SIVILIZASAUN TIMOR: TOLAN HUSI MUTIN SIRA


SIVILIZASAUN TIMOR: TOLAN HUSI MUTIN SIRA

 

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

Durante sekulu barak, vizaun eurocêntrica domina narrativa istorika, promove hanoin ida katak nasaun eropeia sira, inklui Portugal, dezempenha papel sivilizador ida no lori progresu no kultura ba sosiedade sira nebe konsideradu “primitivas”,  “atrazadas” no “bárbaras”. Iha Timor-Leste, perspetiva ida ne’e forma hanoin unilateral ida katak Portugal mak lori sivilizasaun mai Timor, no ignora kompletamente riku-soin sira kultural, sosial no ekonomiku Timor nian nebe iha nanis ona molok Portugal to’o mai.

Artigu ida ne’e ho objetivu atu halo analize kritiku ba konseitu “sivilizasaun” tuir hanoin boot sira hanesan Oswald Spengler, Arnold Toynbee, Lewis Mumford, Claude Lévi-Strauss, Norbert Elias no Samuel Huntington. Sadere ba perspetiva sira ne’e, artigu ne’e buka atu sobu mitos sira kona-ba ideia “sivilizasaun” kolonial nian, nebe dala barak la-valoriza ka halo lakon singularidade (keunikan) no independensia kultura lokal sira nian, inklui kultura Timor-Lorosa’e nian.

Ho abordajem kritiku ida, artigu ida ne’e sei buka atu kompreende kompleksidade realidade timor-oan sira nian molok no durante periudu kolonial portuges, hodi hatudu riku-soin sistema sosial, kultural no ekonomiku pre-kolonial. Artigu ida ne’e mos analiza oinsa kolonizador europeu sira koko impoin sira nia vizaun sivilizasaun iha parte seluk mundu nian hanesan  Amerika, Afrika, Australia no Azia, no troka ka ignora valor no estrutura kultura lokal sira.

Ikus liu, artigu ida ne’e esplora rezistensia timor-oan sira nian kontra impozisaun modelu sivilizasaun Osidente nian, no sublinha importansia atu rekuinhese no valoriza patrimoniu uniku Timor-Leste nian iha kontestu global.

Istorikamente, "sivilizasaun" ne’e dala barak monopoliza husi vizaun eurocêntrica, nebe konsidera sosiedade europeia sira hanesan iha tutun aas liu husi sivilizasaun nian, enkuantu kultura sira seluk hetan naran hanesan “primitivas” ka “bárbaras”. Prekonseitu ne’e ligadu ba kolonializmu no justifikasaun ba esplorasaun ba parte seluk mundu nian. Maibe, vizaun ida ne’e sin ona no la-justu. Sivilizasaun buras iha mundu tomak – iha Amerika, Afrika, Australia no Azia – ida-idak ho ninia kontribuisaun unika ba umanidade.

Abordajem sientifika kona-ba sivilizaun halo kritika maka’as kona-ba vizaun eurocêntrica ne’e, Antropologu Lévi-Strauss (1955) hatudu liman ba nosaun kona-ba sivilizasaun nebe uza ho forma ida arbitraria hodi justifika desigualdades no dominasaun kultural. Iha kontestu ida ne’e mak Osidente sira hanoin sira nia sivilizasaun makaas liu hotu no konsidera ema seluk nian, inkluindu Timor nian, hanesan “atrazada” no primitiva. Teoriku ne’e argumenta katak sosiedade hotu-hotu iha sistema simbolika no organizasionais sofistikadus, maski la-korresponde ba padraun sira nebe define husi Osidente sira.

Iha "Tristes Tropiques" (1955) Lévi-Strauss halo reflesaun kona-ba sosiedade sira la’os Osidente no kestiona vizaun eurocênctrica kona-ba prosesu no sivilizasaun, hatudu katak kultura hotu-hotu iha kompleksidade no valor rasik. Iha nia obra seluk "Race et Histoire" (1952), nia argumenta katak progresu umanu la’os linear no diversidade kultural esensial ba avansu umanidade, sobu prekonseitu sira nebe konsidera kultura balun “sivilizada” liu kultura sira seluk. Nia haree diversidade kultural hanesan elementu importante ida husi sivilizasaun.

Sivilizasaun tradisional Timor nian riku ho diversidade kultural, lian, no tradisaun. Lian lokal sira nebe oioin, no mitos ho tradisaun oral sira, hatudu oinsa sosiedade Timor organiza ninia vida sosial. Diversidade ida ne’e la’os tada primitivizmu, maibe evidensia husi adaptasaun kriativu hasoru dezafiu jeografiku no sosial sira. Iha Lévi-Strauss nia analize, mitos la’os deit funsiona hanesan tetebo’o (contos ka cerita), maibe mos hanesan sistema kuinhesimentu nebe reflete relasaun ema nian ho mundu iha nia sorin-sorin. Sosiedade Timor iha mitos sira hanesan tetebo’o kona-ba kriasaun mundu nian no sira nia relasaun ho sira nia bei-ala sira nebe kristaliza iha ritual tradisional hanesan tara-bandu, no seluk-seluk tan. Sistema ida ne’e funsiona hanesan instrumentu ba kontrolu sosial no ambiente nebe reflete matenek (sabedoria) ekolojiku no ispiritual. Nia mos halo kritika ba hanoin sira nebe dehan sosiedade sira la’os Osidente “primitiva” liu kompara ho sosiedade Osidente. Sosiedade Timor pre-kolonial ho ninia estrutura politika bazeadu iha reinu hanesan Wehali no sistema aliansa sira entre suku ka reinu sira, hatudu kompleksidade sosial nebe kontra narasaun kolonial nian nebe dehan ema Timor “atrazadu.” Sistema sira ne’e reflete ema Timor sira nia matenek hodi rezolve problema sira, asegura armonia, no jere rekursu sira sustentavelmente. Aleinde ida hirak ne’e, relasaun simbiotiku entre ema ho natureza. Iha Timor, sosiedade tradisional dezenvolve ona tekniku agrikultura hanesan terraços (tekniku halo natar iha foho lolon ho kabubu nebe aas hodi halibur bee no evita rai halai) no irrigasaun simples (dada behasan ba natar, halo barrajen ka tuba iha dalen Naueti, besik natar hodi halibur bee, fahe bee hodi ema hotu nebe halo natar bele hetan) hodi ultrapassa ambiente nebe difisil. Seluk ho ne’e, uza tara-bandu hanesan forma jestaun ba rekursus no prezervasaun ambiente hatudu kumpreensaun kle’an kona-ba balansu ekosistema. Lévi-Straus mos rejista oinsa kultura lokal dala barak hatudu ninia kapasidade reziste maski hasoru presaun kolonial. Iha kontestu Timor nian, kolonializmu portuges no tuir mai okupasaun Indonezia la-konsege halo mate tomak kultura lokal nian. Pelu kontrariu, sosiedade Timor konsege mantein ninia tradisaun, nebe ikus mais sai elementu importante iha luta ba identidade nasional.

Tuir teoriku sivilizasaun seluk, Spengler (1918/1926) katak sivilizasaun buras liu husi siklu vida (kehidupan) nian nebe kompostu husi “nascimento/kelahiran”, “crescimento/pertumbuhan”, “declínio/kemunduran” no “morte/kematian”. Nia konsidera sivilizasaun hanesan organizmu nebe iha faze sira ne’e no la-desenvolve linearmente. Splenger hanoin katak sivilizasaun Osidente nian, tama ona ba faze ida hakiduk, enkuantu sivilizasaun seluk hanesan Timur nian (Xina no India) iha ona direksaun dezevolvimentu ida diferente.

Sadere ba naroman vizaun Splenger nian ne’e ita bele haree katak sivilizasaun Timor nian iha ninia siklus rasik nebe labele sukat ka kompara ho sivilizasaun Osidente nian. Timor iha ninia istoria no kultura nebe singular (unik), maski haneban (pressionado) husi kolonizasaun, nia hatudu ninia tuban (rezistensia) ida estraordinaria. Sivilizasaun Timor nian, nebe liu ona husi sidin (desafio) esternal barak, bele haree hanesan izemplu oinsa sivilizasaun ida tuba metin, maski ameasadu husi forsa estranjeira nebe koko maka’as atu domina no muda diresaun dezenvolvimentu kultura Timor nian,

Molok ema Portuges sira to’o iha Timor, estrutura sosial no kultural Timor nian reflete faze avansadu husi siklu istoria nebe uniku. Organizasaun iha forma reinu (hanesan Reinu Wehali, Kamanasa, Luka, nsst), sistema aliansa entre reinu ka suku sira, no ritual kultural hatudu iha ezistensia kultural ida nebe dinamiku no kriativu, dok husi konsiderasaun ida dehan “sosiedade primitivu”.

Teoriku kona-ba sivilizasaun nian seluk, Toynbee (1934/1961) haree sivilizasaun hanesan entidade dinamiku nebe dezenvolve liu husi resposta ba dezafiu sira. Iha ninia vizaun, sivilizasaun ida-idak hasoru serie dezafiu sira atu hanesan ambiente, sosial, ka politikano susesu ka la-susesu depende ba kapasidade sosiedade atu responde dizafiu sira kriativamente. Sivilizasaun nebe bele fo resposta kriativu sei dezenvolve, enkuantu nebe falha sei monu ka rahun.

Ho pensamentu Toynbee nian ne’e ita bele haree oinsa sosiedade Timor-Lorosa’e responde ona ba dezafiu oioin durante ninia istoria, inkluindu kolonizasaun Portugeza, okupasaun Indonezia, no luta ba ukun-rasik-an. Resposta sira nebe reflete kriatividade no kapasidade luta nebe aas, hanesan mobilizasaun komunidade lokal, diplomasia internasional, no rezistensia kultural nebe assegura nafatin sira nia identidade maski iha pressaun aas nia laran. Iha kontestu Toynbee nian, sivilizasaun Timor nian bele haree hanesan ida nebe tuba metin (resistente) no dezenvolve tanba hatene fo resposta kriativu ba dezafiu sira iha ninia istoria.

Iha ne’e mos hatudu katak ema Timor hatudu sira nia abilidades avansadas iha adaptasaun no sobrevivensia iha ambiente jeografiku dezafiador ida, karaterizadu husi foho, klima rai maran iha rejiaun balun no rekursus naturais limitadas. Agrikultura sira, hanesan to’os ho natar, halo iha foho lolon sira ho kabu aas no difisil, sistema jestaun irigasaun lokal sira – ke’e rasik behasan no halo rasik barrajen hodi halibur bee, no uzu sustentavel ba rekursu sira hatudu kapasidade resposta kriativa nebe konstitui sivilizasaun ida, tuir perspetiva Toynbee nian.

Enkuantu Mumford (1961) haree sivilizasaun hanesan fuan husi interasaun entre teknolojia, ambiente, no valor sira kultura nian. Ba nia, dezenvolvimentu sivilizasaun la’os determina simplesmente husi avansu teknolojia, maibe mos kapasidade sosiedade nian atu asegura balansu entre nesesidade material no valor umanu sira. Mumford halo krtika ba sivilizasaun modernu nebe iha tendensia dependente liu ba teknolojia no halo lakon tiha ninia esensia umana, nia fo naran ba buat ne’e hanesan "megamachine", mak sistema sosial nebe hahi efisiensia no poder maibe hasees tiha nesesidade ema nian olistikamente. Ho vizaun sira Mumford nian ita bele observa oinsa sosiedade Timor kaer metin ninia kultura no tradisaun maski hasoru pressaun kolonial oioin no modernizasaun. Kolonizasaun Portugeza no tuir mai okupasaun Indonezia koko impoin estrutura poder no teknolojia husi tasi balu nian nebe dala barak lahan malu ho kontestu lokal. Maibe ema Timor kaer metin nafatin elementu prinsipal sira husi sira nia identidade kultural, hanesan sistema uzu kustume, solidariedade komunidade, fraternidade, koletivizmu, no relasaun armonioza ho natureza. Iha perspetiva Mumford nian, esforsu ema Timor nian atu assegura balansu ne’e mak izemplu sivilizasaun nebe reziste ho valoriza no dignifika valor umanu iha pressaun esternal nia leet.

Mumford mos haree sivilizasaun lahaketak-an husi urbanizasaun no sidade sira hanesan sentru ba kuinhesiemtu sira. Maski molok Portugal to’o mai iha Timor, rai ne’e seidauk iha sidade tuir sentidu osidental nian, reinu tradisional sira, ho ninia estrutura politika no sosial, funsiona hanesam sentru rejionais poder no kultural nian. Fatin sira hanesan Wehali iha tempu neba rekuinhesida hanesan polu influensia politika no ispiritual, dezempenha papel sentral ida iha organizasaun sosial no prezervasaun kuinhesimentu. Ema portuges ho topasse sira hamutuk ataka no halo rahun uluk sentu sivilizasaun Timor nian iha Wehale iha 1642 molok konkista tan reinu sira seluk.

Matenek seluk, Elias, iha ninia obra The Civilizing Process (1939/2000) halo abordajen ba dezenvolvimentu sivilizasaun liu husi mudansa komportamentu sosial, estrutura poder, no formasaun sosiedade moderna. Ba Elias, prosesu sivilizasaun hanesan prosesu istoriku nebe naruk, iha nebe ema fazeadamente dezenvolve autokontrolu, norma sosial, no estrutura nebe kompleksu liu iha sosiedade nia laran. Iha kontrolu emosional no norma sosial, tuir teoriku ne’e, komportamentu ema nian sai kontroladu liu, hanesan liu husi maneira han, hatais, ka relasaun interpesoal, nebe determina husi norma sosial sira nebe dezenvolve nafatin. Ema Timor iha ninia maneira han nebe halo distribuisaun justa ba nia membru sira hanesan ema ida hola konta ba fahe hahan tasak iha bikan sira tuir numeru familia nebe iha, depois ida-idak foti no han. Ida ne’e hanesan forma ida oinsa uzu no kontrolu ba rekursu nebe iha hodi mantein sustentabilidade moris nian. Sira mos iha sira nia maneira moris rasik, hanesan hatais tais. Mane sira kabala tais ka tau hakfolik husi tais no feto sira hatais tais no lataka susun. Hanesan sosiedade hotu-hotu, ikus mai evolui no hetan influensia husi li’ur sira hahu tau kalsa no feto sira hahu taka hirus matan tomak.

Enkuantu iha relasaun poder, mudansa dala barak akontese impulsiona husi interasaun entre grupu sosial sira no disputa poder sira, nebe kria ierarkia foun iha sosiedade nia laran. Teoriku ida ne’e fo mos enfaze ba interdependensia, katak ho dezenvolvimentu sivilizasaun nian, ema ida dependente ba seluk iha rede interdependensia sosial nebe kompleksu. Laiha ema ida moris izoladu, ema hotu presiza malu no serbisu hamutuk hodi responde ba ejijensia no nesesidade sira.

Ho vizaun sira Elias nian ne’e tulun ita hodi hatene dinamika mudansa sosial nebe akontese iha Timor-Lorosa’e molok no durante periudu kolonizasaun Portugeza. Kolonizsaun hanesan instrumentu “sivilizasaun”. Governu kolonial Portuges impoin sira nia norma sosial, politika, no kultural, nebe konsidera “sivilizadu liu” ba ema Timor. Prosesu ne’e dala barak ignora tiha sistema valor lokal nian no marjinaliza tiha kultura orijinal.  Prosesu “sivilizasaun” kolonial Portuges nian iha kontrolu sosial no poder, involve dominasaun poder, introdusaun relijiaun katolika, no restruturasaun sosiedade, nebek nia ierarkia foun no mudansa iha padraun relasaun sosial. Biar iha pressaun maka’as, mosu rezistensia lokal. Ema Timor hatudu autokontrolu no solidariedade hodi defende sira nia identidade liu husi kultura, kustume no rezistensia hasoru presaun kolonial. Prosesu ne’e hatudu katak sivilizasaun la’os de’it impoin husi leten, maibe mos artikula ho dinamika lokal. Sosiedade tradisional Timor-oan sira hatudu sistema kompleksu regulasaun sosial no organizasaun komunitaria sira, reflete iha pratika sira hanesan tara-bandu – kodigu konduta nebe regula uzu ba rai, protesaun ambiental no rezolusaun konflitu sira. Sistema hirak ne’e, mak hatudu autokontrole no respeitu ba norma sira, evidensia grau aas ida husi sofistifikasaun sosial.

Tuir matenek na’in seluk, Huntington (1996), define sivilizasaun sira hanesan bloku kultural sira ho valor sira fahe ba malu (compartilhados). Liu husi ninia teoria iha The Clash of Civilizations, nia dehan iha era pasca-Guerra Fria, konflik global la’os ona bazeadu iha ideolojia ka ekonomia, maibe iha diferensa kultura no sivilizasaun. Nia define sivilizasaun hanesan identidade kultural nebe luan, inklui lian, relijiaun, istoria, uzu kustume, no instituisaun. Nia haree konflitu iha futuru sei akontese entre sivilizasaun nebe lahanesan - xoke kultural - hanesan Osidente, Islam, Konfusianizmu, tanba diferensa kultura nebe fundamental tebes. Ba nia, sivilizasaun sai hanesan identidade prinsipal nebe determina solidariedade ka inimizade (permusuhan) – identidade no solidariedade – entre grupu sira ema nian. Nia mos haree katak relijiaun iha papel sentral iha formasaun identidade sivilizasaun, no dala barak sai pontu konflitu. Limitasaun entre sivilizasaun mak zona konflitu potensial, nebe Huntington bolu Linhas de Fratura da Civilização ka linha kotu-kotu sira husi sivilizasaun. Ho naroman husi teoria Huntington nian, ita bele haree sosiedade timor-oan sira nian iha pre-kolonial iha ona identidade kultural koletiva, hatada ho lian lokal sira (hanesan Tetun Terik, Mambae, Makasa’e, Fataluku no seluk-seluk tan), tradisaun oral sira, mito kriador sira no pratika ritual sira. Elementu kultural hirak ne’e hamosu sentidu pertensimentu no diferensiasaun relasiona ho grupu sira seluk iha rejiaun Sudeste Aziatiku. Valor “compartilhado” sira fahe liu husi uma lulik sira, saida mak bele halo no saida mak labele halo, no liu husi lia-moris no lia-mate sira nebe padronizadu, saida mak bele fo no saida mak labele fo, ka liu husi tesi lia sira bazeia ba padraun nebe estabelesisu ona, hanesan dame malu, fo multa no seluk-seluk tan.

Huntington ko’alia kona ba importansia defende identidade kultural no sivilizasaun. Nia mos dehan iha futuru sei akontese konflitu entre sivilizasaun sira nebe lahanesan - xoke kultural. Tuir lolos xoke kultural akontese tiha ona desde tempu kolonial nian, entre kristianizmu no relijian lokal sira nian. Timor-oan sira halo rezistensia hasoru dominasaun no presaun esternal sira tanba atu defende sira nia lian, kostume, no fiar.

Funu boot Kailaku (1719-1769) mosu tanba Timor-oan sira lasimu kolonialista Portuges no lasimu naran sira malae no kristaun nian. Malae sira dehan ema Timor nia naran, nebe hanesan bei-ala sira nian, naran jentiu, tanba ne’e labele uza no tenki troka tiha ho naran malae nian. Ba sira, naran malae nian, mak naran sarani nian.

Funu hodi defende identidade no kultura hanesan iha Kailaku ikus mai repete hikas iha fatin seluk, ida mak iha Luka (1776-1789). Timor-oan sira luta no halo rezistensia hodi proteje sira nia lian, sira nia tradisaun, no sira nia fiar husi dominasaun ema li’ur nian hatudu oinsa sivilizasaun reziste hasoru pressaun esternal. Hafoin Timor-Lorosa’e hetan nia libertasaun, dezafiu nebe iha mak harii armonia entre eransa kolonial, tradisaun lokal, no ejijensia globalizasaun, nebe dala barak eziste entre sivilizasaun sira lahanesan. Maski Timor-Lorosa’e adopta ona Portugues sai hanesan lian ofisial Timor nian ida, maibe husi reasaun sira nebe iha, la’os de’it ladun simu di’ak lian ne’e, maibe lakohi aprende lian ne’e mos sai dezafiu ida. Biar hanesan politika ida nebe impoin husi jerasaun tuan sira, bainhira jerasaun foun sira la-motivadu atu aprende lian ne’e mak politika ida ne’e mos bele hasoru dezafiu boot. Agora fila ba governu oinsa kria kondisoins no hamosu elementu motivador sira atu halo jerasaun foun sira bele motivadu atu aprende lian ne’e. Husi relijiaun Katolika nian ladun sai problema boot tanba, direita ka indireitamente, relijiaun Katolika mos simu ona fiar sira Timor-oan sira nian, fiar sira nebe iha tempu kolonial portuges haree katak kontraditoria ho doutrina kristan nian, fiar politeista ka animista. Fiar rua bele moris hamutuk. Hela de’it naran hanesan identidade mak seidauk hetan konsensu loloos. Iha tempu kolonial portuges inkluindu iha Timor, iha livru ida, Catálogo Onomástico, livru rejistu naran propriu, ka livru rejistu naran permitidu sira, autorizadu husi autoridade governu ka Igreja. Livru ida ne’e ho objetivu atu garante katak naran sira nebe fo ba labarik sira tenki tuir tradisaun kultura, relijiaun ka linguistika portuges nian. Iha kontestu Timor nian durante periudu kolonial portuges, pratika sira hanesan ne’e, aplika atu garante katak naran sira nebe atu uza tenki tuir influensia portuges nian, reflete relasaun metin entre relijiaun Katolika no administrasaun kolonial. Agora Timor ukun-an tiha ona, laiha ligasaun ruma ho administrasaun portugeza, tanba sa Igreja sei kaer metin nafatin buat tuan no eransa kolonian nian? Igreja tuir loloos tenki mamar ba ida ne’e, tanba naran sira nebe dehan tuir santo sira nian, afinal naran ema portugues sira nian. Naran sira ne’e mak hodi impoin ba timor-oan sira atu uza no halo lakon tiha ema Timor nia naran rasik nebe hanesan sira nia identidade rasik. Iha ona esperiensia balun, ema balun lori nia oan ba sarani, maibe naran nebe sira eskolha rasik, tuir sira nia bei-ala sira nian lasimu husi padre nebe atu sarani, sira lori sira nia oan fila ba uma no la sarani. Sira prefere naran Timor nian duke naran malae nian. Igreja tuir lolos muda nia politika, husik ba inan-aman sira hili rasik oan sira nia naran, duke kaer metin buat tuan ida nebe lakontribui ba hametin identidade kultural Timor nian. Ita hotu hatene ema mate atu ba lalehan ka lae, la’os naran mak determina, maibe hahalok (Saky, 2013; Saky 2022). 

Husi vizaun ema matenek sira ne’e nia hotu, ita bele dehan sivilizasaun mak estajiu avansadu husi organizasaun sosial no kultural ida, karaterizadu husi estrutura kompleksa sira governasaun, ekonomia, relijiaun, siensia, arte no teknolojia. Diferente ho sosiedade sira nebe konsidera “primitiva”. Sosiedade Timor, la’os sosiedade nomade, sira hela metin iha sira nia knua, halo to’o mak muda ba mai. Molok portuges sira to’o mai, timor-oan sira hela metin, la-muda ba mai, organizada-an iha knua, la’os iha sidade (husi termu civilis, iha lian latin, relasiona ho vida urbana), tuir konseitu Osidente nian, nomos la’iha sistema eskrita no lei formal sira hanesan Osidente nian, maibe sira iha sira nia lei rasik nebe la-eskrita nebe estabelesida ona, hanesan izemplo ida “tara-bandu” no se mak viola prinsipiu no valores sira iha “tara-bandu” nian sei hetan sansaun.

 

----------------------------------------------&&&&&--------------------------------------------------------

 

Hafoin ita haree hotu teoria sira kona-ba sivilizasaun nian ita koko haree sivilizasaun ema Timor nian, sivilizasaun ida nebe eziste tiha ona molok Portuges sira to’o iha Timor. Parte balun mak hanesan temi ona iha leten, maibe ita aborda tan dala ida hodi bele kumprende di’ak liu katak ita Timor mos iha ita nia sivilizasaun rasik.

Molok ema portuges sira to’o mai iha Timor, rai ne’e la’os mamuk hanesan mutin sira halo propaganda katak rai Australia rai mamuk, rai na’in laiha hodi sira bele okupa ema aborijen sira nia rain. Iha Timor, ema husi rasa no grupu etiniku oioin mak hela iha ilha Timor ho forma organizasaun mos oioin. Sosiedade Timor, maior parte, kompostu husi reinu lokal sira nebe bolu liurai, nebe funsiona ho forma ida autonoma, no regula ho sistema politika tradisional sira, ho lideransa ezerse husi xefe ka liurai lokal. Liurai sira nebe forma aliansa entre sira, nebe mantein ho akordu politiku no kazamentu estratejiku sira.

Sistema governasaun Timor nian bazeia iha solidariedade suku no lei konsuetudinaria (hukum adat) sira, dala barak hametin liu tan ho ritual relijioza no kultural sira. Tuir Gunn (1999), katak liurai sira forma sistema aliansa politika nebe permite moris hamutuk (koabitasaun) ho dame no troka rekursu sira entre suku sira timor-oan nian, kria rede apoiu no defende malu. Hanesan izemplu reinu Wehali, Kamanasa, Maubara, Luka nia sira seluk, iha sira nia sistema governasaun ho ida-idak nia xefe tradisional, nebe ezerse autoridade politika no relijioza. Sistema ida ne’e iha relasaun ho liurai sira seluk liu husi rede aliansa no kontratu ka fila liman sira.

Ita bele haree oinsa, iha tinan 1719 reinu lubuk ida halibur iha liurai Kamanasa nia uma, sira halo akordu no halo juramentu atu halo funu kontra portuges ho topasse (mestisu) sira. Mestisu sira sai liman-ain kolonialista portuges nian. Aliansa nebe iha lasimu kolonializmu no lasimu relijiaun kristaun ho naran kristaun sira nian. Rezultadu husi aliansa ne’e mak mosu funu Kailaku, iha nebe halo ema barak mate, inkluindu amululik mutin rua. Mutin ho topasse sira nebe iha superioridade liu, manan funu no oho ema Timor barak no sunu mutuk knua sira.

Iha Timor-Lorosa’e relijiaun mos dezempenha papel sentral ida molok portuges sira to’o mai. Animizmu, ho fiar ba ispiritu bei-ala sira no forsa sira natureza, pratika ida nebe halo iha Timor laran tomak, no ohin loron sei la’o nafatin liu husi uma lulik sira. Suku ka liurai ida-idak iha ninia ritual no seremonia rasik, dala barak assosia ho festiva agrikola sira ka mudansa estasaun. Seremonia agrikola sira mak hanesan sau hare no sau batar. Seremonia ba mudansa klimatika sira mak hanesan halo seremonia bolu udan bainhira hasoru bainloron naruk. Hahii no hamulak ba bei-ala sira hanesan karateristika importante seluk, ho pratika sakrifisiu sira hanesan oho manu, bibi, fahi no karau, no festa relijioza sira nebe reforsa koezasaun sosial. Iha Timor, komunidade sira pratika ritual adora no hamulak ba bei-ala sira, iha nebe familia sira mantein altar familiar nebe bolu beli, iha dalen Naueti no Makasa’e, no halo seremonia hodi fo onra ba ema mate sira. Iha uma lulik nia laran sira, iha fatin propriu ida hanesan oratoriu, hodi sira tau sasan lulik sira ba. Tuir Traube (1986), pratika hahii bei-ala sira mak forma rezistensia ispiritual nebe matein timor-oan sira iha ligasaun ho ninia identidade no nia rain, maski hasoru tentativa kristianizasaun.

Portuges sira impoin relijiaun Katolika hanesan meiu ida atu asimila ema Timor ba kultura kolonial nian. Esforsu ida ne’e dala barak involve harahun pratika fiar orijinal no lisan ema Timor nian. Populasaun lokal obrigadu atu halo tuir fiar Katolika nian, no dala barak ritual kustume tadisional konsideradu “idolatria” ka “penyembahan berhala” neduni tenki halo lakon tiha. Eskola kolonial sira sira nian hanorin de’it lian no valor sira portugeza nian, enkuantu lian no tradisaun lokal sira ignoradu ka konsideradu inferior. Tuir Durand (2004) katak katolizasaun iha Timor la’os de’it esforsu misionariu sira nian, maibe mos instrumentu kolonial nian hodi halo lakon kultura lokal no troka hikas ho estrutura sosial Europa nian.

Ekonomia, parte ida husi sivilizasaun nian. Molok ema portuges sira to’o iha Timor, ekonomia Timor nian dominadu ka bazeia iha agrikultura subsistensia. Timor-oan sira kuda haree, batar, aifarina no produtu aihan sira seluk. Aleinde ida ne’e, iha rede de troka ida entre reinu oioin sira, ho produtu sira hanesan tais, hena, seramika no produtu agrikola sira nebe fa’an husi fatin ida ba fatin seluk. Sasan sira ne’e balun mai husi Xina. Sistema fila liman (trocas) la-uza osan maibe troka sasan ba malu, iha nebe hametin liu tan koezaun sosial hanesan Foz (2003) dehan, molok portuges sira to’o, ekonomia timor-oan sira nian bazeada iha sistema fila liman lokal ida, iha nebe resiprosidade mak baze husi relasaun komersial no sosial sira.  Iha Timor-Lorosa’e, troka foz no produtu seluk entre knua ho reinu oioin hanesan pratika komum ida, ho komunidade ida-idak fornese produtu espesifiku ida, tais ka foz.

Ho portuges sira to’o iha Timor, sistema ekonomia kolonial portuges nian depende los de’it ba serbisu forsadu no esplorasaun rekursu lokal nian. Ema rai-na’in dala barak obrigadu serbisu iha to’os sira kafe, kabas ka kuda modo no sein renumerasun ida justa no dala barak nein selu duit metan ida. Sistema serbisu forsadu ne’e kuinhesidu ho corveia, iha nebe populasaun lokal obrigadu serbisu ba governu kolonial sein simu kompensasaun ruma, atu osan ka sasan ruma. Riku-soin husi rai nian, hanesan ai-kameli, esporta ba Europa, enkuantu ema Timor moris kiak nafatin. Fox (1980) dehan esplorasaun ekonomia husi ema portuges sira provoka probreza estrutural iha Timor, iha nebe ninia rekursu natural sira uza hodi hariku potensia kolonial.

Iha fali aspetu juridiku mos hanesan. Ema rai-na’in sira obrigadu hakruk ba sistema juridiku ida nebe lahanesan ba ema portuges sira. Lei kolonial nian halo diskriminasaun ba populasaun lokal, ho privilejiu ba ema europeu no mestisu sira (desendente europeu sira). Kargu importante sira iha governu fo de’it ba ema portuges sira ka mestisu sira. Timor-oan rai na’in sira ladun iha asesu ba ensinu superior ka pozisaun sira. Tribunal kolonial sira nian hola dezisaun ba kazu sira ho baze iha estatutu sosial, iha nebe ema Timor rai-na’in sira jeralmente lakon. Tuir Gunn (1999) katak lei kolonial portugeza nian tau ema Timor rai-na’in sira iha pozisaun subordinada, asegura dominasaun ema europeia sira hasoru aspetu vida sosial hotu-hotu.

Portuges sira mos muda sistema sosial ema Timor nian, nebe bazeada iha suku, uma lulik, no tradisaun lokal. Hafraku xefe tradisional barak nia poder no dala barak halo lakon tiha sira nia papel. Sistema liurai (xefe suku) dala barak integradu ba estrutura kolonial nian, ho kondisaun sira tenki aseita atu hakruk ba orden portuges sira nian. Iha kazu balun, xefe tradisional nebe lakohi hakruk ba kolonializmu sira hetan oho ka tebe sai sira husi sira nia pozisaun no malae sira foti fali sira nebe hakruk ba sira. Tuir Hagerdal (2012) estrutura tradisional sosiedade Timor nian modifikadu sistematikamente hodi serbi interesse kolonial nian, ne’eduni tohik timor-oan sira nia identidade orijinal.

Lian lokal sira mos nunka hetan atensaun uituan husi kolonialista portuges. Lian portuges mak sai lian ofisial, enkuantu lian lokal sira hanesan Tetun, Mambai, Makasa’e, Bunak, Fataluku, Galolen, Waima’a, Tokodede, Naueti no selukseluk tan, nunka rekuinhesidu ofisialmente. Ida ne’e halo ema Timor lakon kapasidade atu dezenvolve sira nia tradisaun literasia rasik. Tanba ne’e mak to’o Timor ukun-rasik-an, biar adopta ona Tetun no Portuges ba lian ofisial, maibe sempre dudu uluk Portuges ba oin duke Tetun ho razaun katak lian Tetun sei ki’ak. Lian nasional sira seluk nein hetan atensaun. Tetebo’o ka contos populares no tradisaun oral barak lakon tanba laiha esforsu atu prezerva. Tuir Hull (1998) kolonializmu portuges sistematikamente ignora lian lokal sira, hodi aselera prosesu marjinalizasaun ba kultura lokal.

Timor situa iha fatin estratejiku ida iha sudeste aziatiku, no iha kontaktu ho sivilizasaun sira seluk, inkluindu imperiu Madjapahit, Sriwijawa, no komunidade arabi sira. Interasaun sira ne’e influensia tebes ekonomia no kultura sira Timor nian, liuliu, liu husi komersiu espesiaria sira no bens sira seluk. Prezensa komersiante xinezes no arabi sira iha tasi ibun sira Timor nian fasilita tebes troka ba bens sira hanesan osan mutin, hena no material sira seluk, iha nebe fo impaktu ba dezenvolvimentu kultural no ekonomika lokal nian. Tuir Gunn (1999) komersiu ho ema xina no arabi sira tuir tasi ibun sira Timor nian lori influensia material no kultural sira nebe integra iha pratika sira timor-oan nian, sein destrui ninia identidade baze.

Sosiedade hotu-hotu liu husi faze ida primitividade, laiha sosiedade ida haksoit liu de’it faze ida ne’e ba kedas sosiedade moderna. Mutin sira dala barak dehan povu seluk nebe la’os europeu laiha sivilizasaun tanba sukat ho hahalok “barbaridade” sira. Sera ke iha Europa nunka iha barbaridade? Aktu ida konsideradu “bárbaro” la’os eskluzivamente asosiadu ho tesi ulun, maibe luan liu tan, inklui asaun sira konsidera la-umana, kruel (kejam) ka kontraria ho valor sivilizatoriu sira husi determinada sosiedade ka epoka.

Tesi ulun kuaze akontese iha fatin hotu-hotu, inklui iha Europa antiga. Pratika sira ne’e akontese iha fatin oioin iha periudu istoriku no kultura sira, liuliu relasionadu ho funu, punisaun legal no ritual relijioza. Pratika tesi inimigu nia ulun hanesan trofeu funu nian, la’os akontese de’it iha funu balun iha Timor maibe akontese mos iha Celtas, iha Europa. Ema nia ulun, dala barak, sira rai di’ak no hatudu ba publiku hanesan simbolu manan funu. Romanu sira, maski organizadu liu iha sistema juridiku, sira mos tesi ulun hanesan forma punisaun ba krime todan sira, liuliu sira nebe halo traisaun. Tesi ulun hanesan forma pena kapital (hukuman mati) iha sosiedade oioin iha Europa. Durante Idade Média, tesi ulun halo iha fatin publiku sira, hodi ema hotu bele haree. Iha kultura europeia pre-kristaun balun nian, pratika tesi ulun iha ritual relijioza sira. Iha fatin balun atu hatudu poder, ulun sira nebe tesi ona, hatur forma iha baki leten sira ka tidin iha ai-meik tutun sira, hodi halo ta’uk inimigu no hodi konsolida poder ukun-na’in sira nian.

“Barbaridade” ne’e refere mos ba masakre sira no halo tortura la-umana sira. Se Portugal lori sivilizasaun mai iha Timor, tanba sa sira to’o mai Timor lahamate kedas pratikas tesi ulun sira nebe sira rasik involve iha laran hanesan akontese iha revoltas barak hasoru sira? Se sira lori duni sivilizasaun mai Timor, tanba sa mak sei akontese masakre no tesi ulun sira iha Uatu-Lari no Uatu-Karbau, iha Revolta 1959, nebe sira rasik involve iha laran?

Barbaridade sira hotu, bainhira ita haree husi prizma istoriku, reflete normas kulturais, politikas no sosiais iha epoka neba nian. Nune’e, la’os akontese iha Timor mesak, maibe parte ida husi kontextu umana nebe luan liu iha tempu antiga.

Misaun sivilizadora nebe ko’us husi kolonializmu portuges relasiona ho Timor-Lorosa’e hanesan parte husi diskursu ideolojiku ida hodi justifika sira nia dominasaun kolonial nian. Ideolojia ida ne’e bazeia iha hanoin ida katak populasaun sira kolonizada ne’e “atrasadas/terbelakang” ka “primitivo”, tanba ne’e, presiza halo sira sai “sivilizadas” husi kolonialista europeia sira. Ba kazu Timor-Lorosa’e nian, narrativa ida ne’e halo ho intensaun atu ignora tiha kompleksidade sosial, kultural no politika sivilizasaun Timor nian nebe iha nanis ona. \

Sivilizasaun Timor nian iha ninia siklus rasik, labele sukat ho sivilizasaun Osidente nian. Timor iha ninia istoria no kultura nebe singular (unik), maski haneban (pressionado) husi kolonizasaun, nia hatudu ninia tuban (rezistensia) ida estraordinaria. Sivilizasaun Timor nian liu ona husi sidin (desafio) esternal barak, bele haree hanesan izemplu oinsa sivilizasaun ida tuba metin, maski ameasadu husi forsa estranjeira nebe koko maka’as atu domina no muda diresaun dezenvolvimentu kultura Timor nian.

Estrutura sosial no kultural Timor nian reflete faze avansadu husi siklu istoria nebe uniku. Organizasaun iha forma reinu, sistema aliansa entre reinu ka suku sira, no ritual kultural hatudu iha ezistensia kultural ida nebe dinamiku no kriativu, dok husi konsiderasaun ida dehan “sosiedade primitivu”.

Ema Timor ninia sivilizasaun hatudu husi kompleksidade sosial nebe iha, sira organiza an iha reinu sira, halo aliansa entre suku ka reinu sira no sistema irarkika sira. Iha mos sistema komunikasaun, liu husi tradisaun oral sira no simbolizmu hatudu iha arte sira, hanesan tais no eskultura ka ukir-ukiran sira no boneku husi ai ka karau dikur sira nebe sira sabir. Gravura no eskultura nebe hetan iha gruta ida iha Illa Kere Kere, iha rejiaun Lauten, konsiderada hanesan tadak signifikativu iha istoria sivilizasaun Timor nian. Gravura no eskultura ne’e ilustra figura ema no balada sira nebe estilizadu, mai husi tinan 2.000 molok Kristu to’o tinan 500 molok Kristu, nebe pertense ba periudu Neolitiku ka inisiu husi Idade Broze. Gravura no eskultura iha Illa Kere Kere ne’e hatudu eziste sivilizasaun nebe iha ona pratika artistika no simbolika sira avansada. Reprezentasaun sira ne’e hanesan parte integral husi legadu kultural Timor-Lorosa’e nian nebe riku no destaka singularidade espressaun sira artistika lokal nian molok influensia esternal to’o iha Timor, hanesan kolonializmu.

Timor-oan sira mos hatene ona halo bikan, kanuru, kanedok no kaneka husi ai ka nuu kakung ka au-betun, hatene ona halo sana rai no seluk-seluk tan. Iha saude nian, sira mos hatene ona, ai-tahan, ai-kulit no ai-abut hodi kura moras, nebe ohin loron bolu medisina alternativa. Iha mos instituisaun tradisional sira, hanesan tara-bandu, uma lulik, halo lia moris no lia mate, iha lia-nain sira hodi tesi lia tuir regras ho normas sira nebe iha, no papel lider ispiritual ka“makailuluki”sira, hodi halo ritual no hamulak ba bei-ala sira. Iha mos interaksaun ho meiu ambiente, sira dezenvolve agrikultura subsistensia sustentavel, uzu rekursu tasi no rai nian. Kultura no identidade mos buras hanesan mitos kriador sira, dansa tradisional sira hanesan tebe, bidu no dahur no serimonia lulik sira nebe hametin valor koletivu sira. Iha knananuk no ai-knanoik, buat hirak ne’e reflete tadak husi sivilizasaun nian.

Ne’e duni, bainhira dehan portuges sira mak lori sivilizasaun mai Timor, retorika ne’e ladun los tomak. Buat nebe labele nega katak sira mak lori mai mak eskrita no fiar tuir relijiaun katolika nian. Buat sira seluk, molok sira to’o mai kuaze iha hotu ona. Timor iha ona ninia organizasaun sosiu-politika. Sosiedade Timor estrutura an tiha ona iha reinus ka liurais (xefe lokal sira), ho sistema lideransa bazeia iha linhajen familiar no lasu entre suku sira. Liurai sira ukun ho baze tradisaun no pratika lokal sira nian, hatudu forma governasaun ida adaptada ba kontestu sosial no jeografia rejiaun nian. Seluk ho ne’e, Timor mos iha ninia kultura no tradisaun. Timor iha eransa kultural ida nebe riku tebes, inkluindu pratika ispitirual sira, ritual relijioza sira no mitolojia sira nebe esplika kona-ba mundu tuir sira nia maneira rasik. Tais hanesan izemplu ida husi abilidade artistika no kompleksidade kultural nebe iha tiha ona. Timor oan sira kuda kabas, ku’u no dulas ho ferramenta nebe sira halo rasik hodi haketak kabas ho nia musan. Ti’i kabas, tuir mai soru hodi sai tais mane ka tais feto ka ba hakfolik. Transmisaun oral hanesan prezervasaun sofistikada ida ba kuinhesimentu no istoria bei-ala sira nian. Iha mos sistema ekonomiku. Timor-oan sira hatene serbisu ona iha agrikultura, inkluindu kuda batar, kuda haree, fehuk, aifarina, kumbili, uhi no seluk-seluk tan, nebe dezenvolvida di’ak tebes, nune’e mos komersiu lokal no rejional ho povu vizinhu sira, hanesan ho ilha vizinha sira Indonezia nian. Uzu ba rekursu natural sira, hanesan ai-kameli, bani-been, no lilin, nebe hanesan merkadoria ida folin boot tebes, hatudu Timor integradu ona iha rede komersial rejional sira nian. Hanesan mos relasaun ho meiu ambiente. Timor-oan sira mantein relasaun armonioza ida ho natureza, ho pratika subzistensia sustentavel sira nebe garante komunidade sira nia moris tomak.

Istoria Timor-Lorosa’e nian dala barak konta hahu husi ema Europa sira to’o iha Timor, liuliu ema portuges sira. Maibe, evidensia arkeolojika, antropolojika no kultural sira hatudu katak sivilizasaun Timor nian, kleur ona iha molok Timor hetan kontaktu kolonial, sivilizasaun ida nebe riku no komplexa.

 

----------------------------------------------------&&&&&--------------------------------------------------

 

Europeu sira haree katak sira nia sivilizasaun mak aas liu hotu tanba ne’e sira buka impoin ba povu seluk nebe sira konsidera “primitiva” no “atrasada”.  Impozisaun sivilizasaun ne’e kuaze halo iha mundu tomak, liuliu ba povu sira iha Amerika, Afrika, Australia no Azia.

Kolonialista europeu sira to’o iha kontinente Amerika lori destruisaun ba kultura avansada sira iha Amerika hanesan asteka, maia no inka nian. Sivilizasaun sira ne’e iha ona sistema politiku no ekonomiku kompleksu sira, maibe sobu tiha hotu ho violensia militar no impozisaun estrutura kolonial sira nian. Tuir Diamond (1997) ema europeu sira konkista sivilizasaun ema rai na’in sira nian la’os de’it ho superioridade iha kilat, maibe mos ho “patogenos”, moras ida nebe harahun populasaun lokal. Hatama moras sira hanesan variola no sarampo, destruidor tebes ba ema rai na’in sira, nebe laiha imunidade natural, provoka kolapsu demografiku. Tuir Mann (2005) populasaun nativa amerikana tokon 60 nune’e monu ba tokon 6 iha espasu tempu uituan husi sekulu ida hafoin Colombo to’o. Hanesan mos iha fatin seluk, potensia kolonial sira impoin lian europeia sira nian, hanesan ingles, espanhol no portuges, nune’e mos relijiaun kristan sira no sistema juridika sira, halo lakon pratika kultural ema rai na’in sira nian. Tuir Todorov (1984) konkista Amerika hanesan aktu violensia fizika nomos simboliku dala ida, ho distruisaun ba templu (kuil) sira, sunu livru antigu sira hakerek ho liman no halo lakon lian ema rai-na’in sira nian.  

Sistema ekonomika kolonial nian, hanesan encomienda no mita, esplora ema rai-na’in sira hanesan halo serbisu forsadu. Tuir Galeano (1971) kolonialista sira lori mos hotu rekursu sira Amerika nian hodi hariku Europa, enkuantu ninia povu sira halo ba atan ka halo mohu.

Esplorasaun kolonial nian mos lori pratika agrikola sira no estrativista sira nebe harahun ekosistema lokal sira. Tuir Crosby (1972) introdusaun espesie sira europeia nian altera ekolojia Mundu Foun nian nebe labele rekupera hikas, dala barak sakrifika povu rai-na’in sira.

Iha Afrika mos hanesan, ema mutin sira sobu sistema politika tradisional sira, hanesan reinu no imperiu sira (izemplu: Imperiu Zulu, Imperiu Ashanti). Impozisaun sistema kolonial reduz ona lider lokal sira ba administrador sira nebe hakruk ba dominiu europeu nian. Tuir Rodney (1972), kolonializmu europeu dezestabiliza kle’an tebes instituisaun politika sira iha afrika, hodi troka fali ho administrasaun kolonial nian no reforsa liu tan ho kontrolu europeu nian.

Kongo, iha dominiu Beljia nian, iha Leopoldo II, sira oho ema barak tebes, inkluindu halo mutilasaun no asasinatu sira, hodi garante estrasaun ba borraxa hanesan Hochschild (1998) dehan, mutin sira halo violensia sistematika kontra populasaun lokal iha Kongu Belga mak izemplu klaru oinsa kolonializmu destrui komunidade lokal sira hodi hetan lukru. Sira mos halo impozisaun iha lingua, relijiaun no valor sira europeu nian hodi halakon lingua lokal sira no pratika kultural sira. Kristianizasaun forsada hodi hamohu elementu ispiritual sira afrikana nian. Ba ida ne’e Mbiti (1991) deskreve konversaun ba kristianizmu uza hanesan kilat ida hodi sobu fiar sira ema rai-na’in nian no lejitima superioridade europeia nian.

Iha Afrika Sul, kultura orijinal ema Afrika nian hetan presaun husi apartheid nebe hanesan kontinuasaun husi kolonialista mutin, liu husi politika edukasaun, relijiaun, no limitasaun ba atividade sosial. Politika kona-ba edukasaun ninia objetivu atu fo edukasaun nebe la-aas ba labarik kulit metan sira atu sira bele atende de’it nesesidade ekonomika mutin sira nian hanesan forsa trabalhu braçal ka tenaga kerja kasar.

Sistema apartheid nian bandu ema kulit metan uza sira nia lian orijinal iha eskola formal, troka ho lian Ingles. Politika ida ne’e estraga transmisaun tradisaun oral no kultura lokal.

Fatin kultural no ispiritual ema rai-na’in nian dala barak destruidu ka ignoradu, hanesan destruisaun ba suku no hasai ema rai-na’in husi rai sira rai bei-ala sira nian. Tuir Mandela (1994) edukasaun ba ema kulit metan iha apartheid nia okos projetadu atu reforsa sira nia subordinasaun. Ida ne’e la’os edukasaun iha ninia termu loloos, maibe instrumentu dominasaun,

Kolonizasaun iha Afrika Sul hahuu prosesu hadau rai bei-ala sira nian, nebe ikus mai kontinua husi apartheid liu husi lei Acts (1913 no 1936). Lei ne’e limita ema kulit metan atu hela de’it iha 7% (depois 13%) husi territoriu Estadu nian, maski sira mak populasaun maioria.

Komunidade orijinal hanesan Khoisan no Zulu forsadu husik hela sira nia rain, nebe ikus mai halo ba fazenda ka abitasaun ba ema kulit mutin.

Iha zona sidade sira hanesan Johannesburg no Cape Town aplika politika segregasaun total ho harii abitasaun ketak ba ema kulit metan, hanesan Soweto, dok husi sentru sidade. Tuir Thompson (1990) deslokamentu forsadu ema Afrika husi sira nia rai bei-ala sira nian maka atake diretu ba sira nia identidade no ezistensia. 

Kolonizasaun iha Afrika Sul hahu ho esplorasaun ba rekursu, inklui osan mean no diamante, no apartheid kontinua ho politika ida ne’e. Uza ema rai-na’in hanesan forsa trabalhu baratu iha mina boboot sira sein protesaun ba sira nia direitu sira.

Trabalhador mina sira nian dala barak foti husi area sira husi sira nia moris fatin atu serbisu iha kondisaun ida aat ho salariu ki’ik, enkuantu lukru suli ba kompanhia ema kulit mutin sira nian hanesan De Beers. Tuir Galeano (1971) minerasaun iha apartheid nia okos mak lalenok direktu husi modelu kolonial, esplorasaun ba populasaun rai-na’in hodi hariku kolonialista.

Apartheid halo rahun komunidade tradisional Afrika ho impoin sistema juridiku no relijiaun Osidente. Sistema kostume, nebe antes uza ba rezolusaun konflitu no regula sosiedade, dudu sees tiha hodi uza fali sistema nebe afavor ba lei Europa nian. Halo ki’ik papel xefe suku nian hodi sai hanesan de’it ezekutor politika apartheid nian iha territoriu segregadu sira (Bantustan), neduni halo ema lakon fiar ba sira nia sistema tradisional. Tuir Todorov (1984) apartheid la’os de’it haketak rai ho serbisu, maibe mos halo rahun sistema sosial nebe halo definisaun ba ezistensia komunidade nativa.

Kolonialista mutin seluk, Portugal, mos kuda politika assimilasaun iha ninia kolonia sira iha Afrika, ejiji ba ema afrikanu sira atu adopta kustume sira portugez sira nian hodi bele konsideradu “sivilizadus”. Ida ne’e inklui aprende lian portugeza, konverte ba kristianizmu no husik hela pratika kultura lokal nian.

Tuir Newitt (1995), iha Mosambike eskola sira missionaria sira nian bandu labele uza lian lokal, obriga labarik sira ko’alia de’it lian portuges. Ida ne’e rezulta ona enfrakesimentu lian ho tradisaun mosambikana sira nian. No tuir Chilcote (1991) katak iha Angola misaun relijioza sira ejiji ba ema angolana sira husik hela pratika tradisional sira, hanesan ritual inisiasaun no seremonia ispiritual hodi troka ho doutrina katolika nian. Iha Timor-Lorosa’e mos hanesan, portuges sira obriga timor-oan sira tenki aprende portuges no dala barak uza violensia maski iha eskola sira misaun nian. Por exemplo halo estudante sira vizia malu atu labele koalia lian lokal sira. Mestri sira hahu baku ulunu ida nebe koalia lian lokal ho palmatoria depois palmatoria ne’e hela ba alunu ne’e. Palmatoria ne’e so muda liman bainhira hetan alunu seluk koalia lian lokal. Alunu sira nebe koalia lian lokal hotu-hotu hetan baku ho palmatoria no palmatoria ne’e muda ba mai iha alunu sira nia liman. Iha eskola sira so hananu de’it muzika sira ho lian portuges, lian lokal sira nunka hetan fatin. Materia kona-ba istoria, kultura no jeografia mos hanesan, hanorin de’it kona-ba Portugal nian, Timor nian ignora totalmente, Hatudu momoos oinsa atu halo fraku ka halo mate lian lokal sira.

Portugal mos impoin serbisu forsadu iha ninia kolonia sira iha Afrika, dala barak justifika pratika sira ne’e hanesan parte husi ‘misaun sivilizadora”. Tuir Birmingham (2009), plantasaun kakau no kafe mantein nafatin ho serbisu forsadu, iha nebe trabalhador sira hetan tratamentu sira iha kondisaun sira la-umana, dala barak komparada ho atan sira. Iha Guiné-Bissau, tuir Henriques (2003) katak iha periudu kolonial, obriga ema guinenzes sira serbisu iha produsaun hare no forerai nebe vijiadu husi militar sira, simu osan uituan ka laselu buat ida. Iha Timor mos kolonialista Portuges halo hanesan, obriga Timor-oan sira kuda kafe, kuda modo, kuda kaba’as, halo estrada, harii ponte, harii uma (Zola, 1909; Henrique, 2021; Saky, 2013: Saky 2022).

Autoridade kolonial nian halo repressaun violentamente hasoru kualker forma rezistensia ka tentativa  atu prezerva sira nia autonomia kultural. Iha Angola tuir Alexandre (2000) katak durante massakre Baixa de Cassanje iha 1961, forsa kolonial nian oho trabalhador sira nebe halo protestu kontra kondisaun serbisu iha plantasaun sira. Tuir Newitt (1995) Frente de Libertação de Moçambique (FRELIMO) hasoru repressaun militar portugeza, nebe utiliza aviaun hodi tiru taka matan iha aldeia sira hodi hatun moral rezistensia nian. Iha Timor-Lorosa’e mos hanesan, oinsa sira hatan ba revolta sira, sunu mos aldeia sira no oho ema barak tebes. Kaer timor-oan sira ba dadur dok husi nia moris fatin. Lori ba dadur iha Weberek, Aipelo, Atauro, Oekusse no sst.

Rejime Salazar nian dala barak uza teoria luso-tropicalismo nebe promove husi antropologu Gilberto Freyre hodi argumenta katak Portugal iha forma kolonizasaun ida “mamar liu”. Narrativa ida ne’e subar pratika opresiva sira no buka justifika dominasaun portugeza hanesan misaun “sivilizadora”.  Tuir Castelo (1998) katak Kabu Verde dala barak aprezentadu hanesan izemplu susesu ida husi luso-tropicalismo tanba mestisajen kultural (campuran budaya), maibe, iha realidade, ema kabu-verdianu sira hasoru hamalaha kronika no marjinalizasaun. Politika asimilasaun ne’e mos halo iha Timor no sira konsegue duni halo timor-oan barak orgulhu ba uzu kustume, kultura no identidade portugal nian hodi hakribi rasik ninia identidade. Por exemplo timor-oan balun moe no hakribi uza naran tuir bei-ala sira nian tanba dehan ne’e naran “jentiu” nian, naran ‘primitivu” nian, naran “atrazadu” sira nian. Dala barak Timor-oan sira baku malu tanba de’it bully husi ninia maluk seluk bainhira bolu nia naran Timor nian.

Iha Australia mos hanesan oinsa mutin sira hadau rai no halo lakon ema aborijen sira. Hanesan mos iha Afrika Sul, kolonializmu iha Australia hahu prosesu foti rai sira nebe ema aborinjin sira tinan rihun ba rihun hela ba. Foti rai sira ne’e hodi halo abitasaun ka fatin agrikultura sein konsulta ho ema rai-na’in. Politika ida ne’e ho objetivu atu halakon kultura, rai, no identidade ema Abrorinjin liu husi diskriminasaun estrutural, halo lakon forsadu labarik sira, no esplorasaun ekonomia no sosial.

Kolonizasaun europeia iha Australia husi Reinu Unidu lori jenosidiu kultural no fiziku ba povu aborijen australianu sira. Barak mak sira oho direitamente ka mate tanba moras sira nebe lori husi kolonizador sira ba. Governu kolonial mos aplika politika terra nullius iha nebe konsidera Australia rai mamuk, na’in laiha ka ema ruma lahela ba, neduni governu kolonial reklama rai ida ne’e, no sein rekuinhese direitu ema aborijen sira nian. Komunidade Aborijin dala barak dunisai husi sira nia rai tradisional, hanesan nebe akontese ba suku Yolngu iha Arnhem Land. Tuir Reynolds (1987) politika terra nullius justifika dominasaun ba rai ema aborijin sira nian no destruisaun ba komunidade tradisional sira. Halo ema aborijen sira muda sai husi sira nia rain, iha nebe sobu ona sira nia modu moris nebe bazeada iha relasaun sustentavel ho meiu ambinte. Tuir Pascoe (2014) koloniazasaun britanika nian iha Australia lahusik ema aborijen sira iha asessu ba rai sira nebe sustenta sira nia ezistensia fizika no ispiritual.  Iha Timor mos hanesan, Igreja no mestisu sira okupa rai boboot, hanesan familia Carrascalão, Albano no Alkatiri okupa rai boot sira iha Dili laran. Igreja hetan rai boot kuaze iha Timor laran tomak.

Iha sekulu 20, governu Australia halo la’o politika haketak forsada labarik Aborinjin sira, nebe kuinhesidu ho Stolen Generations, husi sira nia familia hodi assimiladu ba kultura Osidente nian, ka husik hela sira nia kultura. Stolen Generations (jerasaun nebe ema na’uk) refere ba labarik Aborijen sira nebe foti forsadamente tuir lei Aborigines Protection Act (1909). Labarik sira ne’e lakon ligasaun ho sira nia familia, sira nia lian, no sira nia kultura. Tuir Haebich (2000) na’uk labarik Aborijin sira mak aktu jenosidiu kultural, nebe projetadu atu halo rahun sira nia identidade koletivu. Politika ida ne’e hanesan tentativa sistematika atu ilimina ka halakon indentidade kultural sira aborijen nian liu husi haketak forsada labarik sira husi inan-aman. Iha Timor nian, buat nebe kolonialista portugez halo hodi halo lakon identidade Timor nian liu husi igreja katolika mak obriga Timor-oan sira tenki muda naran. Atu ba eskola tenki sarani, no atu sarani tenki muda naran. Koko sarani tiha uma lulik balun nune’e mos sunu balu (Saky, 2013; Saky, 2022).

Ema Aborijin sira moris iha politika diskriminativa ida nia okos nebe limita sira nia direitu sira. To’o iha 1967, lasura ho ema Aborijen hanesan parte husi populasaun iha sensu nasional no laiha direitu atu hili (voto). Iha Estadu Federadu barak, komunidade Aborijen obrigatoriu tenki hetan autorizasaun atu la’o ba fatin ruma, atu kaben, no serbisu. Sistema juridiku dala barak ignora krimi sira nebe halo kontra ema Aborijin, neduni sira lahetan protesaun legal hanesan ho ema kulit mutin sira. Tuir Attwood (2003), durante dekada sira diskriminasaun nian, lei la-funsiona atu proteje ema Aborijen, maibe atu kontrola sira. Iha Timor nunka existe partidu politika ida loloos. Nunka iha eleisaun ruma nebe povu tuir vota, Iha partidu ida naran Partido Acção Nacional (PAN) nebe hodi serbi deit interesse kolonial nian, no mestisu sira mak iha partidu ne’e nia oin.

Hanesan mos iha fatin sira seluk, esplorasaun ba rai husi kolonialista mutin sira estraga fatin lulik no ambiente nebe importante ba kultura aborijin sira. Pratika sira ne’e dala barak halo sein konsulta ka aseitasaun husi komunidade lokal. Projetu boot minerasaun hanesan iha Pilbara dala barak halo rahun fatin kultural Aborijin nian, hanesan Juukan Gorge, nebe Rio Tinto halo nakfera tiha iha tinan 2020. Tuir Pascoe (2014) halo rahun fatin kultura hanesan Juukan Gorge hatudu laiha liu valorizasaun ba patrimoniu Aborijin husi kompanhia boot sira. Hanesan mos kolonialista iha fatin sira seluk, politika governu Australia nian buka atu halo lakon lian no tradisaun aborijin sira nian liu husi asimilasaun kultural. Eskola sira dala barak bandu uza lian orijen no insentiva labarik Aborijen sira atu haluha sira nia patrimoniu kultural. Lian aborinji sira nian hanesan Noongar no Arrernte  monu maka’as iha numeru ema nebe ko’alia tanba politika ida ne’e. Tuir Langton (1993) asimilsaun kultural projetadu atu halo lakon lian, fiar no modu moris komunidade Aborinjin.

La’os iha Amerika, Afrika ho Autralia de’it mak mutin sira buka halo lakon sivilizasaun ema lokal sira nian, maibe mos iha Azia.  Iha India sira halo destruisaun ba sistema agrarius. Introdusaun aihoris sira komersial husi ema Inglaterra sobu sistema agrikola tradisional sira, hamosu hamalaha maka’as iha sekulu XIX.  Tuir Davis (2001) politika kolonial nian fo liu prioridade ba lukru, maski sakrifika ema tokon nia moris, hanesan evidensia ba hamalaha sira iha Bengala.

Politika ida hanesan ne’e mos Portugal halo iha Timor iha nebe obriga Timor-oan sira husik hela ninia to’os ho natar hodi kuda kafe.

Ema britaniku sira obriga Xina sira loke sira nia merkadu no simu komersiu opiu, dezestabiliza sosiedade xinezes sira hanesan Lovell (2011) hakerek katak Funu Opiu hanesan izemplu klaru ida oinsa imperializmu osidental destrui ekilibriu sosial no ekonomika Xina nian.

Potensia kolonial sira hanesan Fransa no Olanda, halo presaun ba pratika kultural lokal sira hodi harii hikas ho sistema europeu sira nian. Tuir Steinberg (1987) katak impozisaun konduta tuir kodigu europeu nian ilimina elementu barak kultura uniku sira sosiedade Aziatiku nian.

 

------------------------------------------&&&&&&&&&--------------------------------------------------

 

Durante kolonizasaun portugeza, malae mutin sira koko troka kultura Timor nian ho kultura portugeza nian, promove lian portugeza hanesan lian ofisial no la-interesse ho lian lokal sira. Igreja koko dezenvolve Tetun, maibe laliu husi husi eskola ruma. Dezenvolvimentu ida ne’e ho interesse evanjelizasaun nian. Maski Timor-oan sira mantein moris nafatin lian Tetun liu husi komunikasaun sira, impozisaun husi lian portugeza hanesan tentativa omojeneizasaun kultural no dominasaun simbolika. Iha parte seluk halo konversaun relijioza. Ferramenta prinsipal ida husi “missão civilizadora” nian mak evanjelizasaun. Introdusaun katolisizmu buka atu halo lakon pratika ispiritual tradisional sira, hanesan buat sira nebe ligadu ba uma lulik sira no espresaun ispiritualidade seluk ema rai na’in sira nian. Konversaun forsada ida ne’e mos ho objetivu atu deslejitima sistema fiar lokal sira nian no ha-integra povu Timor ba vizaun relijioza ida alinhada ho interesse kolonial nian. Ne’e mos lakonsegue no uma lulik sira hamrik metin nafatin no ritual ho fiar tradisional sira nia la’o nafatin. Seluk ho ne’e, kolonialista portuges mos halo substituisaun ba estrutura politika sira. Sira koko haneban no koopta sistema politiku lokal sira. Halo fraku no halo hakruk reinu tradisional no lideransa liurai sira nian ba estrutura administrasaun kolonial nian. Ida ne’e la’os de’it sobu no estraga governasaun tradisional, maibe mos koko hamos ka halo lakon forma organizasaun politika lokal sira nian. Sira mos halo espropriasaun no esplorasaun ekonomika. Esplorasaun ba rekursus no rai husi portuges sira sobu ona forma tradisional subsistensia sira no lori ona Timor ba dependensia ekonomika ida ba sistema kolonial. Introdusaun monokultura sira, hanesan kafe, hodi sakrifika agrikultura diversifikada lokal sira, prejudika ona autosufisiensia populasaun nian. Hanesan nia kulminasaun ba lasimu buat hirak ne’e hotu mosu rezistensia no represaun. Rezistensia timor-oan sira nian ba kolonizasaun dala barak trata hanesan ameasa ba “progressu sivilizasional”. Revolta sira hanesan Kailaku (1719-1769), Luka (1776-1789), Manufahi (1911-1912), Revolta 1959 iha Uatu-Lari, Uatu-Karbau no Vikeke, ho revolta seluk-seluk tan nebe akontese iha Timor laran tomak, neutralizadu brutalmente, no violensia kolonial uza hodi haneban no hamate kualker prezervasaun estrutura tradisional.

Kolonializmu portugeza iha Timor-Lorosa’e dala barak uza narasaun ‘misaun sivilizadora” hanesan justifikasaun atu domina ema Timor, sein tetu kompleksidade sosial, kultural, no politika nebe kleur ona dezenvolve iha rai ne’e. Narasaun ne’e sentradu iha vizaun eurocêntrico nebe sala, nebe haree povu sira la’os europeu hanesan primitivu no la-sivilizadu. Husi perspetiva kritiku husi pensador sira hanesan Oswald Spengler, Arnold Toynbee, Claude Lévi-Strauss, Norbert Elias, Lewis Mumford, no Samuel Huntington, hatudu katak sivilizasaun ho karater plural no uniku, ho kada sosiedade fo kontribuisaun ba umanidade. Iha kontestu Timor nian, sivilizasaun lokal ho estrutura reinu sira, tradisaun kultural, sistema ekonomika sustentavel, no relasaun armonioza ho ambiente sai evidensia katak sosiedade Timor iha tiha ona orden sosial nebe riku molok kolonializmu portuges sira to’o mai. Tanba ne’e, kompreensaun kona-ba sivilizasaun tenki hakat liu vizaun eurocêntrico nian, rekuinhese diversidade, no respeitu ba singularidade istoria lokal.

 

Referensia sira

 

1.     Alexandre, V. (2000). Colonial massacres: The case of Angola. Cambridge University Press.

2.     Attwood, B. (2003). Rights for Aborigines. Allen & Unwin.

3.     Birmingham, D. (2009). The decolonization of Africa. Routledge.

4.     Castelo, C. (1998). Luso-tropicalism and Portuguese colonial ideology in the twentieth century. Ohio University Press.

5.     Chilcote, R. H. (1991). The African liberation movements: Contemporary struggles against colonialism. Cambridge University Press.

6.     Crosby, A. W. (1972). The Columbian Exchange: Biological and Cultural Consequences of 1492. Greenwood Press.

7.     Davis, M. (2001). Late Victorian holocausts: El Niño famines and the making of the Third World. Verso.

8.     Diamond, J. (1997). Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies. W. W. Norton & Company.

9.     Durand, F. (2004). Catholicism and the Colonial Policies in Timor. Silkworm Books.

10.  Elias, N. (2000). The Civilizing Process: Sociogenetic and Psychogenetic Investigations (Rev. ed.). Blackwell. (Original work published 1939).

11.  Fox, J. J. (1977). Harvest of the Palm: Ecological Change in Eastern Indonesia. Harvard University Press.

12.  Fox, J. J. (1980). The Flow of Life: Essays on Eastern Indonesia. Harvard University Press.

13.  Galeano, E. (1971). Las venas abiertas de América Latina. Siglo XXI Editores.

14.  Galeano, E. (1971). Open Veins of Latin America: Five Centuries of the Pillage of a Continent. Monthly Review Press.

15.  Gunn, G. C. (1999). History of Timor. Crawford House Publishing.

16.  Haebich, A. (2000). Broken circles: Fragmenting Indigenous families 1800-2000. Fremantle Arts Centre Press.

17.  Haebich, A. (2000). Broken Circles: Fragmenting Indigenous Families 1800-2000. Fremantle Arts Centre Press.

18.  Hägerdal, H. (2012). Held's History of Timor: A Translation of the 1740 Manuscript. KITLV Press.

19.  Henrique, G.K.S. (2021). Timor-Leste 1959: A Última Revolta Contra a Colonização Portuguesa. A Revolta de Viqueque, Uato-Lari e Uatu-Carbau. Portugal: Sinapis Edirores.

20.  Henriques, A. (2003). Colonial Guinea: The social and economic impacts of Portuguese rule. Routledge.

21.  Hicks, D. (1976). Tetum Ghosts and Kin: Fieldwork in an Indonesian Community. Mayfield Publishing Company.

22.  Hochschild, A. (1998). King Leopold's ghost: A story of greed, terror, and heroism in colonial Africa. Houghton Mifflin Harcourt.

23.  Hull, G. (1998). The Languages of East Timor: Some Basic Facts. Academia Press.

24.  Huntington, S. P. (1996). The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order. Simon & Schuster.

25.  Langton, M. (1993). Well, I Heard It on the Radio and I Saw It on the Television: An Essay for the Australian Film Commission on the Politics and Aesthetics of Filmmaking by and about Aboriginal People and Things. AIATSIS.

26.  Lévi-Strauss, C. (1952). Race et histoire. Paris: UNESCO.

27.  Lévi-Strauss, C. (1955). Tristes tropiques. Paris: Plon.

28.  Lovell, J. (2011). The opium war: Drugs, dreams, and the making of China. Picador.

29.  Mandela, N. (1994). Long Walk to Freedom: The Autobiography of Nelson Mandela. Little, Brown and Company.

30.  Mann, C. C. (2005). 1491: New Revelations of the Americas Before Columbus. Knopf.

31.  Mbiti, J. S. (1991). Introduction to African religion. Heinemann.

32.  Morris, C. (1984). Timor: Legends and Poems. Charles E. Tuttle Company.

33.  Mumford, L. (1961). The City in History: Its Origins, Its Transformations, and Its Prospects. Harcourt, Brace & World.

34.  Newitt, M. (1995). A history of Mozambique. Indiana University Press.

35.  Pascoe, B. (2014). Dark emu: Aboriginal Australia and the birth of agriculture. Magabala Books.

36.  Reynolds, H. (1987). The law of the land. Penguin.

37.  Rodney, W. (1972). How Europe underdeveloped Africa. Bogle-L'Ouverture Publications.

38.  Saky, C. S. L. F. R. (2013). RENETIL iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa’e: Antes Sem Título Do Que Sem Pátria!. Ediasaun RENETIL, Dili: Tipografia CV. Primaprint.

39.  Saky, C. S. L. F. R. (2022). Komandante Lobo-Dara: Luta, Sakrifisiu no Vitoria. Edisaun Autor, Dili: A Voz de Suara Timor-Lorosae Lda.

40.  Spengler, O. (1926). The Decline of the West (C. F. Atkinson, Trans.). Alfred A. Knopf. (Original work published 1918).

41.  Steinberg, D. J. (Ed.). (1987). In search of Southeast Asia: A modern history. University of Hawaii Press.

42.  Thompson, L. (1990). A History of South Africa. Yale University Press.

43.  Todorov, T. (1984). The Conquest of America: The Question of the Other. Harper &

44.  Todorov, T. (1984). The Conquest of America: The Question of the Other. Harper & Row.

45.  Toynbee, A. J. (1961). A Study of History (Vols. 1-12, Abridged by D. C. Somervell). Oxford University Press. (Original work published 1934).

46.  Zola, Pseud. (1909). Quatorze Annos de Timor. Dili, Timor.

 


No comments:

Post a Comment