UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Egemonia Xanana Gusmão: Ideolojia, Memoria Istorika, Kultura no Konsentimentu Sosial

  

Egemonia Xanana Gusmão: Ideolojia, Memoria Istorika, Kultura no Konsentimentu Sosial

 

Husi: Carlos da Silva L. F. R. Saky

 

Pergunta kona-ba tanbasa mak ema ida bele halo buat barak ne’ebe, tuir padraun justisa, igualdade no demokrasia, bele konsidera sala, la-justu, diskriminativu, maibe nafatin hetan respeitu, lealdade no apoiu boot husi parte konsideravel povu, labele responde deit ho argumentu katak povu “lahatene” ka “haree sala”. Pergunta ne’e presiza haree ba mekanizmu poder ne’ebe liuliu la-vizivel: oinsa lider ida bele hetan autoridade moral, oinsa nia imajen bele transforma sai simbolu nasional, oinsa memoria kona-ba luta libertasaun bele sai fonte lejitimidade politika, no oinsa instituisaun sosial hanesan Igreja, familia, midia, partidu, veteranu no rede sosial bele ajuda reproduz no normaliza autoridade ida. Iha sentidu ida-ne’e, teoria ejemonia Antonio Gramsci bele sai ferramenta analitika importante hodi komprende fenomena Xanana Gusmão iha Timor-Leste. Gramsci nia ideia kona-ba ejemonia la-limita ba dominasaun direta ka koasaun. Ejemonia involve kapasidade grupu ka lideransa ida atu halo nia mundu-haree, nia valores no nia interpretasaun kona-ba realidade tama ba konsiensia sosial, to’o sai hanesan buat “natural”, “normal” ka common sense. Nune’e, ema la-presiza obriga povu atu konkorda; povu bele konkorda tanba nia fiar, nia respeita, nia sente divida ka tusan moral, ka tanba nia haree autoridade ne’e hanesan parte ida husi identidade koletiva. 

 

Iha kazu Xanana, fonte boot ida husi autoridade ne’e mak kapital istoriku no simboliku ne’ebe nia akumula durante luta ba independensia. Xanana lidera Rezistensia no Comandante -em- Chefe das FALINTIL, no nia sai figura importante iha reorganizasaun luta, Politika Unidade Nasional, Frente Klandestina no Conselho Revolucionário da Resistência Nacional/Conselho Nacional da Resistência Maubere/Conselho Nacional da Resistência Timorense (CRRN/CNRM/CNRT). Depois, nia sai Prezidente dahuluk RDTL no Primeiru-Ministru. Instituisaun ofisial Estadu rasik kontinua aprezenta nia hanesan lider Rezistensia ne’ebe lori Timor-Leste ba independensia. Maibe, husi perspetiva Gramsciana, buat importante liu la’os deit faktu katak nia lidera Rezistensia; importante mak oinsa memoria kona-ba nia lideransa transforma sai fonte autoridade iha prezente. Estudu Catherine Arthur uza diretamente konseitu “cult of personality” no analiza oinsa Xanana sai figura eroika no personifikasaun karakter nasional. Nia imajen liga ho sofrimentu, luta no nasionalizmu Timoroan, no buat hirak-ne’e ajuda kria relasaun afetiva entre Xanana no parte boot husi povu.

 

Iha ne’e mak diferensa importante entre autoridade legal no autoridade karismatika. Autoridade legal depende ba instituisaun, lei no mandatu; autoridade karismatika depende liu ba fiar ema nian ba figura lider. Analiza politika Timor-Leste hatudu katak, maski ema bele apoia partidu opozisaun ba Xanana, ida-ne’e la-signifika katak sira rejeita Xanana nia autoridade simbolika. Iha estudu kona-ba elite no demokrasaun Timor-Leste, observasaun ida mak ema bele suporta partidu ne’ebe kontra Xanana maibe nafatin haree nia hanesan lider karismatiku ne’ebe merese fatin aas iha poder. Haree de’it Lere Anan-Timur, no ema barak iha FRETILIN no partidu sira seluk sempre hahi no hana’i imajen Xanana nian. Ida-ne’e importante tebes atu esplika katak: ejemonia la-presiza halo ema hotu vota ba lider; sufisiente ona se lider ne’e sai “liuliu” husi disputa politika normal. Bainhira lider ida konsidera “pai da nação”, “herói”, “comandante”, ka ema ne’ebe “sofre hamutuk ho povu”, kritika ba nia bele muda sai hanesan falta respeitu ba luta, ba martir sira, ba independensia no ba nasaun rasik. Nune’e, kritika ba ema ida bele interpreta hanesan kritika ba memoria nasional.

 

Iha dimenssaun ida seluk, mak ideolojia nasionalista. Xanana nia transformasaun husi lider FALINTIL ba lider nasional ne’ebé defende Unidade Nasional no apartidarizasaun FALINTIL no CNRM/CNRT fó nia kapasidade atu aprezenta-an la’os hanesan lider husi partidu ida deit, maibe hanesan figura ne’ebe reprezenta “nasaun” tomak. Istorikamente, ninia politika Unidade Nasional no aproximasaun ho Igreja Katolika mos ajuda amplia baze sosial no politika Resistensia. Fonte istorika sira hatudu katak Igreja sai parte importante husi infraestrutura sosial no simbolika Resistensia; iha setembru 1982, Monsenhor Martinho da Costa Lopes hasoru Xanana no enfatiza unidade nasional, no Igreja kompriende luta Rezistensia mak luta nasionalista. Tinan tuir mai, iha 1983, membru Comite Central Partido Marxista-Leninista da FRETILIN (PML-F) deklara unidade nasional hanesan sira nia politika ofisial. Tinan tuir mai, iha Abril 1984, Xanana dissolve PML-F. Liu tinan 3, iha 1987, nia deklara despartidarizasaun ba FALINTIL no iha 1988, nia deklara ofisialmente substituisaun CRRN, ne’ebé iis eskerda nian, sai CNRM, hanesan orgaun suprapartidaria, katak hamrik iha partidu hotu-hotu nia leten. Tinan tuir mai tan, iha 1989 nia husu organizasaun estudantil sira hodi husik hela FRETILN atu bele hako’ak estudante sira iha background oioin. Nune’e mak RENETIL husi organizasaun partidaria, ligadu ba FRETILIN, hodi hako’ak fali prinsipiu apartidarizmu. Nune’e, nasionalizmu la’ós deit ideia politika abstrata; nia sai rede afetiva ida ne’ebe liga Xanana ho luta, Igreja, famalia, martir, sofrimentu no independensia. Bainhira buat hirak-ne’e hotu nakonu iha figura ida, poder simbolika figura ne’e bele boot liu poder formal instituisaun nian.

 

Tanba ne’e, bainhira iha alegasaun kona-ba favoritizmu ba famalia, klientelizmu, diskriminasaun, la-respeita lei no konstituisaun, no hahalok desviante balu ne’ebe la-apropriadu iha espasu publiku, problema analitiku la’os deit “tanbasa Xanana halo buat ne’e?”. Pergunta boot liu mak: “Tanbasa hahalok hanesan ne’e bele la-produz konsekuensia sosial no politika hanesan ne’ebe sei akontese ba lider ordinariu ida?” Iha perspetiva Gramsci nian, resposta bele hetan iha relasaun entre ejemonia no common sense. Se sosiedade ida liu ona tempu naruk aprende atu haree figura ida liuhusi narrativa “herói nacional”, “comandante”, “pai da nação” ka “ema ne’ebé sofre hamutuk ho povu”, entaun kritika ba nia bele enfrenta barreira psikolojika no moral. Ema bele hahu buka justifikasaun: “nia halo barak ona ba nasaun”; “nia mak lider Resistensia”; “nia sofre liu”; “agora tenki respeita nia”; ka “buat ne’e ki’ik deit kompara ho nia kontribuisaun ne’ebe boot tebes”. Iha pontu ne’e, meritu istoriku bele sai eskudu moral. Problema la’os katak kontribuisaun istorika ne’e la-importante; problema mak bainhira kontribuisaun istorika uza atu suspende kriteriu moral no legal ne’ebe aplika ba ema hotu.

 

Iha ne’e mos ita bele komprende tanbasa buat ne’ebe iha tempu uluk sei haree hanesan “la-normal” bele sai normalizadu. Normalizasaun la-signifika katak ema hotu konkorda ho hahalok ne’e. Signifika katak repetisaun, justifikasaun, silêncio no falta konsekuensia bele halo ema lakon sensibilidade kritika. Bainhira buat ida akontese dala barak no sosiedade kontinua dehan “normal”, “nia natureza”, “nia maneira koalia”, “nia temperamentu”, ka “nia mak Xanana”, kriteriu moral bele muda. Ejemonia, iha sentidu ne’e, la-presiza halo ema fiar katak buat aat mak buat di’ak. Sufisiente se halo ema laharee tan nia hanesan problema politiku ne’ebe presiza kontestasaun.

 

Mekanizmu ida ne’e bele liga ho konseitu Gramsci nian kona-ba sosiedade sivil. Poder la-opera deit liuhusi Governu, Parlamentu, polisia ka tribunal. Familia, Igreja, eskola, midia, organizasaun sosial, partidu, veteranu no figuras intelektuais hotu bele sai espasu ne’ebe konsentimentu sosial produz no reproduz. Iha Timor-Leste, Igreja Katolika iha autoridade moral no sosial ne’ebe boot tebes, no nia papel durante okupasaun Indonezia ajuda kria identidade nasional no fo refujiu, rede no lejitimidade ba povu ne’ebe sofre. Maibe, ida-ne’e la-signifika katak Igreja Katolika tomak suporta hahalok hotu Xanana nian, ka katak Igreja hanesan instituisaun monolitika. Pelo kontrariu, iha istoria Timor-Leste Igreja mos halo kritika no intervein iha disputa politika. Analiza ne’e tenki evita simplifikasaun. Pergunta Gramsciana mak liu-liu: iha situasaun ida-idak, oinsa autoridade moral no simbolu relijiozu bele ajuda fortalese ka dezafia autoridade politika?

 

Iha kazu Xanana nian, relasaun ho Igreja iha raizes istorikas. Iha tempu Rezistensia, aproximasaun entre Xanana no lideransa Igreja ajuda transforma luta ne’e sai frente nasional ne’ebe luan liu fronteira partidaria. Bele haree oinsa kontribuisaun Dom Martinho da Costa Lopes no Dom Carlos Felipe Ximenes Belo nian ne’ebe boot tebes iha luta hodi hametin unidade nasional. Iha literatura kona-ba Rezistensia, Igreja deskreve hanesan instituisaun ida ne’ebe hetan konfiansa boot husi povu no iha influensia iha prosesu politiku. Maibe, justamente tanba Igreja iha autoridade moral, ninia papel tenki haree ho kuidadu: Igreja ne’ebe sai parte importante husi luta ba dignidade no direitus umanus tenki mos iha kapasidade atu kritika poder bainhira poder viola dignidade no direitus umanus, inklui se figura ne’e mak eroi nasional. Se Igreja, midia, intelektuais ka veteranu sira evita kritika tanba reputasaun lider, ejemonia aumenta; se sira uza autoridade moral atu husu prestasaun konta, ejemonia bele hetan dezafiu.

 

Iha pontu ne’e ita bele tama ba Mari Alkatiri. Rivalidade entre Alkatiri no Xanana la’os deit rivalidade entre personalidade rua; nia iha raizes ideolojika, istorika no organizasional. Literatura politika kona-ba Timor-Leste hatudu diferensa boot entre Xanana nia lideransa karismatika no Alkatiri nia estilo administrativu/teknokratiku. Iha 2002, Xanana hetan 82% iha eleisaun prezidensial, enkuantu Alkatiri sai Primeiru-Ministru husi FRETILIN, partidu ne’ebe hetan maioria parlamentar. Problema ba Alkatiri mak nia iha lejitimidade partidaria no organizasional, maibe Xanana iha lejitimidade afetiva no simbolika ne’ebe hakat liu fronteira partidaria. Estudu ida kona-ba lideransa politika observa katak Alkatiri konhese hanesan jestor astutu no respeitadu, maibe nia laiha kapasidade karismatika no ligasaun emosional ho masa ka povu hanesan Xanana. Nune’e, bainhira Alkatiri koko dezafia ka kestiona autoridade Xanana nian, nia lahasoru Xanana hanesan politiku ordinariu ida; nia hasoru Xanana hanesan simbolu.

 

Iha ne’e mak frakeza boot husi estratejia dezmitifikasaun ne’ebe la-konsege separa ema husi mito kona-ba ema ne’e. Bainhira Alkatiri ka ema seluk ataka Xanana iha linguajen politika diretamente, ema ne’ebe sente Xanana hanesan patrimoniu nasional bele interpreta atake ne’e la’os hanesan debate kona-ba politika, maibe hanesan atake ba luta, ba Rezistensia ka ba identidade nasional. Ida-ne’e bele esplika tanbasa kritika ba Xanana dala barak bele produz reasaun kontra ba ema ne’ebe halo kritika. La-presiza asume katak ema hotu “fanátiku”; mekanizmu ne’e bele akontese tanba objetu ne’ebe defende la’os deit pesoa, maibe memoria koletiva ne’ebe pesoa ne’e reprezenta.

 

Maibe, iha perspetiva Gramsciana nian, ejemonia la’os buat permanente. Ejemonia sempre presiza reproduz no tanba ne’e sempre bele kontesta. Se Xanana nia autoridade depende iha memoria, narativa nasional, Igreja, midia, veteranu, partidu no afetividade sosial, entaun desmitifikasaun efetiva labele halo liu husi ba atake pesoal. Tenki halo buat ida ne’ebe Gramsci sei konsidera hanesan luta iha terenu ideolojiku no kultural: separa istoria husi mito, separa meritu husi impunidade, separa respeitu husi submisaun, no separa patriotizmu husi lealdade pesoal. Ema bele respeita kontribuisaun Xanana iha luta ba independensia no, iha tempu hanesan, husu prestasaun konta ba nia hahalok iha poder. Buat rua ne’e la-kontraditoriu ba malu.

 

Tanba ne’e, problema fundamental Timor-Leste la’os deit se Xanana “di’ak” ka “aat”. Pergunta politika no demokratika ne’ebe klean liu mak se nasaun ida bele sai demokratika lolos bainhira memoria kona-ba luta libertasaun transforma figura ida sai aas liu kritika demokratika. Demokrasia presiza instituisaun ne’ebe forte liu personalidade. Lei tenki aplika ba eroi no ba ema ordinariu ho medida hanesan. Parlamentu tenki bele kritika Governu. Mídia tenki bele husu pergunta. Igreja tenki bele ko’alia bainhira presiza. Intelektuais tenki bele dezafia mitu. Veteranu tenki bele distinge entre respeitu ba luta no submisaun ba lider. Povu bele dehan “obrigadu ba ita nia servisu iha tempu uluk” no, iha tempu hanesan, “agora ita tenki responde ba ita nia hahalok iha poder”.

Iha ikus, ejemonia Xanana bele komprende hanesan rezultadu husi interseksaun entre autoridade karismatika, kapital istoriku, nasionalizmu, memoria koletiva, kultura respeitu ba lider, autoridade moral Igreja, frakeza instituisaun, rede politika no afetividade sosial. Nia forsa boot la’os tanba Xanana bele obriga ema hotu atu tuir nia; nia forsa boot liu tanba parte husi sosiedade bele internaliza ideia katak Xanana nia fatin iha istoria no nia autoridade moral fo ba nia direitu atu hetan tratamentu diferente. Iha ne’e mak pontu ne’ebe presiza kontesta: eroi bele sai eroi iha istoria, maibe eroi labele sai fali lei, atu moralidade no kritika demokratika la-aplika ba nia. Bainhira sosiedade hahu haree impunidade hanesan normal, favoritizmu hanesan natureza politika, diskriminasaun hanesan rivalidade ordinaria, hahalok sexual abusivu hanesan “buat ki’ik”, ka kritika ba lider hanesan traisaun ba nasaun, entaun problema la’os deit iha lider ida. Problema ne’e sai ona problema ejemonia: poder ida ne’ebe hetan kapasidade atu halo nia propria justifikasaun sai hanesan common sense.

 

Nune’e, desmitifikasaun ne’ebe presiza ba Timor-Leste la’os halo sobu Xanana nia memoria istorika. Desmitifikasaun lolos mak desakralizasaun poder: Xanana sai nafatin parte importante husi istoria Resistensia nian, maibe nia labele hamrik iha istoria ne’ebe nia rasik ajuda halo nia leten. Nia bele sai eroi no eroi duni, ne’e ema ida la-nega, iha memaria nasional, maibe iha demokrasia nia tenki sai sidadaun ida ne’ebe bele hetan kritika, kestiona, investiga no responsabiliza hanesan sidadaun seluk. So iha pontu ne’e mak Timor-Leste bele muda husi kultura autoridade ba kultura sidadania, husi lealdade ba pessoa ba lealdade ba prinsipiu, no husi mitu politiku ba konsiensia istrika ne’ebe kritika.

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL