UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




HANOIN HIKAS ALIN ATINO

 

HANOIN HIKAS ALIN ATINO

Husi: Carlos da Silva L. F. R. Saky


Iha loron 6 fulan Abril 2022, tuku neen resin, foin hader husi kama, ha’u haree iha WA Jerasaun Nunumalau, prima Angelina Saldanha, tau foto ida, oin haree lamos, tanba pasiente uza hela oxijeneo. Iha tuku 06:22, Angelina hakerek “Atino la bele ona.” Liu minutu ida, 06:23, nia hakerek tan: “Laiha ona.” Tanba haree foto lais deit, no lahatene Atino mak moras ne’e, hau lafo hatene Mica. Ha’u hanoin deit iha laran, sira makasae ruma, Moises nia maun-alin ruma karik. Foin ha’u rai HP, primo Estanislau telefone tama: Husi telefone sorin Estanislau dehan: “Saky, Atino laiha ona.” Ha’u hakfodak no sente hanesan golpe boot ida, tanba Estanislau temi Atino, ne’e signifika Atino ida alin ona. Hanesan golpe boot ida ba ha’u, tanba ha’u larona ka lahatene nia moras, teki-teki rona nia mate. Agora ha’u la’os hanoin nia de’it ona, maibe hanoin mos nia aman. Oinsa nia aman simu realidade ne’e, tanba Atino nia inan, tia Terezinha, foin mate tinan 3 liu ba. Atino oan mane boot, ninia aman iha esperansa tomak ba nia. Nia iha alin mane ida, maibe sei estuda hela iha UNTL.
Atino iha HNGV

Afinal iha dia 5 kalan, tuku hitu resin, sira hakerek iha WA Jerasaun Nunumalau nian, “Atino, Etno, tama Ospital.” Kalan ne’e familia Nunumalau barak mak ba Ospital haree no akompaina Atino iha Hospital, menos ha’u. Ha’u lahatene tanba loron ne’e ha'u la vizita WA Jerasaun Nunumalau nian. Ha’u sente hanesan lori todan boot ida, tanba sa nia moras iha Hospital hau lahatene no laba haree nia, no nia iis kotu tiha ona mak foin hau rona. Hafoin simu xamada HP husi Estanislau, ha’u fo hatene Mica, no Mica mos hakfodak. Ami rua ba kedas HNGV. To’o iha neba, nia isin lori tiha ona ba mortuariu. Lahanesan baibain, nebe hetan nia, nia sempre hasee “maun foin mai?” Triste boot haree nia toba labok-an iha kama ema mate nian.

Zaimit Constantino Fernandes de Carvalho, moris iha Uatu-Lari tuan, iha loron 27 fulan Dezembru 1979. Nia fila ona ba Mundo seluk iha loron 6 fulan Abril tinan 2023. Ba hamutuk ho nia inan biolojika no inan hakiak, Terezinha Fernandes no Olimpia Fernandes, nebe ida-idak fila ona ba mundu seluk iha 2019 no 1990.

Atino nia tiun, Constantino Lopes

Iha uma, baibain ami bolu nia ho Atino ka Mau-Naha. Atino foti husi nia tiun Constantino Lopes nia naran, nunee mos Mau-Naha. Constantino Lopes ka Mau-Naha, lahatene hakerek no sani, maibe serbisu na’in. Constantino Lopes, Atino nia aman, Jacob de Carvalho, nia maun. Atino lori hikas nia tiun nia naran, tanba nia tiun, Constantino Lopes, FRETILIN oho iha massakre Aisirimou, Aileu, iha inisiu 1976. Hamutuk ho nia tiun Constantino, oho mos nia tiun Antonio da Costa Soares, nebe deportadu ba Angola tanba lidera Revolta 59 iha Uatu-Lari, no nia maun Leão de Carvalho, Komandante Gregorio Bosilio “Lobo-Dara” de Carvalho nia maun. Sira mate tanba de’it kaer kartaun APODETI, sira nunka halo aat ema ruma.

Iha 1984, sei kiik, ho tinan 5, Atino mai Dili, mai hamutuk ho nia inan hakiak, Olimpia Fernandes. Nia inan hakiak, nia aman, Jacob, nia bin rasik. Olimpia Fernandes rasik ninia kaben, Alberto Ribeiro, Enfermeiro, Portugues ho nia kolaborador sira oho iha Mota Bebui tanba involve iha Revolta 59. Olimpia Fernandes rasik iha oan rua, Amelia Ribero no Alberto Ribeiro. Sira rua hotu funsionariu publiku Indonezia nian. Bainhira Portugues sira oho Alberto Ribeiro aman, Amelia foin halo tinan rua no nia alin Alberto Ribeiro oan, foin halo semana ida, husar seidak monu.

 Atino nia bin hakiak

Atino nia bin hakiak, Amelia Ribeiro, bainhira rona Atino fila hikas ona ba mundu seluk, ho triste no matan wen husi dook, husi Kupang, husik hela liafuan laran dodok sira ne’e iha nia didin FB liafuan sira ne’e: “Alin doben, sedu liu o husik ami, sein husik hela rekordasaun ruma ba ami, alin bonito o kontente ona hasoru o nia Mama Olimpia no Mama Tere no famiia sira seluk. Bainhira ha’u ba Dili lahetan malu ona. Saida mak todan liu hodi o husik hela ami. O lakasian ho Papa nebe katuas ona nebe presiza o nia prezensa. Ai alin! Triste tebes, labele koalia no halimar ona ho naan Baino. Ha’u nia naan! O iha nebe ona.”

 Atino mai iha Dili, ami hotu hela iha Kintal Boot. Ami barak hela iha Kintal Boot, hela iha uma ida, liu na’in ruanulu. Ami nia tian na’in tolu, tia Maria Felicidade, tia Elvira Soares no tia Olimpia Fernandes, ha’u nia inan nia alin hotu, mak hela hamutuk ho ami. Tia rua ikus, faluk desde 1959, tanba portugues ho nia kolaborador sira, oho tiha sira nia kaben, iha mota Bebui, iha Revolta de 1959.

 Iha Kintal boot mak Atino hahu nia eskola. Nia tama Taman Kanak Kanak (Jardim Infantil) Polisia Indonezia nian ida iha Kintal Kiik, besik uma.

Ho Atino (liman los) no Raimundo sei kiik 

Atino kiik laos labarik ida nakar, laos tanis ten, maibe labarik ida divertidu, sempre kontente hela deit. Nia badinas ba eskola. Hasai tiha TK, foufoun nia ba tama iha SD ida iha Eskola Xina, maibe lakleur deit, tanba nia maun no bin hakiak, hakarak nia alin eskola iha Eskola ho kualidade. Nune’e sira lori Atino ba eskola fali iha SDK (Sekolah Menengah Pertama Katolik) Luis Gonzaga, Balide, Dili.

Iha 1986, hau ba tiha kontinua estudus iha Denpasar, Bali, Indonezia. Neduni hau latuir ona Atino ninia dezenvolvimentu. Iha 1991, ha’u fila mai Dili. To’o ho to’o, tanba saudades tebes, ha’u buka kedas Atino nia inan hakiak nebe ha’u konsidera mos hanesan ha’u nia inan, tanba Atino nia inan haki’ak, ha’u nia inan nia alin rasik. Iha Kintal boot bainhira ha’u moras, Atino nia inan hakiak mak tau matan ba ha’u, haree ha’u hanesan nia oan rasik, tanba ha’u nia inan mate desde ha’u sei kiik. Ninia bin hakiak, Amelia Ribeiro, mos haree ha’u hanesan nia alin rasik, sosa besikleta ba ha’u no suku kolisaun ba ha’u ho ha’u nia maun Afonso hodi toba, tanba antes ami toba deit iha kama hadak ka triplex sira.

To’o husi Denpasar mai, ha’u lahatene Atino nia inan hakiak fila hikas ona ba mundu seluk. Tanba ne’e, to’o ho to’o, ha’u buka kedas tia iha uma laran. Ha’u lahetan, depois hau sai ba buka fali iha kintal laran, tanba baibain nia halo to’os iha kintal laran. Nia kuda aifarina, talas, fehuk midar no modo hanesan buat nebe nia sempre halo iha Nunumalau, hodi hakaman despeza uma laran nian. Nia ho nia bin sira Maria Felicidade no Elvira Soares mos kuda foremungu no fa’an iha Merkadu Munisipal Dili hodi tulun sosa aihan oan ruma ba nesesidade uma nian. Ami hotu nebe hela iha uma iha Kintal Boot ne’e, mesak maun no alin, feton no naan, primos no primas. Husi ami ruanulu resin nebe hela iha uma ne’e, na’in neen deit mak serbisu hanesan funsionariu publika, restu sei eskola hotu, eseptu ami nia tian na’in tolu temi iha leten. Sira ne’e serbisu ona mak primos, maun no bin sira, Jose da Costa de Sousa, Salvador Januario Ximenes Soares, Amelia Ribeiro, Alberto Ribeiro, Mariano da Costa de Sousa no Estevão de Carvalho.

Atino nia Inan Hakiak

Tanba ha’u buka tia lahetan, ha’u fila mai uma laran, ha’u husu tia Olimpia ba nebe mak laiha. Ninia feto-foun, Francisca, Alberto Ribeiro nia kaben, hatan mai ha’u: “O nia tian mate tiha ona fulan neen liu ba.” Ha’u triste los, no hanoin deit iha laran, tanba sa sira lafohatene ha’u? Karik sira tauk ha’u hakfodak ka karik sira mos ta’uk halo kontaktu ho ha’u tanba iha tempo neba, sira hotu hatene ona katak ha’u kontra okupasaun Indonezia iha Timor, tanba iha 1989, ami rua saudozu La’Sama husu azilu politika iha embaixada Japan iha Jakarta. Iha 1991 ha’u fila mai Timor ne’e mos mai ho missaun ida atu ba ai-laran, atu koordena serbisu balun RENETIL nian ho Komando Superior da Luta. 

La’os ha’u nia tian ida deit mak laiha ona, maibe rua, tia Elvira no tia Olimpia.

Tia Maria Felicidade

Kalan tomak, ha’u kuaze latoba, tanba tia Olimpia nia klamar hanesan moris, nia mai hatudu-an hela deit. Parese nia mai hasee ha’u nebe foin to’o mai iha Dili. Dader ha’u konta tuir ba tia Maria Felicidade, no tia Ursula, ha’u nia inan nia alin hotu. Dader ne’e kedas, sira rua dehan ba ha’u, “o buka ai-funan ruma no lilin, orsida ita na’in tolu ba tau no sunu iha o nia inan rua nia rate iha Santa-Kruz.” Hafoin ida ne’e, kalan sira tuir mai ha’u toba ho hakmatek ona.

Iha Kintal Boot, ha’u mos lahetan Atino, tanba nia fila tiha ona ba Vikeke, fila ba nia inan-aman biolojika nebe serbisu no hela iha Vikeke desde nia inan hakiak mate. Ho tinan 11 no kelas 5 SD ona mak Atino fila ba Vikeke no kontinua nia estudus iha neba.

Ikus mai, iha 1994  ha’u rona Atino ho Natalio Raimundo Soares (Ray), ha’u nia sobrinho, ba Salatiga, hodi kontina estudus iha neba. Atino ba Salatiga iha 1993. Nia passa tiha ona ba Kelas II SMP iha Vikeke foin muda ba Salatiga. Iha Salatiga, nia la passa exame dala ida, tanba kualidade eskola iha Timor lahanesan ho iha Indonezia. Enkuantu Raimundo, halo hotu SMP iha Dili mak ba kontinua SMA iha Salatiga.

Familia Nunumalau sempre tulun malu iha estudus. Eskola ba sira importante liu buat hotu. Ba sira riku mak ema no edukasaun. Riku la’os karau, osan mean, morten ka belak. Tanba ne’e, sira sempre buka tulun malu no dudu sira nia oan, sobrinhos no bei-oan sira hotu hodi eskola ba oin.

Atino nia pai ho nia feton Úrsula


Iha 1993, Estanislau Saldanha fila mai Timor tanba ninia estudos hotu ona. Nia konvense familia husi jerasaun Nunumalau sira no familia besik sira hodi haruka nia oan sira ba eskola iha Salatiga, Indonezia. Estanislau rasik mak lori Atino husi Dili ba Salatiga.  

Iha Salatiga, jerasaun Nunumalau oan sira, hela hamutuk iha uma alugada ida. Bety, Estanislau Saldanha nia kaben mak tau matan ba sira. Bainhira Bety nia kursu hotu, nia mos fila mai Timor. Sira nebe ba kiik ne’e, sira boot uituan ona, sira hola responsabilidade, hodi tau matan ba malu.

Iha estudus, jerasaun Nunumalau oan sira, balun hetan susesu no balun lae, tanba fila fali ba ida-idak nian esforsu no badinas, maibe familia sira hotu koko tulun malu ho limitasaun hotu-hotu nebe iha.  

Atino sei iha SMP iha Salatiga

Nunumalau oan barak estuda iha Salatiga no Semarang. Balun hetan beasiswa (bolsu estudu) no balun lae. Tanba barak hetan iha Salatiga, neduni, sira lori Atino no Raimundo, ho sira seluk tan ba Salatiga. Raimundo oan kiak ba aman, tanba nia aman militar Indonezia sira tiru kona ulun iha foho Matebian iha 1978. Raimundo moris liu semana ida ka rua nia aman mate. Raimundo boot liu Atino tinan ida. Sira otas tutuir malu neduni sira sai kolega halimar nian. Nune’e mos ho Abilio Soares, Olimpia Fernandes nia alin, Abilio Soares, nia oan. Abilio mos oan kiak, tanba ninia aman, Abilio Soares, mate nia sei kiik, mate iha 1983. Neduni Abilio hakiak husi nia tian Maria Felicidade, Olimpia Fernandes nia bin. Sira hotu hela iha Kintal boot, hela iha uma ida. Atino no Abilio mak ki’ik liu hotu iha uma Kintal Boot, sira rua kolega eskola Taman Kanak Kanak. Bin-alin rua ne’e, idak-idak hakiak nia alin mane sira nia oan, maibe tanba hela iha uma ida de’it, sira hotu tau matan ba Atino no Abilio hanesan sira nia oan hotu.

Iha Salatiga, tanba problema finanseira, Nunumalau oan sira la aluga kost ketak-ketak, maibe sira aluga uma ida hodi hela hamutuk. Saudozu Bedino, nebe polisia sira Indonezia sira tiru mate iha Kuluhun, iha 1999, mos sira hela hamutuk iha uma ida iha Salatiga.

Atino sei iha SMA iha Salatiga


Bainhira Atino ba Salatiga, ha’u sai antes tiha ona husi Denpasar ba subar iha Jawa, tanba hetan perseguisaun maka’as husi militar Indonezia sira desde 1991, hafoin massacre Santa-Kruz. Maibe durante subar iha Salatiga ha’u nunka hetan malu ho Atino. Hau hetan malu ikus ho Atino iha 1987, bainhira ha’u fila mai Timor tuir prajabatan hodi sai plenu funsionariu publiku. Husi 1987, liu tiha tinan 13, foin ha’u hetan hikas Atino iha Dezembru 1999, bainhira hau fila husi Portugal mai Timor hodi tuir Kongresu Extraordinariu RENETIL nebe halo iha Janeiru 2000, hafoin Timor-Leste hetan nia libertasaun husi Indonezia. Atino nebe uluk hau hetan ikus iha 1987 sei ki’ik, mane-klosan tiha ona. Atino ho Raimundo fila hamutuk mai Timor iha 1999, sira fila hamutuk ho primeiru grupu refijiadu sira nebe organiza husi Nasoens Unidas. Sira fila hafoin tuir votasaun iha referendum iha Yogyakarta. Tanba Timor-Leste hetan ona nia libertasaun, no familia sira iha Salatiga kuaze fila hotu ona mai Timor,
mak Atino mos lafila ba Salatiga. Hafoin situasaun hakmatek tiha, Raimundo mak fila ba Indonezia hodi halo hotu nia estudus iha Universidade.  Atino hela iha Timor, no hahuu ninia estudus superior iha Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL). Tanba razaun balun, halo ninia estudu iha UNTL mos interrompidu. Hau sempre enkorraja nia, atu halo hotu lais nia estudu. Infelizmente nia seidauk halo hotu nia estudu, nia fila tiha ona ba mundu seluk.  Nia nudar estudante finalista iha UNTL. Foin nia hanoin atu halo hotu nia estudu, destinu lafo ona fatin ba nia. Nia mate sein titulu. 

Durante ha’u subar iha Jawa, dala ruma ha’u ba Salatiga, hodi kontaktu ho George J. Aditjondro no Arif Budiman, no companheiros RENETIL sira, ha’u lahetan Atino. Iha tempo neba tanba perseguido hela, neduni hau mos labuka Atino no primos sira seluk, ho hanoin ida katak, evita hetan malu ho sira, atu evita mos se inimigu kaer ha’u labele implika sira. Ha’u ba Salatiga mos ba klandestinamente.

Iha 1994 molok halo okupasaun ba embaixada Estados Unidos da Amerika iha loron 12 fulan Novembru, companheiro Aderito de Jesus Soares no companheiro Jose Jaquelino koalia ba ha’u kona-ba Raimundo. Sira rua husu ha’u se hau hakarak hetan malu ho Raimundo. Nunee sira rua organiza klandestinamente hodi hau ho Raimundu hetan malu.

Companheiro saudozu Bedino Guterres mak lori Raimundo ba companheiro Aderito nia fatin, hodi ami rua hetan malu. Tempo ne’e Raimundo mos lahatene atu ba hetan malu ho ha’u, tanba saudozu Bedino dehan deit ba nia, “ita ba lai maun Aderito no Jaquelino.” Sira ba, ha’u iha uluk ona companheiro Aderito nia fatin. Tanba lahatene, Raimundo mos hakfodak, tanba antes sira lahatene hau nia paradeiru. Ami rua koalia kleur no ikus liu ha’u dehan de’it ba nia, “lakleur sei mosu akontesimentu boot ida.” Ida ne’e ha'u refere ba manifestasaun no okupasaun ba embaixada Estadus Unidos da Amerika iha 12 de Novembru de 1994, nebe iha hela faze preparasaun. No ha’u husu nia labele koalia ba ema ruma kona-ba ami hetan malu nune’e mos kona-ba akontesimentu boot nebe ha’u temi ne’e. Hafoin hasoru malu, kalan sira lori ha’u ba toba fali iha companheiro Abato nia kost.

Raimundo nebe uluk hau sai husi Timor, karik lasala foin halo tinan 4 ka 5, bainhira ha’u ba Uatu-Lari iha 1983, mos mane klosan tiha ona. Iha tempo neba, se ha'u hetan mesak nia iha fatin ruma mos ha’u lakuinese, tanba aparensia fizika lahanesan ona. Ha’u foin hetan fali nia bainhira nia SMA ona iha 1994. Ha’u kontente loos tanba foin hetan malu hikas ho ha’u nia sobrinho.

Tuir Raimundo, nia konta ba Atino kona-ba ami rua hetan malu no Atino hakfodak tanba desde Novembru 1991 sira lahatene ha’u nia paradeiru. Nia hakfodak tanba nia ba Salatiga desde 1993 no nunka hetan ha’u nomos lahatene ha’u nia paradeiru, hanesan mos primo ho prima sira seluk nebe estuda iha Salatiga no Semarang. Tuir Raimundo, Atino kontente rona Raimundo hetan malu ho ha’u tanba iha serteza ona katak ha’u sei moris.

Atino sempre rai metin segredu, nia nunka konta tutan ba ema ruma kona-ba ami rua Raimundo hetan malu. Atino ninia companheiro sira iha Salatiga mos fo sasin katak,  Atino biar otas sei ki’ik, nia akompanha no tuir ona atividade sira RENETIL nian iha Salatiga desde 1994, maibe nia nunka loke ba ema ruma. Tuir ninia companheiro sira iha Salatiga, Atino nudar membru juradu nebe ki’ik liu entre membru juradu RENETIL sira.

Ha’u sai tiha husi Indonezia iha 1994, hafoin okupasaun embaixada Estados Unidos da Amerika hamutuk ho companheiros na’in 28 seluk, foin Atino ho Raimundo hela hodi simu juramento no sai militante RENETIL nian. Jerasaun Nunumalau nian, nebe sai membro RENETIL lubun ida. Sira nebe sai membro juradu entre 1990 no 1998, mak Antonio Menezes, Jaquelina Menezes, Atino no Ray, no sira nebe sei hanesan simpatizante RENETIL nian iha tempo neba mak hanesan Amelia Saldanha, Angelina Saldanha no Saturnino Baptista Saldanha. Sira ne’e hotu tuir asaun sira nebe RENETIL organiza iha Jakarta no iha Semarang. Tanba mudansa tempu lais tebes, neduni labiban fo juramentu ba sira hanesan mos estudantes atus nebe lasimu juramentu maibe ativu involve iha asaun sira nebe RENETIL organiza. Estanislau Saldanha mos tuir manisfestasaun sira nebe organiza husi grupo solidariedade sira organiza iha Nova Zelandia bainhira nia kontinua ninia mestradu iha neba. Estudante sira hotu nebe tuir asaun ka manifestasaun sira nebe organiza husi RENETIL, barak mak foin simu juramentu iha Timor, hafoin Timor-Leste hetan ukun-rasik-an, inkluindu Amelia Saldanha, no barak mos seidauk simu juramentu, no RENETIL rekuinese sira hotu nudar membru RENETIL nian. 

 Iha Lisboa, dala ruma hau telefone ba Vikeke, koalia ho Atino nia inan, tia Terezinha, nebe foin mate iha 2019 liu ba, nia informa ba ha’u kona-ba atividade militar no milisia Naga Merah sira nia operasaun iha Vikeke hodi ami bele denunsia iha rai-li’ur.


Desde 2004, bainhira ha’u fila no hela metin ona iha Timor, ami sempre hetan malu, iha lia moris no lia mate, ka bainhira familia Nunumalau ruma halo tinan. Atino, alin ida simples, edukadu, respeitozu, obidiente no badinas. Nia nunka dehan lae, bainhira husu ajuda ba nia atu halo buat ruma. Nia hamutuk ho nia maun Alexandre Soares (aman maun-alin), no nia alin Abilio Soares (aman maun-alin), sira na’in tolu mak sai koluna vertebral ka tulang punggung familia Nunumalau nian, tanba bele halai ba mai halo buat ruma bainhira sira nebe otas boot labele halo. Infelizmente, tinan 5 liu ba, iha 2017, Alexandre fila uluk ba mundu seluk, no agora Atino tuir tan. Agora hela Abilio ho Baiki, Atino nia alin ikun, nudar jerasaun ami nian nebe ki’ik liu iha Nunumalau. Nunumalau lakon tiha ona ninia ema diak no forte rua. Atino, alin ida nebe lahatene hirus. Bainhira nia maun ka feton sira hirus nia, nia nunka hatan sira, ho nonok ka hamanasa nia simu sira nia hirus. Nia gosta halimar ho labarik ki’ik sira. Nia alin ida divertidu no gosta halo humor ka komiku. Nia gosta konta istoria sira umor ka komiku nian hodi halo ema hotu hamnasa. Nia ransu malu diak ho ema hotu.
Atino ho farda Nº 2

Atino mos iha paixaun ba desporto balun. Nia joga futebol no basketbol. Nia joga iha klube balun. Nia okupa nia tempo livre barak ho desporto. Loron tolu antes nia iis kotuk mos nia sei ba joga bola.

Nudar familia no jerasaun Nunumalau nebe sempre fiar no sadere ba malu, ho Atino ninia lakon, halo ami hotu sente lakon boot, la’os deit tanba ninia alin diak ida, maibe idade sei ki’ik no produtivu. Se nia moris, nia sei halo buat barak, ba nia an, ba familia, ba nia aman no alin sira, tanba nia nudar oan boot husi maun-alin na’in hat.  

Hafoin nia iis kotu, familia sira labrani atu fo hatene ba nia tian Ursula, nia aman nia bin, nebe foin mai husi Uatu-Lari no hela iha Aimutin, Dili. Familia sira husu ha'u mak atu ba fohatene ba nia tian. Bainhira lori ona nia isin husi mortuario ba nia maun Estanislau nia uma iha Palapasu, ha’u ho Mica mos ba Aimutin, atu fo hatene ba tia kona-ba Atino nia mate no tula nia ba Palapasu, ba mate uman.

Ho tia Ursula

Bainhira ami to’o iha Aimutin, tia Ursula hatais prontu tiha ona. Ninia sobrinha no bei-aon sira iha neba, labrani fo hatene nia katak Atino iis kotu ona, sira dehan deit ba nia, tia prepara-an ita atu ba HNGV hodi haree Atino moras. Maibe sira husu nia prepara an ne’e hodi hein ha’u atu ba fo hatene nia kona-ba Atino nia mate no atu tula nia ba Palapasu.

Bainhira ami to’o Aimutin, nia sai mai, no dehan ba ha’u atu ba Hospital haree Atino. Maibe ha’u dada nia tama fali ba uma laran, ami rua tuur tiha. Nia dehan ba ha’u, “O nia primo Atino moras hela iha Hospital nebe ita ba haree nia lai.” Nia koalia hotu tiha, hau koalia iha Naueti no Tetun kahur malu ba nia, ha’u dehan ba nia: “tia lalika hanoin barak no hakfodak. Ha’u atu fo hatene deit ba tia katak, Atino laiha ona.” Tia Ursula tanis no koalia ho Naueti mai hau, “Kuitadu, o nia primo, loron hira liu ba, nia mai haree ha’u, nia di’ak hela”. Depois nia hatutan tan, “nusa la’os ha’u be ferik ona mak mate, nia mak tenki mate. Lolos o nia primo labele mate hodi imi hela hamutuk nafatin, no ha'u nebe ferik ona nee mak mate”. Tia Úrsula tanis no trisiste los, no halo ha'u mos emocionado. Depois ha'u dehan ba nia, agora ha’u lori tia ba Palapasu, tanba ninia isin lori ona mai nia maun Alau nia uma. To’o Palapasu, tun husi kareta, Mica mak hamaluk nia la’o ba Estanislau nia uma. Sei iha estrada, tia Úrsula tanis no lelir to’o uma. Iha kaixaun sorin, nia tanis no lelir la para. Durante kuaze 20 ka 30 minutos nia tanis ba nia sobrinho nebe baibain gosta halimar ka goza nia halimar. Dala barak ita subar ita nia laran susar no tanis hodi hatudu katak ita ema forte, maibe ita nia laran sai dodok, no dala ruma tanis subar, tanba lakon membru familia ida nebe laran di’ak.

Atino nia alin, Baiki. Iha Igreja Vikeke.

Nia isin lolon rai kalan ida iha Dili. Loron tuir mai, dia 7 dader, ami lori nia isin ba Vikeke, nia aman ho nia maun boot, Jose da Costa de Sousa (aman maun-alin), hein hela iha Vikeke. Rai kalan ida iha sira nia uma iha Vikeke. Dia 8 dader, hafoin Padre Tiago halo missa ba nia, ami lori nia isin ba Nunumalau, Uatu-Lari. Hatoba kalan ida iha knua Nunumalau, no iha dia 9 lokraik lori nia isin ba halot iha rate familia nian iha Nunumalau.
Palapasu

La’os familia deit mak sente lakon Atino, maibe RENETIL mos, nune’e mos ninia kolega sira pratika desportu hamutuk no kolega sira ransu malu, nebe barak tebes ba fo homenajen ikus ba nia iha Palapasu. RENETIL mos fo homenjen ba nia, hanesan baibain halo ba nia membru ruma mate, dada bandeira meia haste (setengah tiang) no lori bandeira falun nia kaixaun, no lori bandeira RDTL no bandeira RENETIL hodi akompaina nia isin husi Dili ba nia horik fatin ikus iha Nunumalau.

Membro RENETIL barak expressa sira nia sentimentu ho Atino ninia mate. Iha ne’e ha’u sita deit companheiro Virgilio Lamukan ninia lifuan sira nebe reprezenta sentimentu membru RENETIL sira hotu:

“Adeus Companheiro de Luta "Atino",

Rona ema temi no haree ema hakerek "Etno", ha'u hanoin katak ida mate ne'e ema seluk nebe ha'u la konhese.

Hafoin haree fotografia, ha'u hakfodak tebes. Hakfodak tanba RENETIL lakon ninia militante di'ak ida. Militante nebe maski ho idade sei nurak, maibe iha kompromisu boot tebtebes ba Luta Libertasaun Nasional.

Kle'ur la hasoru no nunka rona informasaun katak ó moras. Maibe, hanesan baibain ema dehan: ita hatene de'it loron ita moris, ita nia loron mate, ita la hatene.

Ha'u foin horikalan husi Manufahi, la konsegue ba hasee molok ó liuba ó nia knua hodi horik iha fatin ikus nian hamutuk ho ó nia beiala sira.

Boa viagem ba moris rohan-laek. Hato'o hela Saudações combativas ba ita nia maun Rama Metan, Lasama, Agapito Cardoso, Adolfo Fontes. Hako'ak boot ba Bedinho ho kampanheiru seluk nebe uluk ona iha neba.

Hato'o ba sira katak ami iha ne'e sei A LUTA CONTINUA! ba Libertação do Povo. Tau matan mai ami!

Metin II-Bebonuk, 8 abril 2022

Lamukan Fera Kakutak.”

Nunumalau

Adeus alin Atino, tau matan nafatin ba pai no alin sira! Tau matan ba familia Nunumalau tomak! Tau matan ba RENETIL! Tau matan mai ami hotu! Fahe malu ohin, aban sei hamutuk rohan laek iha mundu seluk. Até sempre alin e companheiro da Luta!

 


1 comment:

  1. Tristi tebes, labele hasoru malu fali ona. Tio ide nebe laran diak, sempre konteti hosoru nia subrinha ho subrinho sira hotu....Selamat jalan Om Atino.

    ReplyDelete


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL