun ida diak" hodi halo embuskadas no "kapasidade" atu ataka forsas inimigu nian nebe boot. Ataka husi kotuk la’os husi oin, ataka ba sira nebe iha koluna nia ikun ka la’o iha kotuk liu, bainhira sira fila ona husi operasoens ruma.

 

Misaun agrupamentu militar (seksoens, pelotoens no kompanias) nian ida-idak "simu responsabilidade no iha dever garante ida-idak ninia sobrevivensia rasik, husi ema nune'e mos material, liuliu kilat no kilat musan, no hadia metodu no teknika kombate nian”. Buat hirak ne’e hotu importante tebes hodi loke dalan ba inisiativas nebe iha ona no dezenvolve diak liu tan, durante funu. Kada agrupamentu labele hein ka toba de’it, maibe hola inisiativas hodi halo atakes ka halo embukadas ba inimigu hodi bele hadau material sira funu nian husi inimigu hodi reforsa ita nia forsa rasik.

 

Iha mos Konferensia Nasional Aitana ne’e mak harii Conselho Revolucionario da Resistencia Nacional (CRRN), Conselho ida nebe ikus mai muda naran ba Conselho Nacional da Resistencia Maubere (CNRM) no ikus liu muda ba Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT).

 

Harii CRRN hanesan afirmasaun ida ba kontinuidade esforsu Diresaun Luta anterior nian, iha tempu Baze de Apoio nian. Biar fo rekuinesimentu ba obras patriotikas sira nebe membrus Comite Central FRETILIN sira uluk halo, maibe iha Konferensia ne’e mos latau ba sorin erros tatikus no estratejikus sira uluk nian nebe rezulta derrota boot sira iha tinan 1978 no 1979 nebe ramata ho Baze de Apoio sira.

 

Iha Konferensia Nasional Aitana, halo mos reestruturasaun ba Comite Central FRETILIN nian. Foufoun iha kandidatu na’in 16, no liu husi eleisaun demokratiku ida, konsegue hili na’in 9. Sira na'in 9 ne'e mak:

 

1) Mau Hodu Ran Kadalak

2) Bere Malae Laka

3) Kilik Wae Gae

4) Sakin Nere Ulas Timor Lemo Rai

5) Nelo Kadomi Timor

6) Lere Timor Anan

7) Mauk Moruk Teki Timor Ran Nakali Lemorai

8) Holy Natxa no

9) Harin Nere

 

Sira na’in 9 ne’e hamutuk ho membru CCF sobreviventes rua, Kay Rala Xanana Gusmão ho Mu Hunu Bulerek Karatayano. Nune’e, iha rai-laran membru CCF sai na’in 11. Enkuantu iha rai-li’ur, membru CCF sira mak:

 

1. Abilo Araujo

2. Jose Manuel Ramos Horta

3. Mari Alkatiri

4. Roque Rodrigues

5. Jose Luis Guterres no

6. Rogerio Tiago Lobato.

7. Gulhermina Araujo.

 

Nune’e, total membro CCF sai na’in 18.

 

Iha Konferensia Nasional Aitana ne’e, konsidera mos papel boot Abilio Araujo nian, iha Lisboa, molok Revolusaun 25 de Abril 1974, nebe nia halibur ona estudantes sira iha Portugal atu luta ba ukun-rasik-an, nune’e mos ho estudante na’in 5 (Abilio Araujo, Vicente Reis, Antonio Carvarino, Venancio Gomes da Silva, Guilhermina Araujo) nebe fila mai Timor hodi partisipa iha mudansa husi ASDT ba FRETILIN, iha 11 de Setembro 1974. Iha Konferensia Nasional Aitana, tetu ba buat hirak temi iha leten, sira hili Abilio Araujo ba Presidente Fretilin no Presidente RDTL.

 

Liu husi mos Konferensia Nasional Aitana, halo divizaun ba territoriu Timor ba Rejiaun 3.

 

1) Rejiaun Funu Sei Nafatin, konstitui husi eis-Setor Ponta-Leste, husi Tutuala to’o iha Estrada Baukau-Vikeke. Bolu Funu Sei Nafatin tanba maioria husi forsa sira Rezistensia nian tuba metin iha neba.

2) Rejiaun Nakroma, konstitui husi parte Sentral, hahu husi Estrada Baukau-Vikeke ba Estrada Dili-Betano. Bolu Nakroma tanba iha rejiaun Sentral ne’e mak hala’o reunioens mesak importantes nebe fo naroman ba luta, inklui mos Konferensia Nasional Aitana ne’e rasik.

3) Rejiaun Haksolok, naran ne’e fo ba parte Fronteira tomak, atu husi Norte ka Sul, fahe husi Estrada Dili-Betano. Bolu ho naran Haksolok tanba bainhira guerrilheiros sira husi Ponta-Leste ba buka hetan guerrilheiros sira iha neba, sira hasoru malu haksolok tebes.

 

Iha Konferensia Aitana ne’e halo mos kolokasaun ka nomeasaun ba Kuadros Rezistensia sira hanesan tuir mai:

 

1) Comando da Luta: Kay Rala Xanana Gusmão nomeado nudar Comissario Politico Nacional no Comandante em Xefe das FALINTIL.

2) Departamento de Organização, Planeamento e Investigação - Sekretariu, Kay Rala Xanana Gusmão.

3) Departamento de Informação, Agitação e Propaganda - Sekretariu, Bere Malay Laka.

4) Departamento de Relasoens Externas – Sekretariu: Mari Alkatiri.

5) Departamento de Defesa Nacional – Sekretariu, Kay Rala Xanana Gusmão.

6) Sekretaridu – Sekretariu, Harin Nere.

7) Comissarios Politicos e Secretario dos Comites Nacionais – Mau Hunu Bulerek Karatayano, Sakin Nere, Lere Anan Timor.

8) Comissario Politico da Brigada Vermelha – Mau Hodu Ran Kadalak.

9) Comissario Politico, Adjunto ao CPN – Holy Natxa.

10) Estado Maior das FALINTIL – Chefe do Estado-Maior, Kilik Wae Gae.

11) Sub Chefe do Estado-Maior, Nelo Kadomi Timor.

12) Comandante da Brigada Vermelha, Mauk Moruk Teki Timor Ran Nakali Lemorai.

 

Hafoin Konferensia Nasional ne’e, Xanana Gusmão ho nia ema sira fila ba Mehara. Iha Mehara, iha 1982, Xanana Gusmão hetan malu ho Dom Martingo da Costa Lopes, la’os deit relata kona-ba rezultadu Konferensia Nasional Aitana, maibe mos entrega dokumentos sira nebe produz husi Konferensia ne'e hodi haruka tutan ba iha Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior (DFSE) iha Lisboa.

 

Konferensia Nasional iha Aitana nudar konferensia ida krusial tebes, tanba hahu husi nebe mak halo reorganizasaun ba luta hafoin Baze de Apoio sira rahun hotu iha 1979. Husi Konferensia Nasional ne’e mak mosu Xanana Gusmão, nudar arkiteka no estratega hodi halo mudansa politika, estratijia militar no guerrilha hafoin Nicolau dos Reis Lobato mate iha fim de 1978.

 

Husi Konferensia Nasional Aitana ne’e mak Kay Rala Xanana Gusmão sai Comandante em Chefe das FALINTIL no sai lider nasional ba Rezistensia tomak.

 

Ohin loron Veteranos sira nian. Espera ho loron Veteranos nian ne’e, Veteranos sira bele sai produtivo liu tan hodi hametin Unidade Nasional hanesan nebe sira halo iha Konferensia Nasional iha Aitama iha tinan 40 liu ba, no bele kontribui diak liu tan ba paz, estabilidade no dezenvolvimentu.

 

Parabens ba Veteranos Libertasaun Timor-Leste nian tomak no dekansa hakmatek ba sira hotu nebe lato’o goza iha Timor-Leste ukun-rasik-an nia laran, tanba sira fo tiha ona sira nia isin no klamar ba ukun rasik-an.

 

Sira mate hodi ita moris, no ita moris hodi kontinua sira nia mehi, atu halo Timor-Leste ida sai diak liu, sai metin no buras liu, laiha tan perseguisaun no diskriminasaun ba malun, no hotu-hotu moris diak no hakmatek. Viva Veteranos ba Libertasaun.

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL