UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Diskursu...

 

DISKURSU PREZIDENTE CCR IHA KONGRESU RENETIL DA-WALU[1]

 


Na’i Prezidente do Parlamento Nasional

Ilustre convidado de honra sira no Embaixador Sahara Ocidental

Lider no reprezentante husi organizasaun Rezistensia tomak mak ha’u respeita

Companheiros no Companheiras Kongresistas tomak

Bem vindo mai iha Kongresu da-walu RENETIL nian

 

Ohin RENETIL halo ninia Kongresu ba Da-Walu. Kongresu ne’e lolos halo iha fulan Marsu, maibe tanba kestaun finanseira, so ohin de’it bele realiza.

 

Ita hotu hatene, tinan haat ikus, ita nia rain hasoru susar oioin. Hasoru impasse politika naruk, no ikus mai hatodan liu tan ho COVID-19. Impasse politika ho COVID-19, kuaze paraliza Timor tomak. Governu labele halo serbisu hanesan baibain. Impaktu husi impasse politika no COVID-19 afekta mos RENETIL - labele halo buat hotu tuir mandatu Kongresu da-hitu nian. Biar nune’e, iha situasaun difisil ne’e, Ezekutivu iha Companheiro Russuo nia okos, konsege halo buat ruma tuir sira nia kapasidade.

 

Companheiras no Companheiros sira,

 

Ita hotu orguillu ho ita nia prinsipiu apartidarizmu, tanba ita halibur ema husi partidu oioin, balun laiha partidu, nune’e mos husi fiar no hanoin oioin. Ha’u apresia Diresaun RENETIL nian tomak, husi uluk to’o agora, lakoko lori RENETIL ba partidu ruma. Espera RENETIL hanesan ne’e nafatin ba oin. 

 

Companheiros no Companheiras sira

 

Iha eleisaun prezidensial liu ba, ema hotu iha espetativa aas, ho Prezidente Republika foun, bele lori mudansa ruma ba relasionamentu entre ita nia lider politiku sira nebe durante periudu naruk hanoin sanak-malu. Maibe espetativa ne’e seidauk sai realidade. RENETIL rasik, liu husi ninia Diresaun, halo esforsu ona, atu tulun lider politiku sira ne’e hodi lafila kotuk ba malu, tanba ita lakohi diverjensia ka hanoin sanak-malu ne’e sai obstakulu ba dezenvolvimentu. Situasaun ida ne’e, sei hatodan liu tan Povu Timor nebe sei moris iha susar laran.  

 

Ita, RENETIL, tenki koko nafatin, kria kondisaun nebe konduzivu hodi lori sira bele ko’alia ba malu. Iha ne’e, ita sei kaer metin nafatin etika politika nebe sai padraun RENETIL nian desde 1988 to’o ohin loron: respeita lider hotu, tane sira hotu tuir sira nia meritu. Tanba ne’e, ita sei lahatuun ida, lahahi seluk ka louva A, demonize B.  Sira hotu merese ita nia apoiu no respeitu.

 

Companheiros no companheiras sira,

 

RENETIL tenki tau assuntu sira Estadu nian, sai hanesan ita nia sentru de intervensaun. Assuntu sira ho karater interesse nasional tenki sai sentru ba ita nia debate politiku loro-loron. Debate mos, la’os naran debate de’it, maibe debate nebe lori ita ba hetan konsensu. Labele debate ida nebe fasilita grupu ka partidu ida-idak dada ahi kla’ak ba ida-idak nia ikan.

 

Ba oin ita sei hasoru problema politika, ekonomika no sosial barak. Dezempregu no pobreza, ohin loron, sai problema real ita nia Povo nian. Klosan timoroan barak sai hosi nia rain rasik ba buka moris iha rai-seluk. Balun oras ne’e moris aat hela iha Portugal.

 

Dezafiu real ida nebe, ita, RENETIL, hamutuk ho maun-alin hosi organizasaun rezistensia sira seluk tenki hanoin no loloos diskuti ona mak oinsa hatutan ideal boot asswa’in sira nian hafoin lider politika jerasaun 74-75 nian remata. Atu hasoru dezafiu sira ne’e, presiza tebes ita nia unidade iha hanoin no asaun. Ita hamutuk, ita bele rezolve problema sira ita nia nasaun hasoru. Ha’u fiar, ita bele, tanba iha tempu rezistensia ita bele, agora ita preparadu no iha experiensia ona iha ukun. Membru RENETIL lubuk ida okupa ona pozisaun iha orgaun no instituisaun sira Estadu nian. Maibe ita mos rekuinese katak ita nia companheiros balun ukun ho di’ak no balun seidauk di’ak. Ita tenki rekuinese ita nia sala, halo korreksaun hodi bele sai di’ak liu.

 

Companheiros no companheiras sira

 

RENETIL la’os de’it organizasaun politika no luta nian ida, maibe hanesan mos eskola politika no eskola ba lideransa nian ida. Nudar fundador RENETIL ida, ha’u reprezenta companheiros fundadores sira seluk, no membru RENETIL tomak, ami nian lian tatoli ba companheiros no companheiras sira nebe iha ukun ho sira nebe sei ba ukun, bainhira ukun, labele haluha RENETIL, liuliu ninia prinsipiu no misaun libertasaun do povu. Ne’e katak, ijiji ba companheiros no companheiras sira, tenki ukun hanesan ema estadista, ukun ho responsabilidade, ukun ho matenek, ukun tuir lei, hako’ak timor-oan tomak, hasees tiha hahalok sira la-demokratiku no diskriminstivu, hasees tiha hahalok sira nebe prejudika Estadu no povu, no tenki tau povu nudar sentru husi companheiros sira nia politika no intervensaun. Tenki sensivel ba povu nia susar no halerik sira. RENETIL prontu tulun bainhira companheiros no companheiras sira presiza.

 

Ita apresia Parlamento Nacional iha prezidensia Companheiro Aniceto Guterres nia okos, kansela ona atu sosa kareta ba deputadu ida-idak. Ba ida ne’e, merese ita hotu nia apresiasaun. Espera Parlamento Nasional mos sei bele halo revizaun ba Lei Pensaun Vitalisia nebe mos sai preokupasaun boot publiku nian.

 

Companheiros sira,

 

Ita nia preokupasaun boot ida tan mak, tinan-tinan, OGE dependente 85% ba reseitas mina no gas. Se ita lakuidadu, no gasta osan arbiru de’it, ita bele hasoru problema boot iha tinan hirak mai, bainhira laiha reseitas alternativas, tanba mina no gas la’os fontes renovaveis.  Governu seidauk investe ho seriu iha setor produtiva sira. Ita haree OGE ba tinan 2023, osan nebe tau ba setor produtiva sira hanesan edukasaun, agrikultura, saude no turizmu ki’ik tebes. Husu ba Governu tenki investe ho seriu iha setor produtiva sira.

 

Companheiros no companheiras sira

 

Ita presiza unifika ita nia persepsaun, ita nia hanoin no enerjia, hodi tulun hametin Estadu. Hametin Estadu de direitu demokratiku, hametin lei no instituisaun sira Estadu nian, no ema hotu tenki moris tuir lei no regras sira. Hametin Estadu mos signifika dezenvolve planu no estratejia ida hodi dudu Timor nia ekonomia ba oin, hodi lori Timor ba fatin ida seguru, hakmatek, no moris di’ak.

 

Atu kontribui di’ak liu ba hametin Estadu RDTL, mak ijiji ba ita hotu, kaer metin nafatin valor sira Rezistensia nian. Tenki iha disiplina, iha responsabilidade, iha determinasaun no serbisu ho dedikasaun. Tenki halo sakrifisiu nafatin hodi tau uluk intersse Povu, Nasaun no Estadu nian iha oin. Espera, iha Kongresu ida ne’e, ita bele hili lider sira nebe di’ak, iha disiplina, iha responsabilidade, iha derterminasaun, iha kualidade, iha integridade moral no politika, no iha kuinesimentu luan no kle’an kona-ba assuntu sira Estadu nian. Ita la-presiza lider sira seguidista ka conformista, subserviente, oportunista, narcizista, no chauvenista, tanba ne’e sei la-kontribui buat ida ba Estadu. Ita presiza lider sira nebe kritiku no preokupa ho assuntu sira Estadu nian, assuntu sira Povu nian. Lider sira nebe, haree sasan ho luan no klean, hodi kontribui ba buka solusaun ba problemas sira nebe ita nia paiz hasoru.

 

Companheiros sira,

 

Ita nia ispiritu nasionalizmu no patriotizmu mos mihis daudaun. Ita barak ohin loron tau-an hanesan vitima funu nian ka hanesan mercenário ka tentara bayaran hodi reklama buat oioin ba organizasaun no Estadu. Ita nein vitima, nein mersenariu. Kombatente ida la’os vitima, tanba bainhira ita desidi tama iha luta, ita desidi ho ita nia konxiensia tomak, ema ruma la-obriga ita. Ita desidi tama iha luta mos ema ruma la-promote atu selu ita nia kolen. Kombatente ida ema lutador, la’os mendigo ka pengemis. Kombatente sira luta ba kauza boot sira, laluta ba kauza ki’ik sira.  RENETIL nudar organizasaun boot ida, nia luta ba kauza boot sira, mak libertasaun da Patria no Libertasaun do Povu.

 

RENETIL organizasaun politika ida, la’os NGO ho fins lukrativus. Estadu mak iha obrigasaun tomak tau matan ba ninia sidadaun sira nia moris. Konserteza, organizasaun lataka matan ba sira nebe moris ho kondisaun vulneravel nebe presiza duni tulun. Ida ne’e, RENETIL baibain halo no sempre serbisu hamutuk ho Governu. Estadu iha nia meios hodi ajuda vulneiraveis sira no fo rekuinesimentu ba ema luta na’in sira.

 

Companheiros no Companheiras sira

 

Iha biban ida ne’e, ha’u hakarak agradese mos ba membru Conselho Central RENETIL tomak, nebe ita nia mandatu termina ona iha Kongressu ida ne’e. Lori ha’u nia naran rasik no membru Conselho Central RENETIL tomak nia naran, husu deskulpa barak, karik durante ami nian lideransa no mandatu, ami la-reprezenta companheiros no companheiras sira ho di’ak. Espera Conselho Central RENETIL tuir mai bele halo di’ak liu.

 

Ha’u nia agradesimentu mos ba Komite Orientador no Komisaun Organizadora, nebe halo serbisu maka’as hodi ita bele realiza Kongressu ida ne’e.  

 

Ikus liu, ha’u nia votus de susesu ba Kongresu ida ne’e. Espera ho Kongresu ida ne’e bele la’o ho di’ak, bele produz estratejias, planus no programas nebe di’ak hodi hametin RENETIL hodi kontribui di’ak liu tan ba hametin Estadu RDTL.

 

Obrigado.

Viva RENETIL!

A LUTA CONTINUA!

Dili, loron 2 fulan Dezembru 2022



[1] Diskursu husi Prezidente CCR, Carlos da Silva L.F.R. Saky, iha Kongresu RENETIL da-Walu, iha CCD, iha loron 2-3 fulan Dezembru 2022

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL