UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Ha'u Laluta atu Hetan Rekonhesimentu: Dedikasaun La-Presiza Rekonhesimentu

  

Ha'u Laluta atu Hetan Rekonhesimentu: Dedikasaun La-Presiza Rekonhesimentu

Husi: Carlos da Silva Lopes F. R. Saky

Ha'u la-presiza rekonhesimentu husi ema ida kona-ba buat ne'ebe ha'u halo. Buat ne'ebe ha'u halo, ha'u halo ba libertasaun ha'u nia povu no ha'u nia rain. Ha'u mos la-presiza rejista ha'u nia an nu'udar veteranu ida atu prova katak ha'u uluk hola parte iha luta. Ha'u so arrepende se, iha tempu ne'eba ha'u nia povu no ha'u nia rain presiza ema atu hamriik no luta ba sira nia liberdade, ha'u hili atu la halo buat ida. Ha'u nunka tama iha luta atu buka premiu, kargu, estatutu, osan ka naran boot; buat hirak-ne'e la'os razaun ne'ebe lori ha'u foti desizaun iha tempu ne'eba. Ba ha'u, liberdade, dignidade no futuru husi povu no rain ne'ebe ha'u hadomi sempre boot liu duke interese pesoal ruma ne'ebe ha'u bele hetan depois.

Ha'u tama iha luta tanba ha'u sente katak ida-ne'e dever lulik ida nu'udar povu nia oan. Dever ida-ne'e lamai husi lei, lamai husi orden husi ema ruma, lamai husi ajitasaun ruma, no lamai husi promessa katak loron ida sei iha rekompensa. Nia mai husi ha'u nia konsiensia rasik. Bainhira ha'u haree ha'u nia povu la-livre no ha'u nia rain la-bele determina ninia destinu rasik, ha'u sente katak ha'u labele kuza liman haree de’it. Ha'u presiza foti pozisaun. Ha'u presiza halo buat ne'ebe, tuir ha'u nia kapasidade, ha'u bele halo. Ba ha'u, pergunta importante la'os se ema sei hanoin-hetan ha'u ka lae, maibe se bainhira istoria husu ha'u nia resposta, ha'u hatan ka ha'u nonook.

Ha'u nunka hanoin katak ha'u nia kontribuisaun boot liu kontribuisaun husi ema seluk. Luta libertasaun lamoris husi ema ida, organizasaun ida, frente ida ka jerasaun ida. Nia harii husi sakrifisiu, korajen no servisu husi ema rihun ba rihun, balu nia naran ema hatene, balu ema hatene uitoan, no barak karik nunka sei tama iha livru istoria. Iha sira ne'ebe kaer kilat, sira ne'ebe organiza rede, lori informasaun, subar kombatente, fo hahan no osan, halo diplomasi, mobiliza ema, enfrenta inimigu husi nia sistema laran, ka servisu iha silensiu sein husik dokumentu ida. Balu fo sira nia juventude, sira nia liberdade, sira nia familia, no fo sira nia vida tomak. Tanba ne'e, ba ha'u, istoria luta labele reduz ba lista naran sira ne'ebe ema konsege rejista. Independensia boot liu duke lista, no sakrifisiu ema ida nia valor lasai ki'ik tanba de’it ninia naran latama iha dokumentu ofisial.

Ida-ne'e mós razaun tanba sa ha'u la-presiza estatutu veteranu atu konfirma ba ha'u se mak ha'u ka saida mak ha'u halo ona. Rejistu veteranu bele iha importanzia ba Estadu, ba dokumentasaun istorika, ba justisa no ba proteksaun husi sira ne'ebe presiza. Ha'u la-nega responsabilidade ida-ne'e. Estadu ne'ebe respeita ninia pasadu tenki buka verdade, rejista ho justisa, onra sira ne'ebe sakrifika no tau matan ba sira ne'ebe presiza ninia proteksaun. Maibe Estadu nia dever atu rejista istoria no ema ida nia nesesidade pesoal atu simu lejitimasaun husi Estadu mak buat rua ne'ebe diferente. Ba ha'u rasik, sertifikadu ida bele konfirma estatutu administrativu, maibe nia labele kria pasadu ne'ebe laiha, hanesan nia mos labele halakon pasadu ne'ebe ema moris ona ba tanba de’it ninia naran latama iha lista.

Ha'u la'os mersenariu ne'ebe Estadu tenki selu ha'u. Ha'u halo funu tanba ha'u nia konsiensia rasik mak haruka ha'u tama iha luta hodi liberta ha'u nia povu no ha'u nia rain. Ida-ne'e mak diferensa fundamental ne'ebe ha'u hakarak husik klaru. Mersenariu tama iha funu tanba iha folin ba ninia servisu; ha'u tama iha luta tanba ha'u sente iha dever moral. Ha'u lahalo kontratu ho Estadu independente ida, tanba iha momentu ne'eba Estadu ne'e seidauk iha. Ha'u lasimu promessa katak se loron ida hetan ona ukun-an, ha'u sei hetan kargu, osan, privilejiu ka estatutu. Se iha kontratu ida ne'ebe ha'u halo, kontratu ne'e ho ha'u nia konsiensia rasik, ho sofrimentu husi ha'u nia povu no ho liberdade husi ha'u nia rain. Tanba ne'e, bainhira liberdade hetan ona, ha'u labele transforma desizaun moral ne'ebe ha'u foti ho vontade rasik sai fatura ida atu Estadu selu.

Se ha'u uluk halo funu ba osan, ha'u bele husu salariu. Se ha'u halo ba kargu, ha'u bele reklama pozisaun. Se ha'u halo ba premiu, ha'u bele hein medalha. Maibe ha'u halo funu ba liberdade; tanba ne'e, liberdade husi ha'u nia povu no ukun-an husi ha'u nia rain mak rezultadu ne'ebe ha'u hakarak haree. Bainhira povu ne'ebe uluk lalivre bele determina ninia destinu rasik, bainhira bandeira husi rai ne'ebe uluk okupadu sa'e nu'udar bandeira nasaun soberana ida, no bainhira jerasaun foun bele moris nu'udar sidadaun husi rain ne'ebe pertense ba sira, buat ne'e iha valor boot liu duke premiu pesoal ruma ne'ebe ha'u bele simu.

Ida-ne'e la-signifika katak ukun-an hotu ho responsabilidade. Pelo kontrariu, depois independensia, luta muda nia natureza. Iha tempu okupasaun, inimigu fasil liu atu identifika; depois ukun-an, buat ne'ebe bele estraga ideais husi luta bele mosu husi ita nia an rasik: ganansia ba poder, korrupsaun, injustisa, nepotizmu, desigualdade, manipulasaun husi istoria, kultu ba personalidade no utilizasaun husi sakrifisiu uluk atu justifika privilejiu ohin. Kombatente nia fidelidade lateste de'it bainhira nia kontra okupante; nia teste mos bainhira nia rasik ka ninia maluk sira iha poder. Se uluk ita luta hasoru dominasaun, ita labele depois reproduz dominasaun ho forma foun. Se uluk ita luta ba dignidade povu, ita labele depois uza povu hanesan eskada ba ita nia interese rasik.

Tanba ne'e, pergunta kona-ba luta labele para iha: "Saida mak uluk iha halo uluk?" Pergunta ne'ebe talvez todan liu mak: "Depois vitoria, ita nafatin fiel ba saida mak ita luta ba uluk ka lae?" Ita nafatin tau interese povu aas liu interese pesoal? Ita nafatin bele ko'alia hasoru injustisa maski injustisa ne'e mai husi ema ne'ebe besik ho ita? Ita nafatin defende verdade maski verdade ne'e la-favorese ita nia pozisaun? Ita haree Estadu hanesan patrimoniu komun husi sidadaun hotu, ka hanesan rekompensa ne'ebe tenki fahe ba sira ne'ebe sente katak sira iha meritu? Ba ha'u, resposta ba pergunta hirak-ne'e hatudu kle'an liu kona-ba fidelidade ema ida ba luta duke medalha, titulu ka deklarasaun patriotika ruma.

Ha'u mos lahakarak luta sai kompetisaun entre ema sira kona-ba se mak iha meritu boot liu. Iha sakrifisiu ne'ebe labele kompara. Ema ida bele iha prizaun; ema seluk bele iha foho. Ida bele lori lia-menon; ida bele lori kilat. Ida bele ko'alia iha forum internasional; ida seluk bele subar kombatente iha ninia uma. Inan ida ne'ebe fo nia oan ba luta bele lori kanek ne'ebe diferente husi kombatente ida; familia ida ne'ebe lakon inan-aman bele selu folin ne'ebe latama iha relatoriu ida. Bainhira ita komesa transforma sofrimentu no kontribuisaun sai tabela atu determina se mak boot liu, ita halakon dimensaun umana husi luta. Ha'u prefere haree luta nu'udar obra koletiva ida ne'ebe ema ida-idak fo buat ne'ebe nia bele fo, iha kondisaun ne'ebe nia iha.

Se loron ida ha'u nia naran ema haluha, ha'u bele simu ida-ne'e. Memoria umana iha limite. Livru istoria mos iha limite. Jerasaun ida bele hanoin naran ida, jerasaun seluk bele lahatene tan. Ha'u lahakarak moris atu garante ha'u nia naran lamate; ha'u hakarak moris ho maneira ne'ebe halo ha'u lamoe bainhira ha'u hasoru ha'u nia konsiensia rasik. Ba ha'u, buat ida ne'ebe halo ho razaun loos lalakon ninia valor tanba laiha basa liman. Sakrifisiu ida la-muda sai mamuk tanba laiha medalha. No servisu ida ba povu lasai inexistente tanba laiha karimbu Estadu.

Karik dedikasaun nia forma ne'ebe moos liu mak bainhira ema bele halo buat ne'ebe nia fiar loos, fo buat ne'ebe nia bele fo, no depois husik nia lao laho obriga ema seluk atu agradese nia. Ida-ne'e la-fasil, tanba ema hotu iha ego, presiza dignidade no gosta bainhira ema apresia. Ha'u mos ema. Maibe ha'u hakarak distinge entre apresiasaun ne'ebe ita simu ho gratidaun no apresiasaun ne'ebe ita transforma sai direitu ne'ebe ita exije. Rekonhesimentu ne'ebe ema fo ho liberdade bele simu ho respeitu; rekonhesimentu ne'ebe ita presiza kobra atu senti ita nia luta iha valor bele transforma luta ne'e sai prizioneiru husi ita nia ego rasik.

Ikusmai, kargu remata, poder muda liman, medalha bele rai iha armariu, sertifikadu bele nakfera, no fotografia bele nakukun. Naran ne'ebe ohin ema barak hatene bele loron ida lakon husi memoria publika. Maibe ha'u fiar katak iha tribunal ida ne'ebe ita labele halai husi nia: ita nia konsiensia rasik. Iha ne'ebe laiha protokolu, laiha estatutu no laiha aplauzu. Iha de'it pergunta kona-ba oinsa ita moris no saida mak ita halo bainhira ita bele hili entre konveniensia no dever. Ba ha'u, pergunta ne'ebe todan liu la'os "Tanba sa ema la-rekonhese ha'u?", maibe "Tanba sa bainhira ha'u nia povu no ha'u nia rain presiza ha'u, ha'u laiha?"

Ha'u hakarak atu dehan de’it ema bele servi ninia povu laho transforma servisu ne'e sai divida ne'ebe povu tenki selu; ema bele hadomi ninia rain laho exige rain ne'e atu memoriza ninia naran; no ema bele hola parte iha istoria laho husu istoria atu tau nia iha sentru.

Ha'u hatene tanba sa ha'u uluk hola parte iha luta. Ha'u hatene saida mak ha'u hakarak iha tempu ne'eba. Ha'u hakarak ha'u nia povu livre no ha'u nia rain ukun-an. Ha'u fo buat ne'ebe ha'u bele fo, hanesan ema barak seluk mos fo sira nia parte. Se istoria hanoin-hetan ha'u, ne'e istoria nia asuntu. Se povu apresia, ha'u simu ho respeitu. Se Estadu rejista ka la rejista ha'u nu'udar veteranu, ida-ne'e la-muda razaun ne'ebe uluk lori ha'u tama iha luta. Ha'u latama iha luta tanba Estadu sei selu ha'u; ha'u tama tanba ha'u nia konsiensia la-permite ha'u atu sai espetador de'it bainhira ha'u nia povu no ha'u nia rain presiza liberdade.

No se ha'u bele husik liafuan ida ba sira ne'ebe mai depois, ha'u hakarak husik ida-ne'e:

Keta halo buat loos tanba hakarak ema lembra o. Halo buat loos tanba o nia konsiensia labele simu atu o lahalo. Se depois ema lembra o, simu ho haraik-an. Se ema haluha o, husik ba. Maibe bainhira loron ida o hasoru o nia an rasik, halo nune'e atu o bele hatan ho dame: "Bainhira ha'u nia povu no ha'u nia rain presiza ha'u, ha'u fo buat ne'ebe ha'u bele fo."

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL