HOTU-HOTU HANESAN, HOTU-HOTU DIFERENTE
Husi Carlos da Silva L.F.R. Saky
Iha vida sosial no politika, liafuan “unidade” dala barak interpreta sala. Ema balu hanoin katak unidade signifika ema hotu tenki hanoin hanesan, ko’alia hanesan, no halo buat hanesan. Maibe unidade loos la’os uniformidade. Unidade nebe lolos mak unidade nebe simu no respeita diferensa.
Natureza rasik hatudu katak beleza no forsa moris nian lamoris husi buat ida de’it, maibe husi diversidade. Jardin ida lasai furak tanba iha de’it aifunan ida ho kor ida. Jardin sai furak tanba iha aifunan mutin, mean, kinur, azul no roxa; iha balu hun no funan ki’ik, lotuk no delikadu, no seluk hun boot, funan belar no metin. Iha balun moris no funan iha tempu udan no sira balun moris di’ak iha loron manas. Maski sira hotu diferente, bainhira hamutuk iha fatin ida de’it, sira halo ambiente ne’e sai armoniozu, furak no moris.
Metafora jardin ida-ne’e importante tebes atu komprende sosiedade no nasaun ida. Sosiedade ida la-presiza halakon diferensa atu bele hamutuk. Pelu kontrariu, diferensa mak rikeza ida-nebe halo sosiedade sai kompletu liu. Bainhira ema ida lori nia kultura, nia lian, nia hanoin no nia experiensia rasik mai iha espasu komun, nia kontribui ba rikeza kolektiva umanidade nian.
Iha Timor-Leste, diversidade ne’e mosu klaru tebes. Ita iha lian no dialetu oioin, kultura no uzu kostume diferente husi distritu ida ba distritu seluk. Ema iha Lorosa’e, Rai-klaran no Lorotoba iha maneira moris no haree mundu nebe lahanesan. Iha diferensa entre juventude no katuas sira, entre ema sira-nebe hela iha sidade no sira-nebe hela iha foho. Iha mos diferensa politika, relijiaun no perspetiva sosial. Maibe diferensa sira-ne’e laos sinal frakeza. Diferensa sira-ne’e mak prova katak Timor-Leste hanesan jardin ida nebe moris ho aifunan barak no oioin.
Problema mosu bainhira ema balu hakarak transforma unidade ba uniformidade. Bainhira poder politiku ka grupu ida obriga ema hotu atu hanoin hanesan, ko’alia hanesan no tuir ideia ida de’it, sosiedade hahu lakon nia dinamizmu. Kreatividade mate, kritika lakon, no liberdade hanoin sai limitadu. Sosiedade ida-nebe lafo espasu ba diferensa sei sai hanesan rai maran ida-nebe laiha ai-horis ka aifunan oioin. Iha fatin hanesan ne’e, moris sosial sei sai kiak no monotonu.
Demokrasia loos presiza diversidade hanoin. Iha debate no troka ideia mak verdade no solusaun di’ak bele moris. Bainhira ema ida la-konkorda ho ema seluk, ne’e la-signifika sira tenki sai inimigu. Diferensa opiniaun bele sai dalan ida atu aprende ba malu no hadi’a desizaun koletiva. Hanesan jardin ida-nebe presiza bee, rai no naroman diferente atu ai-horis oioin bele moris, sosiedade ida mos presiza liberdade no toleransia atu ema hotu bele dezenvolve nia identidade rasik.
Ita bele aprende buat barak husi istoria rezistensia Timor-Leste nian. Durante luta ba independensia, unidade la-signifika ema hotu halo papel hanesan. Frente Armada iha nia estratejia militar. Frente Klandestina halo organizasaun no mobilizasaun iha rai laran. Frente Diplomatika halo luta iha arena internasional. Sira hotu diferente iha metodu no abordajen, maibe sira serbisu ba objetivu ida de’it: ukun-rasik no liberdade ba povu Timor.
Se karik iha tempu neba ema obriga rezistensia atu halo buat ida de’it no hanoin ho maneira ida de’it, karik luta ne’e labele hetan rezultadu hanesan ita hetan ohin loron. Tanba diversidade estratejia no kontribuisaun ne’eduni mak halo rezistensia timoroan sira nia sai forte no rezistente. Hanesan jardin ida-nebe forte tanba nia ai-oan oioin ajuda malu hodi proteje rai no rai-hun, rezistensia timoroan sira nian mos sai forte tanba kontribuisaun husi ema no grupu oioin, la’os ema ida de’it ka grupu ida de’it ninia luta, ninia sakrifisiu. Ohin loron reduz tiha ba ema ida ka ema rua tanba politika, politika nebe manipulativu no la-onestu.
Iha mundu modernu ohin loron, dezafiu boot ida mak intoleransia. Rede sosial no politika identitaria dala barak halo ema fasil liu atu ataka malu tanba diferensa. Ema balun lakohi hakat ba oin, tuur iha fatin hodi julga ema seluk tanba nia koor kulit, nia matan bubu, nia relijiaun, nia lian, nia kultura ka nia opiniaun politika. Iha situasaun hanesan ne’e, metafora jardin ne’e sai importante tebes. Ita tenke aprende haree diferensa hanesan parte husi beleza umanidade nian, la’os hanesan ameasa ida.
Iha kontestu ida-ne’e, rasizmu sai hanesan inimigu boot ida ba umanidade. Rasizmu moris husi ideia sala katak grupu ida superior liu grupu seluk tanba nia kor kulit, orijen etnika ka identidade kultural. Ideia ida-ne’e la’os de’it halo ema sofre, maibe mos sobu solidariedade entre povu sira. Rasizmu hanesan venenu ida-nebe hakotu relasaun umanu no haburas odiu iha sosiedade.
Bainhira ema ida diskrimina ema seluk tanba nia kor kulit ka nia orijem, nia la’os de’it ataka ema ida-neba, maibe mos ataka dignidade umanidade tomak. Tanba ema hotu, maski diferente, iha valor hanesan. Hanesan aifunan iha jardin ida, laiha ida-nebe menus importante tanba nia kor lahanesan ho seluk. Kor diferente ne’eduni mak halo jardin ne’e sai furak liu.
Iha ita nia luta ba libertasaun, unidade sai forte tanba ita latuir dalan rasizmu nian, ida-ne’e mak halo ita hetan solidarieadade husi rai oioin, husi relijiaun oioin, husi rasa no grupu etniku oioin husi kontinente hotu-hotu iha mundu. Ita lori ema oioin hirak ne’e hotu mai ita nia sorin hodi hasoru inimigu ida poderozu tebes iha aspetu oioin no ita manan duni. Ne’eduni, bainhira ita kehe fali rasizmu iha ukun-an nia laran tanba de’it poder, ida ne’e la’os la-justu no la-umanu de’it maibe traisaun boot ba ita-nia luta no ba solidariedade internasional sira.
Ema sira nebe ohin loron kehe rasizmu karik uluk sira la-luta, karik partisipa iha luta, maibe ida pasivu ka tuir de’it, sira la’os ida komanda, lidera ka halo estratejia, tanba ne’e sira la-sente no la-kumprende importansia husi unidade nian.
Istoria mundu nian hatudu ona konsekuensia terrivel husi razismu nian. Eskravatura, kolonializmu, apartheid no jenosidiu hotu moris husi mentalidade superioridade rasial. Ema tokon ba tokon lakon moris no dignidade tanba sistema nebe laharee ema hotu hanesan umanu ho valor hanesan. Tanba ne’e, luta kontra rasizmu la’os de’it responsabilidade grupu ida ka nasaun ida nian; ne’e responsabilidade moral umanidade tomak nian.
Timor-Leste rasik hetan esperiensia kolonializmu no diskriminasaun. Povu Timoroan hatene saida mak signifika trata ema hanesan inferior ka lakohi rona nia voz. Tanba esperiensia ida-ne’e, Timor-Leste tenki sai nasaun ida-nebe promove toleransia, igualdade no respeitu ba ema hotu, independentemente husi nia orijen, nia relijiaun ka nia identidade.
Juventude Timor-Leste iha responsabilidade boot atu konstrui kultura ida-nebe lafo fatin ba rasizmu no intoleransia. Edukasaun importante tebes atu hamenus prekonseitu. Bainhira labarik sira aprende desde ki’ik katak diferensa mak rikeza, sira sei boot ho mentalidade aberta/nakloke no respeitu ba ema seluk. Familia, eskola, konfisaun relijioza sira hotu no media sira hotu iha papel importante atu hanorin valor solidariedade no igualdade.
Lider politiku no sosial sira mos tenki hatudu ezemplu. Lideransa ida-nebe di’ak lahaburas odiu ka divizaun, maibe promove unidade iha diversidade. Bainhira lider sira uza diferensa hodi fahe povu, sira hanesan ema ida-nebe hakarak estraga jardin ne’e no halo aifunan ida de’it moris mesak. Maibe bainhira lider sira promove respeitu no kooperasaun, sira ajuda jardin ne’e sai metin no furak liu.
Ita hotu iha dever atu tau matan ba jardin umanidade nian ida-ne’e. Se ita hakarak moris iha sosiedade ida-nebe dame no justu, ita tenke aprende respeita diferensa no rejeita rasizmu iha nia forma hotu. Tanba unidade nebe lolos nian la’os atu halo ema hotu sai hanesan makina ida ho forma ida de’it. Unidade lolos mak bainhira ema diferente bele moris hamutuk ho respeitu, toleransia no solidariedade.
Ita hotu hanesan iha dignidade no direitu. Maibe ita hotu diferente iha identidade, kultura, hanoin no esperiensia moris. No tanba diferensa sira-ne’e duni mak umanidade sai rika no furak. Hanesan jardin ida-nebe furak tanba iha aifunan oioin, nasaun ida no mundu ida sei forte liu bainhira ema oioin bele moris hamutuk iha armonia.
Tamba ne’e, ita presiza aprende la’os atu halakon diferensa, maibe atu valoriza no proteje diferensa sira-ne’e. Tanba iha diferensa mak ita aprende ba malu, kompleta malu no sai umanu liu. No bainhira ita bele haree ema seluk hanesan parte husi jardin ida-nebe ida de’it, ita sei komprende katak rasizmu, odiu no intoleransia laiha fatin iha umanidade nebe sivilizada.
Jardin ida sei furak liu bainhira aifunan hotu bele moris iha liberdade. Hanesan ne’e mos umanidade sei furak liu bainhira ema hotu, maski diferente, bele moris hamutuk iha dame, igualdade no respeitu.


















No comments:
Post a Comment