UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




HAMUTUK BA MUDANSA: HADI’A POVU NIA MORIS, HAMETIN UKUN-RASIK-AN

 

 

HAMUTUK BA MUDANSA: HADI’A POVU NIA MORIS, HAMETIN UKUN-RASIK-AN

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

Agora ita iha periudu plenu kampanhe eleisaun parlamentar 2023. Partidu ida-idak mai ho nia programa atu aprezenta ba eleitor sira. Titulu husi artigu ida ne’e foti husi Slogan no Tema Kampanhe Partido Democrático nian.

Iha artigu ida ne’e, atu fahe informasaun kona-ba programa PD nian balun. Molok ita haree programa PD nian balun, diak liu ita haree uluk panorama politika, ekonomika no sosial Timor nian balun iha tinan ruanulu ikus ukun-an nia laran.   

Tinan rua nulu resin ona ita restaura ita nia ukun-an. Partidu boot rua, FRETILIN ho CNRT ukun troka malu, no tabik husi partidu ki’ik sira, liu husi koligasaun ka aliansa maioria parlamemtar. Husi ukun sira ne’e hotu, ita seidauk hatur ho lolos prinsipiu sira boa governasaun nian. Ita laharee Governu ida efetivu no efikaz, osan mal gastos mak barak liu. Serbisu barak la’o lentu tebes, lei sira sobrepozisaun ba malun no burokrasia sira la-efisiente no efikaz, atendimentu ba publiku lentu no kleur. Politika ba poder lokal no desentralizasaun la’o neineik tebes. Serbisu barak sentralizadu iha nasional no planu ba dezenvolvimentu rural, seidauk responde nesesidade baziku sira povu nian. Infrastrutura baziku iha area rural, sei menus, estrada husi suku ba aldeia iha teritoriu hotu, seidauk reabilitadu, no uma barak seidauk hetan eletrisidade no bee-mos. Ema barak sei hela iha uma aat sira.

Iha setor ekonomia, kresimentu ekonomia la’o neineik tebes nune’e mos edukasaun, saude no protesaun sosial seidauk inkluzivu loloos, la-reflete loloos redusaun sustentavel ba pobreza no dezenvolvimentu sosiu-kultural, ho indikador sira nebe sei hatudu problema barak iha sosiu-ekonomiku nasional Timor-Leste nian.

Timor-Leste nia moris sei maka’as tebes iha ekonomia ida subsistensia, no la’o neineik tebes ba iha ekonomia ida moderna, maibe ho taxa pobreza ida nebe aas. Timor-Leste ninia ekonomia sei dependente liu ba atividade ekonomika Estadu nian, depende liu ba reseita no despezasa publika sira husi mina nian. Maibe mina hahu maran dadaun, iha risku “abismo fiscal/jurang fiskal ho dezekilibriu real politika iha despeza publika sira.

Governu sira ukun troka malu, hanoin de’it hais mina no gas husi tasi, lahanoin ho seriu atu halo diversifikasaun osan mina no gas nian ba setor produtivas sira seluk. Ida ne’e reflete momoos iha orsamentu sira nebe tau ba setor agrikultura, turizmu, komersiu-industria, saude no edukasaun nebe ki’ik tebes. Haluha tiha katak mina no gas la’os fonte renovavel, bainhira hotu mak laiha tan ona.

Problema boot liu iha Timor mak empregu, liuliu empregu sira nebe kria rendimentu naton, hodi satisfaz nesesidade sira dezenvolvimentu ema nian. Problema dezempregu sira ne’e mak lori joven barak sai husi Timor ba buka serbisu iha rai-li’ur, no sira nebe hela, tanba laiha okupasaun ruma, entaun, halo sira halai ba arte marsiais sira, nudar uniku atividade nebe iha.

Iha setor edukasaun no saude, sei hasoru problemas oioin. Governu sira ukun troka malu, sei fo liu atensaun ba infraesterutura, ne’e mos barak laiha kualidade no seidauk kobre Timor tomak. Ita nia dezenvolvimentu sira sei halai liu ba ke’e ku’ak no taka ku’ak, no aat liu tan, halo husi ita timor-oan sira nebe mukit ispiritu nasionalizmu no patriotizmu, neduni, hanoin de’it hetan osan lais, maibe la-interesse ho kualidade obra sira nian.

Timor-Leste sei hasoru má nutrisaun iha labarik sira. Investimentu produtivu iha setor publiku no privadu sei ki’ik iha nebe reflete iha produtividade estrutura produtiva no maun-de-obra nebe ki’ik. Seitor informal no empregu vulneravel nebe todan tebes. Sei iha desigualdade iha distribuisaun rendimentu sira. Dependensia boot iha produsaun externa ka importasaun. Ladun iha kapasidade atrasaun ba investimentu estranjeiru.

Partido Democrático mai ho ninia programa estratejiku sanulu resin haat (14) hodi hatan ba situasaun sira iha leten.

 

1.    Hatun ki’ak estruturadu: liuhusi hadi’a no hasa’e “rendimentu perkapita” no ultrapasa nesesidade baziku: iha uma dignu, aihan naton no roupa hatais sufisiente, iha osan naton ba kada ema, halo ema Timor sai matenek no saudavel, moris di’ak no moris ho kualidade, no iha esperansa vida aas;

2.    Kriasaun empregu: liuhusi kriasaun kampu trabalhu iha seitor: publiku, privada no koperativa;

3.    Garante estabilidade kresimentu ekonomiku pozitivu: liuhusi mobilizasaun rekursu ekonomiku internu, kontrolu ba estabilidade inflasaun no deflasaun, hasa’e poder konsumu (efetividade demanda interna), dinamiza expansaun, empregu, merkadu, no ekonomiku, hasa’e rendimentu perkapita no kualidade vida;

4.    Kriasaun ba Zona Livre Komersial (FTZ) no ‘zona industria & exportasaun’ nebe ho seletivu, ordenadu no orientadu ba merkadu internu no externu, hanesan: Fabrika substitutu ba sasan importada sira; Industria seletiva naun-petroliferu (fabrika: manufacturing, mineiru, agro-industria, agro-bisnis no hortikultura, agroturizmu no industria servisu sira), no home industry ka industria domestika: nebe orientadu ba merkadu no kriasaun servisu, kresimentu ekonomiku, no redusaun ki’ak, hadi’a kualidade moris di’ak;

5.    Mobilizasaun investimentu: reforma politika investimentu interna no externa, fiskal, finanseira no sosiedade komersial sira, nebe atrativu, inkluindu reforma politika “rai nian”;

6.    Reforma politika seitor finanseira no bankaria: liuhusi politika ”taxa de juru: depozitu no kreditu investimentu”, nebe atrativu hodi dinamiza ekonomia. (Fenomena atual iha kontrolu BCTL, taxa de juru deposizitu: menus 1%/anu, no kreditu: 10-20% iha banku komersial ho dezekilibriu akumulasaun kapital no kretditu investimentu, hafraku seitor privada nebe dependente ba despezas publika, no tendensia politizasaun seitor privada naun­-empreendedorizmu, nebe hatodan ekonomia internu);

7.    Dezenvolvimentu seitor privada: liuhusi kriasaun “banku investimentu ka dezenvolvimentu”, hodi viabiliza sistema kreditu investimentu atrativu, fasilita seitor privada iha seitor real, inkluindu empreza ki’ik sira, “industria domestika’, no mediu” sira;

8.    Mobilizasaun produsaun internu (GDP ou GNP): liuhusi mobilizasaun seitor ekonomiku produtivu: agrikultura, komersiu-industria, turizmu no mineiru, iha lideransa seitor petroleu nudar leading sector. Maibe, seitor petroleu naun-dependensia JPDA (Joint Petroleum Development Area) iha Zona Ekonomia Eskluzivu (ZEE) ka rai maran, orientadu ba merkadu hodi aselera dezenvolvimentu ekonomia nasional;

9.    Dezenvolvimentu seitor publiku: liuhusi kriasaun ”kompanhia estatal ka empreza publika sira”, Parseria Publiku Privada (Timor-Leste 51 : 49% externu), BOT (Build Operate and Transfer) ho seletivu, no seitor xave sira seluk, inkluindu seitor koperativa, dinamiza dezenvolvimentu ekonomia Nasaun;

10. Garante balansu komersiu no pagamentu internasional: liuhusi politika komerisiu iha “resiprosidade komersial”, sistema preferensial komersiu, no fasilidade MFN (Most favourite Nation, LDC: Least Development Country) ho mix-market hodi haforsa rezerva estadudevisa/reseita”;

11. Reforma politika despeza publika sira: liuhusi reforma politika estrutura OE (Orsamentu Estadu), husi linha item orsamental, ba orsamentasaun programa. Nune’e, rasionaliza despeza publika ho programa orientadu ba efetividade, efisiensia no efikasia, hodi ekilibra fundu petroliferu no estimula reseita interna sira (rezerva estadu);

12. Reforma politika sistema jestaun finanseira publika no aprovizionamentu: Hadi’a sistema tenderizasaun, ajudikasaun direta no pagamentu projetu lais, efisiente no efikaz iha sistema burokrasia nebe saudavel. Hadi’a Ajensia Dezenvolvimentu Nasional/ADN: nudar Instituisaun Publiku ba Planu Dezenvolvimentu Nasional, hodi monitoriza, kontrola implementasaun, halo avaliasaun ba kualidade no indikador sira dezenvolvimentu nian ho baze programatiku PED ho disiplina orsamental, inkluindu fiskalizasaun efetivu ba projetu estratejiku no departamental sira, hodi aselera dezenvolvimentu, no kontrola husi “Orgaun Kontrolu Kualidade Projetu”.

13. Reinvestimentu (25%), husi lukru ka retornu kada mega-projetu, viabilizasaun ba kapital sira hodi atrai investimentu interna, hametin seitor privada, no estabilizasaun ekonomiku nebe forte, hamrik iha ain rasik no sai na’in ba merkadu internu rasik, nudar via espansaun merkadu externu;

14. Harii Uma Rahun Di’ak (URD): hodi kontrola no jere kasinu no jogu azar sira hotu, ho objetivu atu: (i) evita numeru ema ki’ak aumenta iha sorin ida, no iha sorin seluk, aumenta reseita  ba Estadu hodi tulun ema ki’ak no vulneravel sira ka sira nebe hetan dezastres naturais, no fo apoiu ba edukasaun no saude ema kbiit laek sira nian.

 

Partido Democrático ko’us Slogan Kampanhe nian “Hamutuk ba Mundansa!” ho Tema Kamapanhe “Hadia Povo Nia Moris, Hametin Ukun-Rasik-an”

Tempu ona halo mudansa hodi hadi’a povu nia moris no hametin ukun- rasik-an. Mudansa hodi aselera politika poder lokal no desentralizasaun hodi responde ba nesesidade sira povu nian iha baze. Tenki halo desentralizasaun lais hodi lori dezenvolvimentu ida ekuitativu ba Timor laran tomak, hodi lori prosperidade no bem-estar ba Timor oan tomak. Halo mudansa hodi aselera Dezenvolvimentu Rural, hodi munisipiu sira hotu hetan atensaun no dezenvolvimentu hanesan. Tenki aselera desenvolvimentu suku nebe orienta ba seitor produtivu povu nian iha area remota sira.

Tenki halo mos mudansa kona-ba politika sosial sira. La’os naran halo uma por  halo uma de'it,  no la’os mos halo uma naroman de'it, se uma ne’e rasik la-saudavel.. Tenki harii Uma Saudavel, moos no ijieniku nebe garante saude di'ak ba povu. Ema vulneral sira mos merese hetan Uma Saudavel. Atu ema hotu bele hetan Uma Saudavel, mak iha Programa PD nian, tinan-tinan, tenki harii harii Uma Saudavel lima (5) iha kada aldeia.

PD hakarak halo mudansa ida lais iha povu nia moris, hodi populasaun hotu tenki moris iha kondisaun dignu, iha uma nebe dignu no iha fasilidade baziku, hahan nebe sufisiente no kualidade, no hatais nebe dignu, eletrisidade lakan iha uma hotu-hotu, ema hotu tenki hetan bee-moos no ema hotu tenki asesu ba estrada nebe diak.

Suku sira iha Timor presiza apoiu hodi dinamiza kresimentu ekonomiku lokal nian, dinamiza dezenvolvimentu no kria empregu iha suku laran. Iha PD nia programa politika, preve ona fo subsidiu ba kada suku ho montante entre $100.000 - $200,000 kada tinan. Osan ida ne'e uza hodi dezenvolve suku, hadia estrada iha suku laran, hadia ka dada bee-mos iha suku laran, responde ba situasaun emerjensia ka urjente sira iha suku laran.

Valoriza no dignifika lider komunitariu sira. Lider komunitariu sira merese hetan uma dignu no fasilidade sira hanesan motorizada hodi tau matan no responde ba nesesidade sira ninia sidadaun sira nian. Aleinde ida ne’e, iha programa PD nian mos preve “subsidiu reintegrasaun sosial” ba xefes suku no xefe aldeia sira ho montante entre $2.000.00 to’o 5.000.00, bainhira sira nia mandatu hotu. Presiza hadia mos estatutu Pesoal Apoiu Suku sira, nebe nudar voluntariu hodi sai funsionariu publiku permanente.

Tempo ona halo revolusaun iha ekonomia, katak ekonomia tenki la’o lais. Tenki hadi’a kualidade vida, hamenus ki’ak hodi hatur prosperidade no ben-estar nudar aliserse ba paz, estabilidade no koezaun sosial iha nasaun ida ne’e. Tenki harii ekonomia, empregu no dada investimentu privadu, hakat tuir dalan dezenvolvimentu inkluzivu no sustentavel nian. Halo programa ekonomia ho objetivu, atubele hasa’e oportunidade servisu,  hasa’e rendimentu familia sira nian, rezolve problema finanseiru no promove empregu hodi hamenus moris ki’ak, liu-liu ba implementasaun reforma ekonomika, nebe sei hamenus taxa dezempregu no taxa ki’ak nian. Ita tenki transforma Timor-Leste iha ekonomia ida ho rendimentu mediu-altu, iha tinan 2030, ho populasaun ida nebe iha edukasaun, saudavel no seguru. Halo estudu klean kona-ba nesesidade harii Zona Ekonomika Dezenvolvimentu nian. Tenki promove kresimentu ekonomiku sustentadu, inkluzivu no sustentavel, empregu plenu no produtivu no servisu nebe mak so’i ba ema hotu. Asegura kontinuidade ba esforsu reforma no diversifikasaun ekonomia nebe hala’o daudaun iha paiz, no fo prioridade ba ema nebe mak sai hanesaan sentru asaun Governu nian, nudar ajente no benefisiaria direta sira ba progresu. Tenki define fomentu ekonomiku transversal, iha politika makroekonomika nian, liuhusi promove estratejia diversifikasaun ekonomika ida, inkluindu hadi’a ambiente negosiu, hafasil asesu ba kreditu negoiu no investimentu, dezenvolve seitor produtivu sira. Tenki halo promosaun no fasilitasaun negosiu. Halo promosaun ba investimentu no abertura ba merkadu externu ka internasional. Tenki promove no dezenvolve kadeia valor akresentadu ba diversifikasaun ekonomika, liu hosi seitor ekonomika save sira: agrikultura, turizmu no industria, liu-liu industria substitutu sasan importada sira, manufatureira no extrativa sira. Ita labele hein de’it hatama sasan sira husi rai-li’ur mai nebe halo ita nia osan sai hotu ba li’ur. Ita tenki loke frabrika boot no ki’ik barak hodi produz rasik ita nia materia prima sira, hodi hamenus ka hapara sasan importada sira. Ita labele importa beibeik ikan lata ho ai-han lata seluk husi rai-li’ur mai, enkuantu ita nia tasi nakonu ho ikan. Ita labele importa beibeik supermi husi rai li’ur mai, enkuantu ita nia rain nakonun ho materia prima sira halo supermi nian. Ita mos la-presiza importa mina ba  han oioin husi rai-li’ur mai tanba ita iha materia prima sira halo mina ba han nian barak no oioin. Ho fabrika oioin ita sei fo serbisu rihun ba timor-oan sira iha nebe sei tulun rasik hatun taxa dezempregu no reduz rasik taxa pobreza.

Ita tenki halo diplomasia ba ekonomia hodi dada Investimentu externu hodi tulun kria empregu no reduz taxa dezempregu no kiak. Tanba ne’e, ita nia embaixador no diplomata sira, hotu-hotu, tenki halo diplomasia ba ekonomia.  Timor-Leste tenki nakloke ba rai-liur, liuliu, nakloke ba sira nebe iha osan boot hodi bele halo investimentu ka negosiu iha Timor-Leste. Negosiu ki’ik sira, timor-oan mak kaer, ho prinsipiu: Timor-oan, tenke sai na’in ba nia merkadu rasik no komanda nia ekonomia rasik” hodi bele atinji ekonomia ida hamrik iha ain rasik. Bainhira timor oan sira ninia kapasidade ekonomika boot ona, sira mos bele halo investimentu iha rai laran no halo mos investimentu iha rai-li’ur hodi hatama osan mai iha Timor.

Atu aselera desenvolvimentu iha Timor-Leste, ita presiza tau atensaun seria ba setor Agrikultura, Turizmu, Komersiu-Industria, Petroleu-Gas no Mineiru. Tanba setor sira ne’e mak sei kontribui ba aselera kresimentu ekonomiku no dezenvolvimentu nasional. Tanba ne’e, ita presiza moderniza no industrializa dezenvolvimentu seitor agrikula, husi ekonomia agrikula subsistensia  primaria, orientadu ba merkadu ho politika industria ‘Ekonomia Verde-Azul’. Ita labele kontinua ho politika ekonomia agrikula ida subsistente, produz ba han de’it, maibe ita tenki halo ekonomia agrikola ida ho produsaun eskala boot hodi bele fa’an ka komersializa. Agrikultura tenki sai seitor ida nebe bele kria empregu, dinamiza kresimentu ekonomiku, redusaun ki’ak no hadi’a moris nebe di’ak.

Ita mos presiza dezenvolve subsetor sira seluk hanesan Peskas, Floresta, Pekuaria no Veterinaria”, setor sira ne’e hotu sei kontribui ba kresimentu ekonomiku, kria empregu, no halo lakon kiak no mukit iha ita nia rain. Tanba ne’e, ita kontinua dezenvolve agrikultura, silvikultura, pekuaria no peska sira. Ita tenki reativa hotu natar ho to’os sira nebe toba ka la-produz; Governu tenki aluga hotu natar sira nebe na’in katuas ka ferik ona, nebe labele halo. Fo formasaun no emprega joven sira hodi serbisu iha natar sira nudar ema professional no manan osan hodi hadia sira nia moris.

Iha programa PD nian, preve atu harii barajen boot tolu no barajen ki’ik sira ho kualidade, tuir nesesidade hodi fasilita dezenvolvimentu no produsaun agrikula. Barrajen tolu ne’e, ida harii iha lorosa’e, ida iha rai-klaran, no ida iha loromonu. Sei kria mekanizmu hodi halo halo jestaun ho di’ak ba barajen no irigasaun sira, hodi asegura bee ba natar, to’os no ba animal sira. Nafatin promove no dezenvolve programa estensifikasaun, diversifikasaun no intensifikasaun ba agrikultura sira, hodi asegura aihan (seguransa aihan) ba ema hotu iha Timor-Leste no espesializasaun produtu sira ho mekanizasaun no modernizasaun agrikula ba konsumu merkadu internu no externu; Fahe ekipamentu agrikultura nian, hanesan: trator, bero no makina sira seluk ba agrikultor no peskador sira, nune’e mos ba seitor privada sira nebe involve iha seitor agrikultura ho kreditu funan ki’ik;  Fahe animal hanesan: karau, manu, fahi no bibi, ba grupu agrikultor sira, hanesan subsidiu insentivu. Fo asistensia teknika ba seitor privadu no agrikultor sira nebe involve iha dezenvolvimentu seitor agrikultura, hanesan: asistensia kona-ba jestaun no manutensaun ekipamentu agrikultura, inklui trator, bero no sst.

Iha PD nia programa preve atu halo mega projetu balun, hanesan harii fabrika boot ba ikan iha Kaerabela/Baucau no Com/Lospalos, hodi halo prosesamentu ba ikan, inkluindu hatama ikan iha lata, hodi distribui ba merkadu nasional no internasional. Ho fabrika sira ne’e sei kria empregu barak ba Timor oan sira. Preve mos mos haki’ak karau no bibi sira nebe fo susu-ben no loke industria boot ba susu-been iha area sira nebe potensialmente hodi haki’ak karau no bibi, hodi reduz ka hapara susuben importada sira husi rai-li’ur, no kria empregu ba timor-oan sira.

PD mos sei fo prioridade ba implementasaun asaun prezervasaun kualidade kafe Timor no kontinua ho programa hodi halo rehabilitasaun ba kafe. Kontinua halo promosaun kafe Timor iha Timor-Leste, iha rejiaun no internasional. Iha programa PD nian preve loke Industria boot ba produsaun kafe iha Ermera. Kafe hotu-hotu produz iha Ermera depois esporta ba merkadu nasional no internasional sira, orienta ba ”Brand Kafé TL”. Ho fabrika kafe ne'e mos sei fo serbisu ba ema barak hodi reduz taxa desempregu no ki'ak.

Iha setor turizmu, ita tenki halo kriasaun zona turistika no industria servisu transversal sira, iha turizmu baze: ”natural, istoriku, kultural, relijioza no artifisial”. Agroturizmu: natural ka beleza no paizajen natural, kultural, relijioza no situs produtu istorku sira, inkluidu fatin memoria rezistensia. Kriasaun zona turistika no industria servisu. Aleinde hirak ne’e, PD mos preve atu halo mega projetu balun liga ho turizmu, hanesan instalasaun lift sky ka taxi aereo eletroniku iha Ramelau, Kablaki no Matebian, hodi atrai turista sira mai Timor no aumenta reseita ba Estadu. Dezenvolvimentu ba setor turismu ne'e sei aumenta reseita maka'as mos ba Estadu no no sei fo serbisu barak ba timor-oan sira.

Problema boot iha Timor-Leste nian mak empregu. Dezempregu, ki’ak no inflasaun’, nudar ‘siklu-visiozu problema makroekonomiku nian. Tanba ne’e, esforsu politika hotu-hotu, sei orientadu ba absorsaun empregu, redusaun ki’ak, liuhusi politika kriasaun kampu trabalhu, no ekilibriu urbanizasaun.

PD, sei halo modernizasaun ekonomika no industrializasaun extrativa sira”, hodi dudu dezenvolvimentu nasional ida lais, dinamiku no saudavel, ho foku prinsipal mak: dezempregu. Tanba ne’e, PD sei dudu no viabiliza politika: Investimentu seitor publiku privada, liu-liu investimentu direta internu no externu, no terseiru seitor koperativa sira nebe modernizadu, husi meiu tradisional subsistente, orientadu ba merkadu. Modernizasaun no industrializa seitor agrikultura orientadu ba merkadu, husi subsistensia ba agronegosiu, agroindustria no agropekuaria seletiva sira iha industria ‘ekonomia verde-azul, agro-turizmu no agua-ekoturizmu. Modeniza no industrializa seitor servisu finanseira no turizmu, liuhusi viabilizasaun Sentru Finansial no industria servisu transversal divertimental. Harii industria iha seitor: mina no gas, mineiru no seitor real naun-migas, liuhusi industrializasaun industria substitutu importada no industria extrativa sira. Investimentu estratejiku publiku ba projetu estratejiku publiku, orientadu ba politika despeza publika extrativa sira, direta no parseria dezenvolvimentu. Politika fiskal-monetraiu nebe orientadu hadi’a dezafiu sira kroniku sosiu-makroekonomiku hodi dinamiza ekonomika nasaun nian no hadi’a moris di’ak. Kria Programa Nasional Apoiu sosiu-ekonomiku nian ida, atu promove koezaun sosial no kriasaun empregu. Fo apoiu ba valorizasaun no kapasitasaun emprendedor sosial no promotor projetu  sira nian ho objetivu atu kria solusaun foun ba problema sosial sira nebe identifika ona, hodi dezenvolve  ekonomia sosial merkadu nian. Kombate falta ba empregu no hasa’e dignifikasaun trabalhu hodi hamenus kontratu sira ho prazu no aumenta taxa  konversaun kontratu sira ho prazu ba permanente. Hasa’e abilidade tekniku-profisional kapital sosiu-kultural timor-oan nian, nune’e, fo dalan atu hasa’e rendimentu per kapita sira no ninia partisipasaun ativa iha dezenvolvimentu nasional. Fo atensaun ba partisipasaun feto sira nian ho oportunidade nebe hanesan iha nivel merkadu trabalhu, nivel edukasaun no formasaun profisional. Dezenvolve no orienta di’ak liu tan politika formasaun profisional ba merkadu no garante melhoria no dezenvolvimentu kualifikasaun nasional nebe orienta ba merkadu trabalhu no tau iha konsiderasaun ba partisipasaun integrada no ativa ba industria primaria. Kontinua fo apoiu ba projetu empreendedorizmu ba ema sira ho defisiensia, dezempregadu no graduadu sira, ho objetivu atu hamenus taxa dezempregu no aumenta produsaun iha rai laran iha area oioin ho potensialidade ekonomika.

Dezenvolvimentu infrastrutura importante tebes, hodi fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu aseleradu ho kresimentu ekonomiku real nian. Konstrusaun estrada, uma, ponte, portu, aeroportu, telekomunikasaun, eletrisidade, bee-moos, no saneamentu,  sei kontribui tebes ba kresimentu nasaun nian, aumenta produtividade, kria empregu no hamoris no hametin dezenvolvimentu seitor privadu nasional sira. Konetividade sei tulun tebes dezenvolvimentu ida aseleradu. Tanba ne’e, tenki aselera koneksaun estrada nasional ba munisipiu sira no munisipiu sira ba Postu-Administrativu tenki alkatroada hotu. Tenki halo no hadi'a estrada sira hotu husi Postu Administrativu ba suku sira hotu-hotu, hodi fasilita mobilizasaun populasaun sira nian. Sei halo estudu viabilidade ba halo linha ba komboiu hadulas Timor. Ida ne'e sei sai mega projetu ida nebe sei fo mos serbisu barak ba timor-oan sira, sei fasilita tebes movimentasaun lais timor-oan sira nian husi fatin ida ba fatin seluk. 

Transporte aereo no maritima importante tebes ba movimentasaun populasaun nian. Tanba ne’e, tenki aselera konstrusaun foun Aeroportu Internasional Nicolau Lobato ho modernu no kompetitivu iha rejiaun no internasional tuir padraun internasional. Hadi’a aeroportu Baucau no Aeroportu domestika sira, iha Munisipiu sira hotu. Promove no halo introdusaun rute-aero sira Timor-Leste nian, sai odamatan ba ASEAN no mundu. Promove kustu aereo baratu ba turista sira ho atraente, hodi promove seitor turizmu, ba vizita turistika Timor-Leste nian ka promove vizita anual Timor-Leste. Kria sistema maritima nebe efisente, efikaz no seguru. Asegura konstrusaun Portu no Baze Fornesimentu Suai nian, nune’e mos Portu sira ba Peska nian iha Laga, Lautem, Portu Kairabela, nsst. hodi fasilita asesu ba Tasi hodi fo apoiu ba turizmu. Promove estudu ba konstrusaun portu Manatuto, hodi harii linha maritima nasional ida hodi fasilita transporte kabotajen nian no halo ligasaun kosteira (halo ligasaun ho tasi-ibun), hodi fornese servisu transporte maritima nian ba ema no sasan, entre pontu litoral sira oioin Timor-Leste nian. Halo konstrusaun Portu Beasu & Betanu ba projetu Tasi-Mane, estimula industria petroleu nian. Harii no hadi’a portu iha Munisipiu no postu Administrativu sira hotu. Hadi’a  no aumenta roo foun ba Forsa Naval F-FDTL. Hadi’a no aumenta roo foun ba Polisia Maritima PNTL. Harii sistema no moderniza seitor telekomunikasaun ho infrastrutura asesivel iha teritoriu tomak, inklui kontinua fo apoiu no aselera harii rede servisu telekomunikasaun nebe fasil, lalais no baratu. Ba ida ne'e nesesariu tebes instalasaun lais fibra-optika. Ho fibra-optika hodi asegura asesibilidade rede to’o fatin sira nebe izoladu atubele konekta parte hotu-hotu iha teritoriu Timor-Leste tomak ba malun, no fasilita dezenvolvimentu aseleradu. Ho fibra optika ne’e, sei fasilia mos Governu Elektroniku, iha nebe sei halo buat hotu sai fasil, lais no baratu.

Iha setor sosial, liuliu edukasaun, kontinua sai problema boot. Edukasaun nebe sai xave ba mudansa no dezenvolvimentu nian estagnadu hela. Presiza halo revolusaun iha edukasaun hodi Timor-Leste bele hetan edukasaun ho kualidade, bele kompete iha rejiaun no iha mundu internasional. Ita presiza Edukasaun nebe orienta ba forma ema sai ema, katak hasai ema husi nakukun laran, hasai ema husi kiak no mukit laran, halo ema tenki hanoin kritiku, imajinativu no inovador, halo ema tenki sai demokratiku no onestu, halo ema tenki badinas no serbisu hamutuk hodi dinamiza dezenvolvimentu no serbi umanidade. Eskola tenki sai fatin kontente no relaxadu ba alunus sira, labele sai fatin presaun ka estresadu nian. Nune’e, ita presiza hadia no aselera edukasaun, hadia ninia sistema, ninia jestaun, ninia kurikulu no nia rekursus umanus. Atu forma timor-oan sira sai ema nebe edukadu, sivilizadu no iha kualidade presiza implementa edukasaun obrigatoriu to’o eskola sekundaria. Presiza hadi'a orariu eskola iha ensinu baziku, oras eskola nian labele liu oras 5. Profesor sira labele halo aprezentasaun materia sira kleur liu, maximu minutu sanulu resin lima (15), minutu 30 seluk fo ba alunu sira halo diskusaun hamutuk tuir materia nebe profesor sira fo. Molok hahu aulas, fo minutu sanulu (10) ba alunu sira halo leitura hodi hatoman sira ho kultura leitura nian. Liu husi leitura halo ema sai analitiku, kriativu no kritiku. Fo atensaun espesial no hatuur profesor sira iha fatin nebe aas liu tanba ho sira mak halo Nasaun nia oan sira sai matenek. Halu selesaun rigorozu ba ema sira nebe atu sai profesor no tenki fo salariu nebe di’ak liu ba sira. Profesor sira Ensinu Baziku, obrigatoriu: minimu hasai Bacerelatu. Professor sira Ensinu Sekundariu sira minimu hasai lisensiatura. Profesor sira Ensinu Superior nian minimu hasai mestradu ka doutoramentu. Profesor sira labele para aprende. Aprende nafatin hodi atualiza nafatin sira nia kuinesimentu liu husi formasaun, leitura, peskiza no diskusaun sira entre profesor sira. Ijiji kursu aas ba professor sira hodi hasa’e kualidade edukasaun. Ho nivel edukasaun aas husi profesor sira permite ba sira hodi ajuda halo kurikulum nebe di’ak hodi hanorin, nune’e mos hodi hasa’e kualidade edukasaun. Numeru alunu sira nian, iha kada turma, labele liu na’in 20, hodi permite ba professor sira, akompanha alunu ida-idak ho di’ak.  Ho kuinesimentu ba alunu ida-idak hodi bele orienta alunu ida-idak tuir nia talentu no nia kapasidade. Ensinu sira labele orienta alunu sira ba kompetisaun, maibe orienta ba kolaborasaun no koperasaun. Nune’e, tenki promove maka’as estudu iha grupu, sani livru hamutuk, halo diskusaun hamutuk, no buka solusaun hamutuk ba problema sira nebe iha. Tipu ensinu ida hanesan ne’e tuir rasik kultura Timor nian nebe previlijia serbisu hamutuk duke individualizmu. Ho koperasaun ne’e, halo alunu sira hotu kuinhese malu di’ak,  la-sente iha presaun, maibe hotu-hotu aprende ho kontente no relaxadu;

Edukasaun atu garante igualdade sosial. Kompetisaun so aplika de’it ba professor sira, hodi hetan professor nebe di’ak liu hodi hanorin no halo peskiza sientifiku. Eskola hotu-hotu tenki gratuita to’o Ensinu Sekundariu. Kria Fundu ba Edukasaun, liliu ba Ensinu Superior no Peskiza Sientifika. Estudante nebe iha vontade hakarak kontinua estudu ba universidade, mestradu no doutoramentu sira, Estadu bele fasilita liu husi kreditu. Inan-aman sira lalika halai tun sa'en buka osan, tanba estudante sira bele hetan osan ba eskola husi kreditu. Eskola ramata ona no hetan servisu ona mak selu hikas; Alunu ida, ou pelo menos familia ida, iha laptop ida, hodi ajuda prosesu aprendizajen dijital.

Ohin loron, alunus no joven barak, ninia karater sees dok husi sosiedade ida sivilizadu. Presiza hanorin no hasa’e edukasaun moral no sivika estudante sira nian hodi forma sosiedade Timor ida iha moral no sivilizadu. Ohin loron estudante sira laiha respeitu ba malu, tolok malu arbiru iha fatin publiku sira no involve iha violensia fizika no  verbal. Ladun iha disiplina no responsabilidade. Atu hadi’a karater sira ne'e, no hasa’e edukasaun moral no sivika timor-oan sira nian, hahuhu husu Ensinu Baziku to’o Ensinu Superior, alunu sira molok hahu kada anu letivu, tenki  asina paktu integridade ida atu: (i) Tenki respeita malu; (ii), Labele bully malu/hatun malu; (iii) Labele halo insultu ba malu; (iv) Labele tolok; (v) Labele halo violensia fizika no verbal; (vi) Labele foti ema nia sasan ka na’uk; (vii) Labele halo asediu sexual ka abuzu sexual; (viii) Labele soe foer arbiru; (ix) Tenki kumpri regra sira iha eskola no espasu publiku sira; (x) Tenki iha disiplina, iha responsabilidade no oinsa komporta iha publiku; (xi) Violasaun ba paktu integridade sei hetan sansaun todan. Tenki orienta joven sira ba edukasaun sira nebe di’ak no loos.

Saude hanesan direitu baziku ba ema hotu no sidadaun timor-oan tomak, iha direitu hanesan ba tratamentu saude. Timor-oan hotu, hetan asesu hanesan ba servisu saude nian no sein diskriminasaun ba boot ka ki’ik, riku ka ki’ak, beik ka matenek, feto ka mane. Ema hotu iha asesu hanesan, ba aimoruk hodi bele kura moras. Saude importante tebes ba povu nian moris di’ak.

Iha setor saude ita sei hasoru problema barak. Ema barak sei mate ba moras sira nebe tuir loloos bele salva hela, maibe labele salva tanba laiha ekipamentu kompletu no modernu. Atendimentu sira, dala ruma la-satisfatoriu, tanba lentu no dala ruma laiha aimoruk no pasiente sira tenki ba sosa aimoruk rasik iha farmasia privadas sira.

PD sei kria sistema saude nasional ida nebe di’ak hanesan ba timor-oan tomak. Fo atensaun espesial ba desnutrisaun, ba moras hirak nebe bele da’et (kontajioza), moras hirak nebe lada’et (la-kontajioza), laho kuidadu (neglijensia) no emerjente, hodi foka liu ba moras fuan, moras ran-midar (diabetes), moras kankru, me’ar-raan no Epatite B, no mos moras hirak nebe bele hamosu diskriminasaun sosial hanesan perturbasaun mental, infesaun HIV/SIDA no Lepra.

Disponibiliza ekipamentu modernu sira hodi halo tratamentu ba moras sira nebe domina iha sosiedade Timor hanesan kardiaku ka fuan, gagal ginjal ka falensia renal, tensaun alta, kolestrol, diabetes no selul tan. Moderniza Hospital Nasional Guido Valadares ho ekipamentu modernu sira hodi bele halo intervensaun ba moras sira todan no komplexu, liuliu ba timor-oan sira hotu nebe labele evakua ba rai-li’ur.

Hadi’a kualidade tratamentu sentru saude iha munisipiu no postu administrativu sira, klinika movel sira no iha suku laran. Loke postu sokoru primaria instansia sira, no fo asistensia ba populasaun sira iha area izolada sira, liuhusi fasilidade sira, asesu ba estrada, ambulasia, deslokasaun mediku no  infermeiru sira no estabelese klinika movel sira. Pakote seguransa sosial ba ferik katuas nebe idade liu ona, nudar direitu ba sira nia saude di’ak.

Tenki valoriza dezenvolvimentu kontinuu ba profisional saude sira, fo atensaun ba sira nia bem-estar, hodi hasa’e sira-nia motivasaun, dezenvolve sira-nia ispiritu atu servisu iha ekipa, no garante ekuidade no transparensia iha ninia jestaun.

Iha area protesaun sosial no solidariedade nian, presiza fo apoiu atividade  ekonomiku produtivu sira ba alejadu sira. Harii Sentru Sosial ida ba alejadu fiziku no mental sira. Harii Uma ba orfaun sira. Protesaun ba grupu vulneravel sira. Tau matan nafatin no hadi’a programa Bolsa da Mãe. Apoiu osan no aihan ba famalia ki’ak no ba sira nebe mak presiza liu. Apoiu sosial no insentivu ba kriasaun negosiu autosustentavel ba feto vitima husi violensia domestika no violensia bazeia iha jeneru. Fo apoiu sosial nafatin ba sidadaun sira ho difisiensia, hanesan liuhusi servisu hirak nebe hala’o husi Sentru Nasional Reabilitasaun nian. Zero toleransia ba violensia domestika iha famila laran. Hadi’a subsidiu ba ferik no katuas sira, aumenta entre $60-100/mes. Garante tratamentu saude nebe di’ak iha rai-laran ho rai-li’ur ba ferik no katuas sira. Harii Uma ba Idozu sira nebe laiha oan ka familia, no Estadu mak sei tau matan ba sira.

Presiza hala’o nafatin programa no asaun sensibilizasaun kona-ba igualdade jeneru no edukasaun sivika, liuliu haree ba direitu no dever sosial, laboral no politiku. Dignifika Feto sira liuhusi dezenvolvimentu ida nebe inklusivu, asesivel, efisiente no efikaz husi nasional to’o iha baze. Hakbit feto sira liuhusi hasa’e kuinesimentu no kapasidade ekonomia liuhusi industria ki’ik, mediu no koperativa. Reforsa partisipasaun feto iha prosesu politika no lideransa hodi atende Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel. Fo subsidiu orsamentu ba feto faluk hodi hamoris sira nia ekonomia. 

 Labele iha diskriminasaun ba ema defisiente sira, nudar sidadaun, sira mos kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasional. Garante igualdade partisipasaun iha edukasaun ba ema defisiente sira. Garante formasaun, treinamentu espesifiku iha aspeitu hotu ba ema defisiente sira no promove ema defisiente sira iha desportu iha rai-laran no rai-li’ur. Kria subsidiu espesial no espesifiku ba ema defisiente sira, hodi partisipa iha vida ekonomia no dezenvolimentu nasional. Tenki fo protesaun maka’as ba labarik sira. Fo kastigu todan no labele fo indultu ba ema sira halo abuzu sexual ba menoridade sira.

Kombatente sira Libertasaun Nasional nian nudar patrimoniu Estadu nian. Tanba ho sira mak Timor-Leste hetan ninia libertasaun no ukun-rasik-an. Tanba ne’e, Estadu tenki tau matan ba sira. Presiza tau fundu ba veteranus sira. Kontinua hala’o programa identifikasaun no atribuisaun subsidiu osan no pensaun ba veteran sira, nomos apoia familia martir sira nian.  Kriasaun negosiu autosustentavel ba Veteranu sira hodi promove sira nia dignidade, liuhusi independensia ekonomika. Garante tratamentu saude nebe di’ak iha rai-laran ho rai-liur ba kombatente no veteranu sira. Garante bolsu estudu ba kombatene no veteranu sira nia oan. Harii uma ba kombatente no veteranu rezistensia sira.

Guerra sivil no rezistensia hasoru okupasaun Indonezia durante 24 anos, hamosu vitima barak ba parte hotu-hotu. Vitima sira husi FRETILIN nian, barak hetan repasaun nudar martires da Pátria, no familia sira simu subsidiu. Enkuantu vitima sira husi UDT no APODETI nian nebe oho iha Aileu, Same no fatin sira seluk, to’o ohin loron, seidauk hetan reparasaun. Barak mate inosentemente, mate tanba de’it sira nia opsaun politika, la’os komete krimi kontra umanidade ruma. Nune’e, Estadu mos tenki halo reparasaun ba vitima sira ne’e, nune’e mos ba vitima sira nia familia, nebe nudar faluk, merese hetan subsidiu, tanba Estadu iha responsabilidade tau matan hanesan ba ninia sidadaun sira hotu.

Juventude nudar koluna vertebral no forsa nasaun nian. Tanba ne’e, tenki tau atensaun maximu ba joven sira. Labele soe sala de’it ba sira bainhira sira halo violensia ruma. Estadu iha responsabilidade atu eduka, orienta no kria kondisaun empregu ba sira.  Entidade publika no privada sira presiza serbisu hamutuk hodi garante formsaun profissional ba joven sira, hodi bele fo asesu ba merkadu trabalhu, liuliu, iha area sira ortikultura, pekuaria, akikultura, mekanika, eletromekanika, karpintaria, no atividade laboral sira seluk. Tenki apoia, sensibiliza no dezenvolve talentu juventude sira nian atu nune'e sira bele sai maduru no iha responsabilidade, dezenvolve kultura desportu ho prestasaun kompetitivu iha aspeitu desportu hotu. Dezenvolve partisipasaun juventude iha aspeitu politika, sosial, ekonomia, kultura, nsst. Dezenvolve paz, ambiente saudavel, no garante futuru juventude liu husi rekuinesimentu ba prestasaun nebe sira hetan. Promove ispiritu nasionalizmu no patriotizmu nudar elementu integrador ba joven sira hodi hatun taxa kriminalidade hodi hametin paz no estabilidade. Juventude tenki sai ema independente iha aspeitu hotu-hotu: sosial, kultural, ekonomika, nsst. Promove atividade no formasaun lideransa ba juventude sira nudar dalan ida hodi halo preparasaun no kaderizasaun ba lider vindouru ka sira nebe tuir mai hodi evita vakum iha lideransa nasaun nian no deskontinuidade kultura, tradisaun no sivilizasaun politika no estratejia nasional sira. Estimula industria no moderniza arte no kultura. Insentiva joven sira hodi dezenvolve ninia talentu no kriatividade iha muzika no filme hodi kompete iha merkadu nasional no internasional.

Espera ho eleisaun dala ida ne’e lori duni mudansa politika, hodi ita labele metin iha tahu laran impasse politika, tahu laran odiu no vigansa nian nebe halo ita bidu de’it iha fatin. Hamutuk ba mudansa, hamutuk buka konsensu ba interesse nasional hodi lori Timor-Leste ba moris ida di’ak liu.

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL