KRIMI ORGANIZADU: AMEASA BA SOBERANIA, DEMOKRASIA, NO FUTURU TIMOR-LESTE
Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky
Iha fulan setembru laran, mosu manifestasaun boot husi Estudante Universitariu Timor-Leste no sosiedade sivil sira nebe ijiji hapara sosa kareta prado ba deputadu sira no halo lakon pensaun mensal vitalisia. Manifestasaun loron tolu, konsege atinji duni sira nia objetivu. Besik tinan ruanulu estudantes no sosiedade sivil ijiji atu halo lakon pensaun mensal vitalisia, maibe membru Parlamentu nunka hakarak rona. Objetivu husi manifestasaun sira hakarak poupa osan estadu nian hodi investe ba setor produtivas sira hodi fo benefisiu ba timoroan sira hotu.
Asaun manifestasaun ne’e importante tebes, maibe iha mos assutu seluk nebe sai preokupasaun boot no presiza tau atensaun espesial tanba ameasa soberania, estadu de direitu, demokrasia, ekonomia no sosiu-kultutal, mak krimi organizasu nebe ohin loron halo ona operasun iha Timor-Leste lilu husi trafiku ilegal no jogo online. Artigu ida ne’e mai atu koalia kona-ba ida ne’e no lenu mos ba esperiensia rai balun nian hodi bele tulun ita haree katak krimi organizadu ne’e sai ameasa no bele sobu future nasaun ida nian.
Semana hirak ba kotuk Eskritoriu Nasoins Unidas nian konaba Droga no Krime (UNODC) hasai relatoriu ida iha nebe identifika ona Timor-Leste hanesan sentru foun ba operasaun rede kriminoza transnasional sira iha Sudeste Aziatiku. Relatoriu ne’e destaka fraude sira, trafiku ema, fase osan no frajilidade intitusional Timor-Leste nian. Relatoriu ne’e mos bolu atensaun ba risku nebe boot liu ba futura adezaun Timor ba ASEAN, se laiha mekanizmu forte hodi halo kontrolu no fiskalizasaun.
Iha parte seluk, ministru Prezidensia Konselhu Ministru nian, Agio Pereira mos hakerek “Manifesto para a Defesa de Timor-Leste”, iha nebe reforsa no hakompleta tan de’it preokupasaun UNODC nian. Nia denunsia infiltrasaun rede kriminoza sira iha instituisaun sira Estadu nian. Nia dehan ameasa nebe boot liu hasoru soberania Timor la’os mai husi li’ur maibe husi instituisaun sira nia laran rasik, nebe estraga ona rai ida ne’e liu husi korrupsaun sira. Nia mos afirma katak funsionariu publiku sira fasilita grupu sira husi Kamboza, Malazia, Makau no Hongkong, ho aviaun privadu sira nebe lori osan dolar hamutuk tokon mai Timor. Nia fosai katak rede mafia sira sosa lei, instituisaun sira no hetan protesaun, kria area trafiku umanu, fraude dijital no jogo online ilegal sira, to’o balun uza kredensial diplomatika falsa sira. Ministru mos alega katak iha kaptura sistema judisial, sita estradisaun Arnolfo Teves hanesan izemplu interferensia kriminoza. Nia alerta katak rede mafia hakarak transforma Timor-Leste ba “estadu mafiozu”, explora joven sira, neduni nia halo apelu atu timor-oan sira hotu tenki hamrik hodi kombate krimi organizadu hirak ne’e.
Bainhira ita haree ba informasaun sira husi UNODC no ministru Agio Pereira nian, ne’e hanesan buat ida seriu tebtebes. Maibe publika mos kestiona, Agio Pereira halo parte IX Governu Konstitusional, tanba sa Governu lahola medidas konkretas hodi sobu rede kriminoza sira ne’e maibe tenki fosai fali husi media sosial? Sera ke Governu ida nia halo parte kontaminadu hotu ona ho mafia sira nedui sira laiha ona kapasidade atu kombate? Ka ninia alerta ne’e atu halo grupu kriminozu organizadu sira atu subar prova sira ka halai sees husi Timor hodi labele kaer kona no loke ema hotu? Ka motivu seluk iha denunsia liu husi media sosial ne’e nia kotuk? Pergunta hirak ne’e so ministru Agio Pereira mak bele hatan.
Independentemente husi pergunta ipotetika sira ne’e, ita rekuinese katak trafiku ilegal no jogo online sira opera duni iha Timor. Ita bele sita jogo online ilegal iha Oekusse. Tinan hirak ba kotuk, polisia sira kaer ema Indonezia sira nebe lori tama droga mai Timor, polisia sira kaer, maibe na’in ulun balu haruka liberta tiha no haruka fila ba Indonezia. Tuir mai, timoroan ida, Republika Popular Xina kaer iha Xina no dadur iha neba ho akuzasaun involve iha trafiku umana ka fa’an feto. Bainhira Papa Francisco halo vizita mai Timor, ne’e mos kaer ema nebe lori tama osan boot mai iha Timor, karik ligadu ho fase osan. Tinan hirak ba kotuk, sai mos iha media sosial sira, katak ema importante balun, rai osan dalar hamutuk tokon iha uma, maibe nunka investiga osan sira ne’e mai husi nebe no atu uza ba saida. Sai mos iha media sira katak, deskonfia mafia sira, lori joven sira ba Portugal no husik abandonadu iha nebe. Sai mos iha notisia sira, balun hais ita nia joven sira, foti sira nia osan ho promessa atu lori sira ba serbisu iha Polandia, maibe liu tinan ona, seidauk iha joven ruma ba Polandia. Ita hotu hatene oinsa bankeiru jogu ida, iha tinan hirak liu ba, nia mak harii postu ba polisia sira iha Dili laran no provoka engarrafamentu boot durante oras barak nia laran. Pratika sira ne’e mak hanesan izemplu bankeiru jogu sira mak atu kontrola no halo fali funsaun Estado nian. Se sira sosa polisia no forsa sira tau seguransa ba bankeiru jogu sira, no boot sira balun backing husi kotuk, mak rai ida ne’e tama daudaun ona iha perigu nia laran.
Ohin loron mosu kasinu, jogo online, bankeiru jogo oioin iha Dili laran. Ita lahatene atividade sira ne’e legal ka ilegal. Ita tenki matan moris no neon na’in tanba fase osan bele de’it liu husi jogo online, liu husi kasinu no bakeiru jogu sira.
Izemplu konkretu mak kazu iha Oekusse, rede mafiozu sira, lori joven sira ba Oekusse no bosok sira ho serbisu falsu sira atu serbisu iha marketing, maibe to’o iha neba, tau sira serbisu iha call center burla internasional ida. Sira nia serbisu mak halo kontaktu ho ema idozu sira iha Brazil, oferese ba sira “prezente” falsu no halibur dadus pessoais. Trabalhador sira proibidu uza telemovel no hasai foto konaba fatin serbisu nian, simu orden atu adapta naran falsu sira tuir Brazil nian no serbisu kalan tanba diferensa oras zona Timor no Brazil nian. Barak mak ikus mai foin hatene katak sira monu iha eskema ilegal ida.
Iha fulan agostu, Polícia Científica de Investigação Criminal (PCIC) konsege sobu jogu online iha otel Oe-Upo, Oekusse ne’e. Espera, bazeia iha informasaun sira husi ministru Agio Pereira nian, PCIC bele investiga no sobu mos jogo online ilegal no trafiku ilgal sira nebe ohin loron opera hela iha Dili laran.
Molok ita hakatat ba oin, ita tenki buka hatene uluk saida mak trafiku ilegal no jogo online ilegal. Trafiku ilegal involve tranzasaun no sirkulasaun bens hotu-hotu, ka ema sira nebe viola lei nasional no internasional. Por ezemplu: Fa’an droga – hatama no fahe substansia proibida sira nebe ameasa jerasaun foun sira. Fa’an ema – esplora feto, labarik, no joven sira hodi sai prostituta, serbisu forsadu, ka fraude (penipuan) dijital. Fa’an ai no rekursu natural sira – tesi no haruka ilegal ai-kameli, ai-teka, no produtu ho folin boot sira seluk ba Indonezia. Negosiu osan no fase osan – hasai no hatama osan dolar tokon ba tokon ilegalmente, fasilita husi rede kriminoza sira. Objetivu husi buat hirak ne’e hotu sempre hanesan: buka lukru ilícito (haram) hodi sakrifika soberania no dignidade ema nian. Enkuantu jogo online mak plataforma dijital sira hanesan taru (aposta) no kazinu virtual sira nebe opera sein lisensa ofisial, dala barak liga ho rede mafia internasional. Atividade husi jogo online kria dependensia sosial, halo familia sira monu iha tusan no halo labarik sira husik hela eskola; Funsiona hanesan fase osan (money laundry), halo osan sira lahetan husi dalan legal nian justifika ho “lukru” jogu nian; Esplora joven sira iha eskema fraude (penipuan) dijital nebe halo la’o liu husi sentru xamada (call center) dijital; Dada/foti reseita husi Estadu, tanba dolar tokon desvia ba rede ilegal. Ninia objetivu hanesan nafatin: buka lukru ilegal ho sakrifika Estadu no dignidade ema nian. Jogo online la’os “entretenimento proibido” ida de’it, maibe instrumentu sofistikadu hodi kontrola ekonomia no sosiedade.
Trafiku ilegal no jogo online iha ninia impaktu seriu ba soberania, estado de direito no demokrasia.
Ita haree uluk impaktu ba soberania. Nia sei halo soberania monu tanba mafia sira dala barak kria “estadu iha estadu nia laran”. Sira kobra impostu ilegal (protesaun) kontrola negosiu lokal, hetok kontrola determinadu territoriu. Iha kazu Kolombia no Meksiku nian, kartel droga iha ninia ezersitu armada nebe de facto dezafia monopoliu violensia estadu nian. Halo Estadu sai frajil: Iha Myanmar ka Afeganistaun (kazu opiu), ekonomia ilegal husi droga hodi suporta grupu armada sira. Estadu lakon kontrolu ba parte balun husi ninia territoriu, neduni ninia soberania “formal” iha de’it surat tahan nia leten. Dependensia politika: Politiku sira ka ofisial sira nebe finansiadu husi mafia sira sai “liman naruk” mafia sira nian, la’os protetor Estadu. Soberania muda husi povu nia liman ba grupu kriminozu sira.
Trafiku ilegal no jogo online iha mos impaktu boot ba estado de direito. Iha rai nebe dominadu ho trafiku ilegal no jogo online, buat nebe sei la’o mak: komersializasaun ba lei. Mafia bele moris no sai metin tanba sira bele sosa polisia, juiz, prokurador no politiku sira. Hanesan rezultadu, lei lasai universal ona, sai de’it hanesan buat nebe bele negosia; Mosu impunidade tanba membru mafia barak eskapa husi justisa, tanba autoridade barak mos involve iha laran. Iha Meksiku, iha kazu komprovadu ajente polisia to’o militar sira serbisu ba kartel sira; Halo publiku lakon fiar ba instituisaun sira Estadu nian. Povu lakon fiar tanba lei bele fo protesaun ba mafia ka krimi organizadu sira ka lei hakruk ba mafia sira, konsidera mafia sira “efikaz” liu oferese seguransa duke Estadu.
Aleinde iha impaktu seriu ba soberania no estado de direito, trafiku ilegal no jogo online mos iha impaktu boot tebes ba demokrasia hanesan: Korrupsaun ba sistema eleisaun. Mafia sira finansia kampanhe politiku sira nian, depois ijiji hetan ka troka ho protesaun husi lei no asessu ba privilejiu sira ba ekonomia. Demokrasia lakon tiha ninia essensia no hela de’it nia kulit, tanba desizaun politika lolos sira, kontrola husi mafia sira; Iha rai nebe kontrola ona husi mafia sira, sei mosu politika violensia. Mafia sira lori intimidasaun no violensia hodi kontrola rezultadu eleisaun nian iha fatin balu. Hahalok ida ne’e estraga prinsipiu liberdade politika; Aleinde politika violensia, sei halo lakon lejitimidade nebe hanesan elementu prinsipal ida husi demokrasia nian. Demokrasia depende ba estado de direito no konfiansa publika. Bainhira mafia tuir halimar, povu haree demokrasia hanesan jogu elite sira nian ida de’it nebe kontrola husi osan ilegal sira; Modelu “Estadu Kapturadu”, Estadu ida nebe kontrola husi mafia sira. Iha situasaun estrema (hanesan iha Russia iha tinan 1990 nia laran ka Kolombia iha 1980 nia laran), mafia bele kontrola instituisaun demokratika sira, halo instituisaun sira Estadu nian ba ninia instrumentu legal sira hodi proteje sira nia interesse kriminoza sira. Haree demokrasia formal hanesan la’o hela, maibe lakon tiha ona ninia essensia.
Trafiku ilegal no jogo online la’os produz de’it impaktu ba tempu badak, maibe mos ba tempu naruk (longo prazo). Impaktu ba tempu naruk mak pinor soberania, halo Estadu sai frajil no fasil tebes hetan intervensaun husi li’ur (hanesan, Estadus Unidus Amerika halo intervensaun iha Kolombia); halo Estadu de direito sai fraku, tanba lei sira sai instrumentu mafia nian, la’os povu nian; Hakanek demokrasia, halo partisipasaun povu nian lakon ninia sentidu, tanba rezultadu politika nian determina ho osan krimi no intimidasaun.
Agora ita haree oinsa grupu kriminozu sira ka mafia sira halo la’o ninia atividade ilegal no kriminoza sira iha rai balun. Ita haree esperiensia husi rai seluk nian hodi halo ita bele hola pozisaun tanba sa mak ita tenki hakribi no kontra maka’as krimi organizadu sira.
Iha istoria moderna, iha rai barak nebe dominadu no balu sei domina nafatin husi mafia no krimi organizadu sira. Ninia padraun repete kuaze hanesan nafatin: Estadu frajil, instituisaun sira frajil no korrupsaun moris hanesan ai-kulat, iha nebe sai oda-matan tama ba mafia sira hodi okupa poder nebe mamuk (vazio de poder). Hanesan rezultadu, parte balun husi nasaun ida, husi ninia ekonomia, to’o politika Estadu nian, monu iha forsa sira la’os estadu nian, nebe organizadu liu, nia liman. Ita haree uluk mafia sira halo operasaun iha Italia.
Italia hanesan izemplu klassiku ida. Iha Sicília, Napoli, no Calábria, mafia sira hanesan Cosa Nostra, Camorra no ‘Ndrangheta la’os geng kriminoza ida de’it. Sira sai hanesam estrutura paralela nebe kontrola ekonomia, negosiu konstrusaun, to’o relasaun ho politiku sira. Iha situasaun ida hanesan ne’e ona, povu ta’uk liu ba mafia sira duke politiku sira, tanba lei formal pratikamente laiha kbi’it (impotente).
Soberania Italia nian kuaze iha tiha mafia sira nia liman. Iha dekada 80 nia laran, juiz no prokurador barak mak mafia sira oho, hanesan Giovanni Falcone & Paolo Borsellino nebe oho iha inisiu 1990 nia laran. Sira sosa polisia no juiz sira ho osan mafia nian. Mafia sira bele assegura krimi sira lakon de’it, lato’o iha Tribunal ka to’o mos mafia sira mak manan, tanba sira hasai osan boot hodi sosa makaer ukun sira ka halo terror no intimidasaun, neduni ajente judisial sira labrani prosessa mafia sira. Hafoin Maxi Trial (1986–1992), foin julga ema mafia sira hamutuk rihun. Mafia sira sai ameasa ba demokrasia iha Italia. Mafia sira ativu finansia kandidatu politiku lokal no nasional sira. Sira fo apoiu ba partidu balun, depois sira ijiji kontratu publiku hanesan ninia kompensasaun. Demokrasia la’o nafatin, maibe ninia rezultadu dala barak determina husi akordu nakukun sira entre partidu no mafia sira.
Hafoin oho juiz sira Giovanni Falcone no Paolo Borsellino, Estadu Italia halo ofensiva eskala boot. Kaer mafia sira hamutuk rihun, foti (confisca) sira nia bens sira no haforsa lei sira. Mafia nunka lakon tomak, maibe konsege ko’a sira nia forsa. Italia konsege hanehan mafia sira liu husi reforma judisial, maibe mafia kontinua subar-an; demokrasia bele iha nafatin maibe fraku. Italia hatudu katak aplikasaun lei sira ho konsistente no korajen politika bele halo mafia sira hakiduk.
Uniaun Sovietika naksobu, iha 1991, hamosu kaos. Aparelhu Estadu nian fraku, ekonomia sabraut, no oligarkia no grupu kiminozu sira hadau malu riku-soin Estadu nian. Iha dekada 1990, Russia kuaze sai estadu mafia nian, iha nebe krimi organizadu no oligarka sira mak kontrola industria sira, esportasaun sira, to’o politika. Mafia ho oligarkia sira finansia partidu politika sira. Sira hakerek lei sira hodi proteje sira nia negosiu ilegal sira. Demokrasia formal bele iha nafatin, maibe haree instituisaun sira Estadu nian kontrola ka kapturadu ona husi forsa kriminoza sira no ekonomia nakukun sira.
Bainhira Vladimir Putin to’o iha poder, nia uza kombinasaun lei, militar, no aparatu seguransa hodi halo pressaun ba mafia sira no iha tempu hanesan halo oligarkia sira hakruk. Mafia lalakon tomak maibe sira nia dominasaun ba Estadu laboot ona hanesan uluk. Putin konsege salva Estadu Russia husi mafia sira maibe ninia kustu ba demokrasia sai karun tebes, nia ukun ho autoritarizmu. Russia hatudu sorin seluk: kombate mafia bele la’o hamutuk ho sentralizasaun autoritaria.
Iha 1980-1990 nia laran, Kolombia sai sentru komersiu mundial kokaina. Kartel Medellin nebe lidera husi Pablo Escobar, forma milisia partikular hamutuk rihun nebe bele hasoru ezersitu Estadu nian. Kartel hetok bomba edifisiu publiku sira no tiru monu aviaun. Escobar sosa prezidente Kolombia ho osan, oho juiz sira, no kontrola parte luan ida husi territoriu Kolombia nian. Nia dezafia direktamente monopoliu violensia Estadu Kolombia nian, Estadu lakon ona soberania iha fatin barak.
Andrés Escobar, jogador defeza ekipa nasional Kolombia nian, oho iha loron 2 fulan julhu 1994 iha Medellin, loron balu hafoin nia hatama rasik bola ba sira nia baliza, iha nebe halo Kolombia labele kontinua joga Taxa Mundial 1994. Kriminozu sira deskonfia ligadu ho mafia narkotika Kolombia nian, nebe hirus tanba lakon osan boot iha taru (aposta) jogu futebol nian.
Kolombia
atu naksobu ona, no konsideradu hanesan nasaun falhadu ida. Finalmente,
liu husi kombinasaun operasaun militar sira, ho apoiu husi Estadus Unidus
Amerika nian (Plano Kolombia) no kooperasaun entre servisu informasaun sira,
konsege tiru mate Pablo Escobar iha 1993. Sobu tiha kartel boot sira, maski
rede k’ik trafiku narkotika sira sei funsiona to’o ohin loron. Kazu Kolombia
nian hatudu katak apoiu internasional ho operasaun sistematika bele hatur hikas
soberania Estadu nian husi liman mafia sira nian.
Se Kolombia konsege halo fraku kartel boot sira, enkuantu Meksiku to’o ohin loron ninia funu hasoru droga sira seidauk hotu. Kartel Sinaloa, Los Zetas, to’o Jalisco New Generation Cartel kontrola komersiu droga sira liu husi kontinente oioin. Sira tau kilat boot, dala barak treinadu diak liu duke ezersitu Estadu nian. Jeneral no xefe polisia barak provadu simu salariu fixu husi kartel droga. Kartel Sinaloa simu protesaun direkta husi ofisial aas sira, neduni justisa hanesan formalidade ida de’it. Mafia sira lakona justisa (immune), enkuantu ema ki’ik sira fasil tebes kriminalizadu.
Kartel droga finansia prezidente kamara munisipal, governador, no membru parlamentu sira. Sira sosa kotu hotu ema boot sira. Se kandidatu lahakruk, sira oho ka hetan intimidasaun. Iha kazu barak, eleisaun sira iha zona fronteira hanesan formalidade de’it tanba povu hatene tiha ona se mak “permitidu” husi kartel atu manan. Meksiku to’o ohin loron, kada tinan, hasoru ema rihun mak mate tanba funu droga nian, drug war, demokrasia lokal fraku, Estadu lakon ninia soberania iha fatin barak.
Desde 2006, governu Meksiku nian deklara ona funu hasoru droga sira, maibe ninia rezultadu sira kontraprodusente: kartel sira fahe-an ba fasaun barak, violensia aumenta, no korrupsaun infiltra tama iha instituisaun Estadu sira nian. Tinan-tinan oho ema rihun. Meksiku sai ezemplu oinsa funu frontal sein reforma kle’an iha instituisaun sira sei halo kaos maka’as liu tan.
Iha Afeganistaun krimi organizadu sira finansia forsa Taliban liu husi negosiu opiu. Afeganistaun produtor opiu boot liu hotu iha mundu, agrikultor sira kuda papoila, rede kriminoza sira sosa. Taliban kobra taxa protesaun nian ba agrikultor, prosessador no trafikante sira hodi hetan seguransa. Opiu ne’e transforma ba eroina no haruka subar (kontrabandu) liu husi Iraun, Pakistaun no Azia Sentral ba merkadu sira Europa no Azia. Lukru husi dolar rihun tokon ba tokon nebe hetan husi negesiu ne’e Taliban sira uza hodi sosa kilat, selu funu-na’in sira no finansia lojistika funu nian.
Dala barak ignora justisa formal estadu nian. Povu hili “justisa” Taliban nian tanba konsidera lais liu no konsistente. Lei Estadu nian fraku no substituidu ho lei paralela nebe kria husi grupu kriminoza sira.
Kontrariu husi Amerika Latina, Japaun iha esperiensia singular ida. Yakuza – grupu kriminozu sira ho abut istoria naruk – durante tinan barak rekuinhesida ho forma semi-legal. Sira domina jogu sira, vida kalan nian, konstrusaun, to’o politika lokal. Japaun nunka mosu hanesan estadu falhadu, maibe Yakuza funsiona hanesan estadu iha estadu ida nian laran.
Desde 2011, Japaun halo lei rigorozu liu tan: Hakotu asessu Yakuza nian ba banku, ba propriedade, no negosiu sira. Ho politika ne’e, halo Yakuza ninia influensia tun maka’as, maski sei sente Yakuza ninia lalatak. Kazu Japaun nian ne’e hatudu modelu seluk: Moris hamutuk entre mafia no Estadu, molok lei moderna haterik sira nia espasu ba manobra.
Iha Sudeste Aziatiku, mafia mosu ho forma seluk. Iha Myanmar sai sentru produsaun narkotika mundu nian liu husi tringulo dourado (segitiga emas). Kartel droga sira sustena grupu armada etniku sira, neduni narkotika sai parte husi ekonomia funu nian. Estadu frajil, konflitu lahotu. Produsaun eroina no metamfetamin suporta grupu armada etniku. Governu sentral so iha soberania iha sidade boot sira; iha fronteira, ekonomia droga nian kria soberania paralela.
Filipinas hasoru kombinasaun mafia droga ho dinastia politika lokal. Prezidente Durtete lansa funu brutal hasoru druga (2016-2022), maibe nia halo violasaun maka’as ba Direitus Umanus. Abut problema. korrupsaun no frakeza instituisaun, lahetan solusaun nafatin.
Iha Filipinas droga ho dinastia politika lokal la’o hamutuk. Familia boot politika barak finansia sira nia kampanhe ho osan ilegal. Eleisaun dala barak dominadu ho violensia kilat entre milisia politika sira. Demokrasia hanesan iha kulit de’it, povu hili, maibe ninia vensedor determina husi osan no intimidasaun. Demokrasia formal moris nafatin, maibe sai refen ka dadur husi dinastia politika no osan ilegal. Legadu “war on drugs” hamenus lejitimidade demokrasia no aumentu violasaun ba Direutus Umanu.
Tailandia frekuentamente sai rota tranzitu droga nian. Rede jogo online ilegal iha Tailandia dala barak iha ligasaun ho trafiku ema. Rekruta vitima sira ho promessa serbisu legal no salariu aas, maibe hafoin to’o iha fatin operasaun, dala barak iha fronteira Tailandia-Myanmar, obriga sira serbisu iha sentru scam ka jogo online. Hadau tiha sira nia passaporte, limita sira nia movimentasaun, karik falha atinji mafia sira nia objetivu ka konsideradu “halo tusan”, mak obriga vitima sira, barak, tama iha prostitusaun forsada ka tama iha servisu sexual online hodi aumenta sira nia rendimentu. Atividade rua ne’e halo husi rede nebe hanesan, aproveitam fatin fexada no infraestrura internet ho halo dupla esplorasaun: eskema fraude online no esplorasaun sexual.
Mafia sira ligada ba entretenimento noturo (hiburan malam) no trafiku umana moris buras ho buat hirak ne’e, dala barak proteje husi elementu forsa seguransa sira nian. Maski halo fila-fila operasaun anti-droga, maibe ninia padraun repete tanba korrupsaun estrutural. Tailandia kuinhesida liu iha Sudeste Aziatiku ho ninia prostituisaun sira. Feto barak sai vitima trafika umana.
Sudeste Aziatiku hatudu padraun komum: bainhira Estadu fraku, mafia okupa espasu poder nebe mamuk.
Se mak sai liman ain krimi organizadu iha rai ida nian. Krimi organizada signifika sira halo sasan ho kuidadu, halibur informasaun, halo aproximasaun ba ema rai na’in, liuliu ema boot sira, nebe iha poder, iha influensia boot, hodi bele fasilita no fo protesaun ba sira nia atividade kriminoza sira. Ohin loron trafiku ilegal no jogo online buras daudaun iha Timor, ida ne’e mos liu husi ema Timor ho poder boot sira, la’os ema kualker ida.
Figura publika no poderoza sira involve iha mafia tanba ganansia no hakarak riku lais. Ho asessu ba rede kriminoza sira permite ba sira halibur lais fortuna iha rai ida nebe nakonu ho ema kiak; Sira sente iha imunidade politika, tanba protejidu husi kargu ka besik ba sentru poder; Frajilidade iha instituisaun sira tanba laiha mekanizmu ba halo fiskalizasaun ida efikaz neduni fasilita infiltrasaun krimi organizadu nian; Ambisaun atu mantein iha poder, neduni ho ligasaun ho rede kriminoza sira bele finansia sira nia atividade politika, bele sosa lealdade ema nian no kaer metin kargu nebe iha.
Tinan hirak liu ba, bainhira kaer ema sira lori droga mai Timor, ema boot sira balun halo intervensaun, haruka liberta tiha ema hirak ne’e no haruka fila ba Indonezia. Hahalok sira hanesan ne’e hamosu pergunta boot ba publiku. Serake ema boot sira ne’e mos involvidu iha rede mafia ne’e? Ka hetan benefisiu ruma husi rede mafia ne’e. Maibe, tanba laiha investigasaun nebe kle’an ka transparente, ita lahatene saida mak akontese.
Hanesan mos kazu Arnolfo Teves nian. Ema dehan nia lori tama osan dolar rihun tokon mai Timor. Nia hetan protesaun husi na’i ulun sira, biar ninia dokumentu sira laiha maibe na’i ulun sira autoriza nia tama iha Tmor-Leste. Ita mos lahatene, karik nia finansia ema ka partidu balun nia kampanhe. Maibe tanba pressaun husi Governu Filipinu, atu lahusik Timor sai membru ASEAN, ita entrega nia ba autoridade sira Filipina nian. Ida ne’e mos Timor lahalo investigasaun klean hodi hatene ho lolos se nia ligadu ho rede mafia ruma ka oinsa.
Se Ministro Agio Pereira dehan krimi organizadu sira tama ona iha instituisaun sira Estadu nian, ne’e signifika tama husi sira nebe iha influensia ka poder boot iha instituisaun sira ne’e. Tanba so sira mak bele husik mafia sira tama, so sira mak bele fo protesaun ba mafia sira, ho troku hetan osan boot ka material luxu ruma.
Bainhira krimi organizada sira tama no opera ona iha Timor, la’os halo ita nia soberania, estado de direito no demokrasia de’it mak sei sai fraku, maibe mos sei halo ekonomia Timor nian sai fraku no moris dependente ba krimi sira: sei tolan hotu ita nia rekursu natural sira, Estadu nia osan sei suli hotu ba li’ur, no investor lejitimu sira sei lakohi mai tanba imajen Estadu nian hanesan knuuk mafia nian. Ho liafuan seluk, ekonomia Timor nian sei rahun tanba osan sai hotu ba li’ur, la-sirkula iha ekonomia lokal nian, hamenus konsumu no investimentu domestiku; Rendimentu Estadu nian lakon tanba laiha kobransa ba impostu nune’e mos taxa aduaneira sira husi atividade ilegal ne’e. Produtividade diminui tanba visiu husi jogu no involvimentu jerasaun foun sira iha krimi; Kustu sosial no seguransa aumenta, hatodan orsamentu estadu; Klima investimentu aat tan tanba imajen Estadu nian hanesan sentru atividade kriminal. Hanesan ninia rezultadu, kresimentu ekonomia fraku tan de’it, kiak aumenta tan, no soberania fiskal sai ameasadu.
Trafiku ilegal no jogo online mos sei halo jerasaun foun sira Timor nian lakon sira nia futuru tanba sai visiu ba jogu online no droga nebe estraga sira nia saude mental no fiziku; Halo sira husik hela eskola no lahetan serbisu tanba monu iha atividade ilegal sira; Mafia sira esplora no fa’an ema iha nebe halo joven sira lakon sira nia futuru; Lakon produtividade no kompetensia, enfrakese kualidade rekursu umanu. Hanesan ninia rezultadu, joven sira lakon esperansa, kompetitividade no kapasida lidera dezenvolvimentu nasaun nian.
Trafiku ilegal no jogo online provoka degradasaun sosial, kultural no moral iha nebe lori ema ba halo violensia, prostituisaun, divorsiu no krimi sira iha dalan, estraga valor sira familia nian, solidariedade, norma tradisaun, identidade kultura lokal no etika serbisu, troka hikas ho estilu moris imediatu ida nebe ignora lei no responsabilidade. Hanesan ninia konsekuensia enfrakese orden sosial no halo fiar sosiedade nian ba norma no instituisaun sira naksobu. Enfrakese koezaun sosial no legadu kultura ameasadu lakon.
Trafiku ilegal no jogo onlie ameasa demokrasia iha Timor-Leste tanba sindikat kriminoza sira bele finansia politiku sira, sosa aparatu sira, no halo manipulasaun ba eleisaun sira liu husi intimidasaun ka sosa ho osan foer sira. Sei halo demokrasia Timor nian nebe sei nurak sai namalaik. Figura sira nebe ukun protezidu husi rede kriminoza sira, povu sei lakon konfiansa ba Estadu no sei bele mosu instabilidade politika perigoza ida. Buat hirak ne’e hotu, halo desizaun politika sira kontroladu husi mafia sira, halo povu nia fiar ba Estadu lakon, no demokrasia sai de’it fachada (kedok) ida sein substansia.
Trafiku ilegal no jogo online sai ameasa ba soberania no estado de direito Timor-Leste nian tanba rede kriminoza sira bele kontrola aparatu sira, enfrakese lei, no kontrola politika publika ba sira nia interesse. Timor-Leste iha risku sai “estadu boneku” ida dominadu husi sindikatu kriminoza transnasional sira, lakon kontrolu ba lei, ekonomia no futuru ninia povu nian rasik. Bele fa’an nonok-nonok tiha Timor nia futuru liu husi komersiu ilegal no jogo online sira. Hanesan ninia konsekuensia, Estadu Timor lakon kontrolu ba lei, ekonomia, no seguransa, neduni ita tenki pinor ita nia soberania.
Oinsa atu hakat liu no prevene invazaun krimi organizadu sira mai Timor-Leste? Dalan balu mak:
Asaun imediata, labele dada tempu. Tenki atua lais kontra krimi organizadu sira. Atu halo ida ne’e, presiza harii komisaun espesializada ida, ninia foku prinsipal, ba loos de’it kombate krimi organizadu sira. Komisaun ne’e tenki foti ema mai husi instituisaun relevante sira seluk. Labele husi fatin ida de’it hodi evita mafia rasik sosa sira. Se Timor-Leste la-kombate sedu krimi organizadu sira no lahalo reforma ba ninia lei sira hodi kombate krimi organizadu sira ho lais no seriu, Timor sei sai hanesan Meksiku no fatin sira seluk.
Reforsa instituisaun Anti-Korrupsaun no lei sira. Hametin KAK ho aumenta ninia orsamentu, haboot nia kompetensia, no protesaun nebe boot liu tan ba lei; Reforma judisial, halo selesaun rigorozu ba juiz no prokurador sira, sistema responsabilizasaun publika no formasaun kontinua ho apoiu husi parseiru internasional sira; Protesaun ba sira nebe denunsia, garante sira nia seguransa no ben-estar sidadaun sira nian ka funsionariu sira nebe denunsia kazu korrupsaun. Halo lei sai hanesan instrumentu povu nian, la’os instrumentu elite sira nian.
Tranparensia no responsabilizasaun publika. Sira nebe assume kargu publika sira, tenki deklara sira nia riku-soin publikamente no tenki hetan auditoria kada tinan; Dijitalizasaun ba orsamentu Estadu atu ema hotu bele akompanha projetu, despeza no kontratu sira governu nian husi online; Tenki iha supervizaun independente, involve organizasaun sosiedade sivil no komunkasaun sosial iha auditoria boot sira, liuliu iha setor sira mina no gas, no infraestrutura sira. Ho nune’e hodi bele sobu kadeia (korrente) korrupsaun nebe tohik instituisaun sira.
Partisipasaun jerasaun foun sira. Apoia organizasaun estudantil no komunitaria sira hodi harii movimentu nasional nebe ativu kombate krimi organizadu sira. Tenki halo edukasaun ba anti-korrupsaun nebe integra iha kurrikulu eskolar no universitariu sira; Tenki halo programa estajiu no monitorizasaun publika iha nebe permite ba estudante sira serbisu iha instituisaun sira Estadu nian hodi aprende no iha tempu hanesan halo fiskalizasaun. Kuda konxiensia katak soberani, estado de direito no demokrasia so bele moris no metin bainhira defende husi juventude sira. Juventude, estudantes no sosiedade sivil prova tiha ona liu husi halo lakon pensaun mensal vitalisia. Tenki tama dala ida tan iha luta hodi salva futuru Timor-Leste nian husi rede kriminoza sira.
Reforma politika. Finansiamentu transparente ba partidu politiku sira. Tenki divulga fonte finansiamentu kampanhe no proibisaun uza osan ilisitu sira; Kria kodigu etika ba deputadu sira no aplika sansaun rigoroza kontra politiku sira nebe involvidu iha konflitu interesse sira ka abuzu ba fasilidade estadu nian; Revizaun ba regras pensaun no subsidiu sira ba titular sira kargu publiku hodi evita politika publika sira nebe serbi no hariku de’it elite politika sira. Tenki halo demokrasia moos husi mafia politika sira.
Prevensaun ba infiltrasaun krimi organizadu sira. Reforma ba servisu informasaun/intelijensia. Reforsa kapasidade servisu nasional intelijensia (SNI) hodi monitoriza rede kriminoza transfronteira sira (narkotrafiku, kontrabandu); Kooperasaun rejional ho Indonezia, Australia no estadu membru ASEAN sira hodi halo kotu rede mafia transnasional; Sansaun finansial, konjela ativu (saham) sira autor kriminozu sira nian nebe fase osan liu husi banku ka projetu dezenvolvimentu. Fo kastigu todan ba se de’it mak involve iha rede mafia sira. Taka espasu sira hotu ba krimi organizadu sira nebe atu “sosa Estadu.
Lideransa ho moral no simbolika. Lider sira tenki fo izemplu diak ba ema seluk. Labele simu fasilidade luxu no privilejiu sira; Labele halo intervensaun iha serbisu justisa nian no proteje mafiozu sira. Hatudu moris simples no ko’alia konsistente no atua tuir lei no tuir saida mak sira promote; Halo kampanhe publiku nasional kontra krimi organizadu sira iha nebe involve kamada sosiedade oioin iha laran hodi harii hikas fiar povu nian ba Estadu.
Sasaun juridika: prosessu penal lais no transparente, konfisku (foti) bens ilisitu no proibisaun vitalisia okupa kargu publiku sira; Sansaun politika: hasai husi partidu politiku no reforma legal hodi impede korruptor sira kandidata-an; Sansaun ekonomika: konzelamentu konta bankaria no revogasaun ba linsensa komersial sira nebe sira involve iha laran; Sansaun sosial: publika sai infrator sira nia naran, fotografia iha televizaun no jornais. Lori korruptor la’o hadulas Timor hodi nia hakilar iha dalan-dalan katak nia naukten. Halo programa edukativu sira hodi sensibiliza sosiedade katak krimi lalori benefisiu.
Husi Eropa, Latina Amerika to’o iha Azia, ita haree kabas mean ida: Mafia moris iha espasu mamuk estadu nian, bainhira lei fraku, korrupsaun mosu iha fatifatin, no povu buka “protesaun alternativa”; Mafia dala barak efisiente liu duke Estadu liga ho kontrolu ba territoriu no ekonomia, maski liu husi dalan violensia nian; Halo rahun mafia la’os meramente funu ho kilat, maibe funu institusional: Hametin justisa, hakotu korrupsaun, no haforsa Estadu. Istoria rai sira temi iha leten nian sai xamada atensaun ida ba Timor-Leste: bainhira Estadu falha proteje ninia povu, mafia sira sei foti ba-an.
Trafiku ilegal no jogo online la’os krimi ekonomia de’it, maibe ameasa diretu ba soberania, estado de direito, demokrasia, no koezaun sosial-kultural Timor-Leste nian. Rede kriminoza sira aproveitam frajilidade instituisaun sira, korrupsaun sira, no dependensia elite politiku sira, neduni sira konsege kontrola rekursu sira, estraga jerasaun foun sira, no halo Estadu monu iha “Estado Capturado”.
Istoria mundu nian hatudu katak bainhira Estadu falha atua lais, mafia sira sei troka funsaun Estadu nian no enfrakese lei. Tanba ne’e, Timor-Leste tenki hametin lais lei sira, kombate korrupsaun ho firmi no seriu, proteje joven sira, no harii lideransa ho moral diak, ho apoiu povu nian no kooperasaun internasional.
Funu hasoru krimi organizadu hanesan mos luta nebe uluk hasoru okupasaun Indonezia. Krimi organizadu mos halo invazaun mai Timor-Leste atu sobu ita nia soberania, ita nia estado de direito, ita nia demokrasia, ita nia ekonomia, ita nia estrutura sosial no kultural, estraga futuru juventude Timor-Leste nian. Neduni, veteranu sira, organizasaun rezistensia sira, estudantes universitarius no sekundaria sira, no timoroan tomak husi kamada sosiedade nebe de’it, tenki hamrik ona hahu luta ida ne’e. Selae, Estadu iha risku atu lakon kontrolu ba ninia futuru rasik.
No comments:
Post a Comment