UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Livre hosi Opresaun Pasadu: Hamenus Vingansa no Odiu Politiku

 

Livre hosi Opresaun Pasadu: Hamenus Vingansa no Odiu Politiku

Husi: Carlos da Silva Lopes F.R. Saky 

Liberdade la-sempre signifika katak nasaun ida konsege ona liberta nia an hosi kolonizasaun, okupasaun ka opresaun fizika, tanba nasaun ida bele iha ona territoriu rasik, governu rasik, bandeira, konstituisaun, instituisaun no simbolu soberania hotu-hotu, maibe nia povu sei bele kontinua moris iha pasadu nia lalatak, kontroladu hosi memoria moruk/dolorosa, trauma, vingansa no odiu ne’ebe kontinua lori hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk. Opresaun, iha sentidu ida-ne’e, la mai de’it hosi forsa estranjeira, rejime politiku ka estrutura poder ne’ebe domina fizikamente ema, maibe bele mos kontinua moris iha ema nia hanoin, sentidu no maneira haree ema seluk, liuliu bainhira konflitu politiku pasadu kontinua sai referensia prinsipal atu determina see mak maluk, see mak adversariu no see mak inimigu. Tanba ne’e, bainhira ita kontinua mantein vingansa no odiu ne’ebe moris hosi konflitu politiku pasadu, iha realidade ita sei fo espasu ba pasadu atu domina ita nia moris, determina ita nia relasaun sosial no politika, no limita ita nia kapasidade atu sai ema livre ne’ebe bele hili futuru rasik sem terus kontroladu hosi kanek ne’ebe akontese ona.

Vingansa iha kapasidade boot atu mantein pasadu nia poder hodi domina ema no sosiedade, tanba akontesimentu ida ne’ebe istorikamente remata ona bele kontinua moris durante tinan barak liuhosi maneira ema hanoin, ko’alia, interpreta no transmite istoria ba jerasaun tuir mai. Maski protagonista prinsipal sira hosi konflitu mate ona, rejime politiku muda ona, situasaun sosial transforma ona no nasaun tama ona ba era foun, mentalidade konflitu bele kontinua hela bainhira sosiedade la-konsege transforma memoria moruk ka dolorosa sai fonte aprendizajen. Iha kondisaun hanesan ne’e, pasadu la sai de’it parte hosi istoria, maibe transforma sai forsa politika no psikolojika ida ne’ebe kontinua organiza relasaun entre ema sira iha tempu agora, tanba identidade politika ema ida iha pasadu bele sai razaun atu deskonfia nia oan ka bei-oan iha tempu ohin, sala politika jerasaun ida nian bele transforma sai estigma ba familia tomak, no diferensa ideolojika ne’ebe akontese iha situasaun istorika espesifika bele utiliza hikas atu justifika inimizade foun ne’ebe iha realidade laiha tan razaun atu kontinua.

Ida-ne’e mak paradoksu ida ne’ebe dala barak mosu iha sosiedade pos-konflitu, tanba funu bele remata iha kampu militar, maibe seidauk remata iha ema nia hanoin; rejime bele troka, maibe kategorias hosi konflitu uluk kontinua uza; nasaun bele hetan independensia, maibe parte hosi nia sosiedade sei kontinua moris hanesan se konflitu ne’ebe uluk fahe ema sira seidauk remata. Bainhira situasaun hanesan ne’e kontinua, sosiedade sei difisil atu harii koezaun nasional ne’ebe metin tanba relasaun entre sidadaun sira sei bazeia liu ba suspeita no julgamentu hosi pasadu duke ba responsabilidade individual no konduta iha tempu agora. Se nasaun ida la-konsege hakat liu hosi mentalidade ne’e, nia bele livre juridikamente no politikamente, maibe seidauk livre psikolojikamente, tanba pasadu sei kontinua determina maneira nia povu haree malu no organiza nia moris hamutuk.

Vingansa dala barak kompriende nu’udar forma ida hosi fidelidade ba memoria no justisa, tanba ema sente katak se nia para odi, nia sei hanesan haluha injustisa ne’ebe akontese ka trai vitima sira ne’ebe sofreu. Maibe rai memoria no rai odiu mak buat rua ne’ebe diferente tebes, tanba memoria importante atu nasaun ida bele kompriende nia istoria, respeita vítima sira, prezerva faktu, dokumenta violasaun no impede katak krime ka injustisa hanesan ne’e repete fali iha futuru, enkuantu odiu ne’ebe kontinua laiha limite bele transforma memoria ne’e sai arma atu manten divizaun. Nasaun ida tenki lembra nia istoria, maibe la-presiza transforma memoria sai fonte vingansa permanente; tenki buka verdade, maibe la-presiza transforma verdade sai lisensa atu odi jerasaun seluk; tenki respeita vitima, maibe la-presiza obriga jerasaun foun atu erda inimigu ne’ebe sira nunka koñese no konflitu ne’ebe sira nunka partisipa.

Iha realidade, ema ne’ebe kontinua moris ho vingansa fo nafatin poder ba ema, sistema ka akontesimentu ne’ebe uluk halo nia sofre, tanba nia emosaun, nia hanoin, nia julgamentu no dala barak nia desizaun politika sei organiza tuir kanek ne’ebe pasadu husik hela. Nia bele sente katak nia iha hela luta hasoru pasadu, maibe se pasadu sei determina nia maneira haree mundu, entaun pasadu sei iha poder boot sobre nia moris. Tanba ne’e, liberdade loos la-sufisiente de’it ho derrota opresor ka hetan soberania politika, maibe mos presiza kapasidade atu liberta ema nia an hosi podor psikolojiku ne’ebe opresaun husik hela iha nia fuan. Iha kontestu ida-ne’e, perdoa la’os sinal frakeza, la’os negasaun ba injustisa, no la’os deklarasaun katak krime ne’ebe akontese la-importante, maibe bele sai forma ida hosi libertasaun an, tanba ema ne’ebe perdoa deside katak nia la-sei fo tan ba injustisa pasadu direitu atu determina nia moris tomak no nia futuru.

Mos importante atu kompriende katak perdoa la-signifika haluha, tanba sosiedade ida ne’ebe hakarak saudavel no madura labele harii nia futuru liuhosi amnezia istorika. Nasaun tenki iha korajen atu haree nia pasadu ho onestidade, atu bolu violensia nu’udar violensia, injustisa nu’udar injustisa, no violasaun nu’udar violasaun, tanba rekonsiliasaun ne’ebe la-bazeia ba verdade bele hamosu de’it paz superfisial ne’ebe frajil no fasil atu monu bainhira konflitu foun mosu. Vítima sira la-bele obriga atu nonook de’it atu kria aparensia katak dame ona, no sosiedade la-bele apaga de'it istoria tanba hakarak evita diskusaun ne’ebe difisil; maibe depois verdade rekonhese no memoria prezerva ona, nasaun tenki deside oinsa atu uza memoria ne’e, se atu eduka, prevene violensia, hametin instituisaun no harii futuru, ka atu kontinua sai arma ida hodi fahe no mobiliza ema hasoru malu.

Diferensa ida-ne’e importante tebes tanba istoria bele desempenha funsaun rua ne’ebe kontraditoriu: bele sai mestre ne’ebe ajuda nasaun aprende hosi sala sira uluk nian, ka bele sai prizaun ne’ebe obriga jerasaun sira tuir mai atu kontinua moris iha konflitu ne’ebe la’os sira-nian. Bainhira memoria uza atu kompriende tanba sa violensia mosu, oinsa fanatizmu no dezumanizasaun bele nakfilak diferensa politika sai inimizade, no oinsa instituisaun fraku bele fasilita abuzu poder, istoria kontribui ba maturidade nasional; maibe bainhira memoria uza de’it atu determina katak familia ida, grupu ida ka komunidade ida tenki kontinua lori kulpa hosi jerasaun uluk, istoria transforma sai instrumentu injustisa foun. Tanba ne’e, nasaun ida tenke iha kapasidade atu lembra sein odi, atu rekonhese sala sein jeneraliza kulpa, no atu aprende hosi konflitu sein transforma konflitu ne’e sai identidade permanente.

Perigu boot liu hosi vingansa politika mosu bainhira inimizade hosi pasadu transmite ba jerasaun ne’ebe nunka particsipa iha konflitu ne’e, tanba oan ida la-tenki lori responsabilidade politika hosi nia aman, bei-oan ida la-tenki lori estigma hosi nia avo, no família ida la-tenki julga ba nafatin bazeia ba pozisaun politika ne’ebe membru ida adopta iha konjuntura istorika espesifika. Iha Estadu demokratiku no sivilizadu, responsabilidade tenki individual no bazeia ba asaun konkretu, la’os erda liuhosi familia, aldeia, rejiaun, grupu sosial ka identifikasaun politika pasadu. Se jerasaun foun kontinua hanorin atu haree malu liuhosi kategorizasaun politika hosi tinan barak liuba, sira nunka hetan oportunidade loos atu define sira nia identidade rasik no enfrenta problema sira hosi sira nia tempu, tanba sira sei obriga atu erda inimigu ne’ebe sira nunka konhese, odiu ba akontesimentu ne’ebe sira nunka esperiensia no konflitu ne’ebe sira la-kria.

Problema ida-ne’e sai grave liutan bainhira elite politika aproveita memoria moruk/dolorosa atu mobiliza apoiu, tanba ta’uk, resentimentu no odiu mak instrumentu politiku ne’ebe fasil atu ativa. Bainhira programa politiku la-forte, inimigu tuan bele moris hikas; bainhira governasaun la-konsege responde ba problema ekonomia no sosial, konflitu istoriku bele uza atu desvia atensaun publika; bainhira kompetisaun eleitoral aumenta, identidade politika hosi pasadu bele mobiliza atu fahe fali sosiedade entre “ami” no “sira”. Iha situasaun hanesan ne’e, istoria lasai tan fonte aprendizajen, maibe sai merkadoria politika ne’ebe uza atu hetan poder, no sosiedade ne’ebe laiha maturidade sufisiente bele fasilmente tama fali iha siklu konflitu, maski forma hosi konflitu ne’e lahanesan ho uluk.

Demokrasia saudavel, tanba ne’e, presiza kultura politika ne’ebe distinge klaramente entre adversariu no inimigu, tanba adversariu politiku mak ema ne’ebe iha ideia, programa ka pozisaun diferente, enkuantu inimigu mak ema ne’ebe hakarak destrui ita. Iha sistema demokratiku, ema ne’ebe ohin iha opozisaun bele aban tama governu, no ema ne’ebe ohin governa bele aban sai opozisaun; tanba ne’e, diferensa politika tenki debate ho argumentu, programa, rezultadu no responsabilidade publika, la’ós ho kategorizasaun hosi konflitu pasadu. Bainhira adversariu politiku sempre trata hanesan traidor ka inimigu ne’ebe tenki elimina, demokrasia komesa lakon nia substansia no nakfilak sai kontinuasaun hosi mentalidade funu liuhosi instituisaun sivil, no ida-ne’e sei impede konsolidasaun Estadu de Direitu no koezaun nasional.

Husik vingansa, naturalmente, la-signifika husik justisa, tanba justisa no vingansa mak buat rua ne’ebe diferente iha objetivu no natureza. Justisa buka estabelese verdade, responsabilidade, reparasaun no garantia katak violasaun la-sei repete fali, bazeia ba lei, prinsipiu moral no respeitu ba dignidade umana; vingansa, iha kontrariu, buka fo fila sofrimentu ba parte seluk nu’udar kompensasaun emosional ba sofrimentu ne’ebe akontese ona. Justisa bele harii instituisaun no aumenta konfiansa publika, enkuantu vingansa normalmente reproduz konflitu no estraga relasaun sosial, tanba nia objetivu la’os rezolve problema maibe prolonga sofrimentu. Tanba ne’e, nasaun pos-konflitu presiza hetan ekilibriu entre verdade, justisa, memoria no rekonsiliasaun, tanba laiha verdade rekonsiliasaun bele sai falsu, laiha justisa paz bele lakon lejitimidade, laiha memoria istoria bele repete fali, no laiha rekonsiliasaun sosiedade bele kontinua fahe malu ba tempu naruk.

Independensia politika, nune’e, tenki kompriende nu’udar inisiu hosi prosesu liberdade ida ne’ebe kle’an liu, la’os nia pontu final, tanba nasaun ida bele hetan ona soberania maibe nia sidadaun sira seidauk konsege liberta an hosi mentalidade, ta’uk, resentimentu no kategorizasaun ne’ebe kolonizasaun, okupasaun ka konflitu politiku husik. Pergunta fundamental mak se nasaun ida bele konsidera nia an livre duni bainhira nia povu sei sai atan ba odiu no bainhira desizaun politika iha tempu agora sei determina hosi vingansa konflitu tinan barak liuba. Liberdade nasional tenki lori nasaun ba kapasidade atu hili nia futuru rasik, no hili futuru signifika iha korajen atu lori istoria hanesan patrimoniu aprendizajen, maibe husik todan emosional ne’ebe bele impede jerasaun foun atu harii relasaun foun no responde ba dezafiu sira ne’ebe diferente hosi dezafiu tempu luta nian.

Kada luta nasional iha nia tempu no nia prioridade rasik, tanba iha periodu ida korajen bele sukat hosi kapasidade atu reziste, sobrevive, enfrenta opresaun no defende identidade nasional, maibe depois liberdade politika hetan ona, medida ba eroizmu mos tenki transforma tuir realidade foun. Jerasaun depois konflitu la-tenki kontinua moris hanesan se funu seidauk remata, tanba sira nia misaun prinsipal la’os buka inimigu foun atu derrota, maibe identifika saida mak tenki harii atu nasaun bele forte no dignu. Iha tempu independensia, inimigu nasional bele la-tama iha forma soldadu ka forsa estranjeira, maibe iha forma pobreza, ignoransia, korrupsaun, dezempregu, instituisaun fraku, dependensia ekonomia, desigualdade sosial, edukasaun ho kualidade ki’ik no falta oportunidade ba juventude, no se enerjia nasional kontinua gasta de’it atu hamoris hikas konflitu istoriku, problema sira-ne’e sei kontinua dezenvolve no limita nasaun nia futuru.

Iha kontestu ida-ne’e, rekonsiliasaun tenki haree la’os de’it nu’udar obrigasaun moral entre vtima no autor, maibe mos nu’udar parte hosi estratejia dezenvolvimentu nasional, tanba sosiedade ne’ebe kontinua fahe malu hosi konflitu pasadu sei lakon enerjia, tempu, konfiansa no kapasidade atu servisu hamutuk. Nasaun ne’ebe kontinua hirus ho nia pasadu sei difisil atu mobiliza nia rekursu umanu ba futuru, tanba parte boot hosi nia enerjia sosial sei konsume hodi sustenta resentimentu no disputa istorika. Rekonsiliasaun, tanba ne’e, la-presiza hamosu verdade no la-presiza halo vítima haluha, maibe tenki ajuda transforma memoria hosi fonte konflitu sai fonte sabedoria kolektiva, atu nasaun bele aprende, korrije no hakat ba oin ho responsabilidade.

Halo dame mos presiza korajen, dala ruma korajen ne’ebe boot liu hosi korajen iha momentu konflitu, tanba iha funu linha entre maluk no inimigu normalmente klaru, maibe iha dame ita tenki aprende moris hamutuk ho ema ne’ebe iha istoria, esperiensia, memoria no pozisaun politika diferente. Ne’e presiza maturidade individual no kolektiva, tanba fasil liu atu mantein kategorizasaun “herói” no “traidór” duke kompriende kompleksidade hosi esperiensia umana no kondisaun istorika ne’ebe dala barak obriga ema hola desizaun iha situasaun ne’ebe komplikadu. Rekonsiliasaun lahusu ita atu sai hanesan iha asaun hotu, lahusu ita atu hamosu responsabilidade no lahusu ita atu nega diferensa entre vítima no autor, maibé husu ita atu rekonhese katak nasaun ida labele moris ba nafatin iha kondisaun funu psikolojiku sein prejudika nia estabilidade, nia demokrasia no nia futuru.

Iha ikus, nasaun ida tenki determina se nia hakarak halo pasadu sai mestre ka prizaun, tanba se pasadu sai mestre, ita bele aprende hosi nia, respeita sira ne’ebe sakrifika an, korrije sala, hametin instituisaun no asegura katak trajedia la-repete fali; maibe se pasadu sai prizaun, ita sei kontinua moris ho ta’uk, suspeita, resentimentu no divizaun ne’ebe konflitu uluk kria. Liberdade ne’ebe kle’an liu mak kapasidade atu determina ita nia futuru sem husik kanek pasadu kontinua kontrola ita nia hanoin no relasaun ho ema seluk, tanba perdoa la-signifika hamosu memoria, halo dame la-signifika entrega ba injustisa, no rekonsiliasaun la-signifika hamosu istoria, maibe hotu-hotu ne’e signifika tau istoria iha nia fatin loos nu’udar fonte aprendizajen no responsabilidade, la’os nu’udar fonte odiu ne’ebe laiha rohan.

Tanba ne’e, bainhira ita kontinua mantein vingansa no odiu ne’ebe mai hosi konflitu politiku pasadu, iha realidade ita sei husik ema, sistema no akontesimentu hosi pasadu determina ita nia moris iha tempu agora, no ita bele hetan ona liberdade politika maibe seidauk hetan liberdade iha fuan. Nasaun ne’ebe livre duni la’os nasaun ne’ebe haluha nia pasadu, maibe nasaun ne’ebe bele hasoru nia istoria ho onestidade, fo respeitu ba vítima, rekonhese responsabilidade, hametin justisa, hasai lisaun hosi sala sira ne’ebe akontese ona, no depois hakat ba oin sein transforma odiu sai patrimoniu ne’ebe tenki pasa ba jerasaun tuir mai. Ita labele muda buat ne’ebe akontese ona iha pasadu, maibe ita iha kapasidade atu determina se pasadu ne’e sei kontinua domina ita nia futuru ka sei transforma sai sabedoria atu orienta nasaun ba dalan foun; no iha ne’e mak signifikadu liberdade ne’ebe kle’an liu, bainhira ita konsege lembra sein odi, perdoa sein haluha, halo dame sein sakrifika verdade, no hakat ba futuru sein sai tan prizioneiru hosi istoria.

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL