UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




IN MEMORIAM COMPANHEIRO AGAPITO “MAU-LOCO” CARDOSO.

 

IN MEMORIAM COMPANHEIRO AGAPITO “MAU-LOCO” CARDOSO.

 

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

 


Se ha’u hatene, moris sei hotu ho mate, mak ha’u sei hili lakohi moris atu ikus mate. Ema hotu hili moris, laiha ida mak hakarak hili mate, maibe, laiha ema ida sees husi mate. So ema funu na’in sira mak hili mate, tanba bainhira sira disidi tama iha funu, sira aseita no prontu ona atu mate. Se la mate iha funu laran tanba ema ruma tenki moris hodi prenxe ukun-an nebe sai objetivu husi funu nian. Companheiro Agapito Cardoso hanesan mos timoroan sira seluk la mate iha funu laran, maibe sente ona funu nia todan, tanba moris ona iha kadeia funu-maluk nian.

 

Companheiro Agapito Cardoso, fila hikas ona ba mundu seluk iha loron 15 fulan Agostu 2021. Triste boot bainhira lakon kolega ida, irmão ida, companheiro ida no camarada ida. Ami nia fraternidade, irmandade, companheirismo no camaradagem la konstroe iha tempu buka ukun no poder nian, maibe konstroe iha tempu difisil, iha tempu susar, iha tempu nebe la kuinese interesses oioin sira nian. Ami nia fraternidade, irmandade, companheirismo no camaradagem konstroe iha tempu difisil no susar, iha tempu nebe ami bolu luta ba “causa justa” ka “causa boot” ida, mak luta ba libertasaun no ukun-rasik-an Timor-Leste nian. Lasu ida nebe konstroe iha tempu susar nian, sei metin liu dok duke lasu ida nebe konstore tanba buka ukun ka poder.

 

Bolu malu irmão tanba maun-alin nebe tenki hamutuk, bolu malu companheiro tanba tenki la’o hamutuk ho objetivu ida, no bolu malu camarada tanba iha sentimentu no destino ida nebe oprimidu hanesan no tenki hamutuk hodi luta no liberta an husi opressaun ne’e.

 

Irmão, companheiro no camarada Agapito Cardoso, fizikamente laiha ona, husik hela de’it leut no memoria sira. Memoria sira ne’e mak balun ha’u hakarak fahe.

 

Agapito Cardoso, dala ruma ami bolu Amnai. Nia husi Manufahi. Primeira vez ha’u kuinese nia iha Agostu 1986, bainhira Governo Lokal Timor nian, haruka ami ba kontinua estudus iha Indonezia. Antes ne’e ha’u la kuinese nia, tanba ami husi eskola lahanesan. Nia husi SMAN Bekora no ha’u husi SMAK St. Yoseph.

 

Ami estudante bolseiru hotu, selesionadu ba kontinua estudus iha Universidade Estatal, Universitas Udayana Denpasar (UNUD), tanba notas diak. Ami rua hili kursu hanesan, Teknik Sipil (Engenheria Civil). Iha SMA ami husi jurusan IPA hotu, tan ne’e, ami hili kursu sira iha area eksata nian. Husi angkatan ka grupu 1986 nian, nebe iha Teknik Sipil, ami na’in 3: Agapito, João Mario Gama de Sousa (nebe ami baibain bolu Johny Gama), no ha’u. Agapito ho Johny Gama, husi SMAN, Bekora.

 



Ami hahu kuinese malu, iha biban nebe ami tuir kursu ka penataran P4 (Pedoman, Penghayatan dan Pengamalan Pancasila). Kursu nebe ho ninia durasaun 120 horas. Kursu ne’e, jeralmente, halo iha inisiu ano letivu, ba estudante sira nebe foin tama universidade. Kursu ne’e ho objetivu atu halo indoktrinasaun ba estudante sira kona-ba Pancasila, ideolojia Indonezia nian. Bele dehan parte ida hodi fase kakutak, atu estudante sira sai ema Indonezia lolos ka sai sidadaun nebe diak hodi labele kontra rejime militarista no autoritariu Indonezia nian. Maibe Indonezia la konsegue fase mos ami nia kakutak, tanba ran sira nebe fakar, oho husi Indonezia sira, hoban mout sira nia Pancasila.

 

Lilin ukun an nian hahuu sunu no lakan husi kursu P4 ne’e. Maski nune’e, la signifika hanoin kona-ba ukun-an nian, foin mosu bainhira ami to’o iha Denpasar. Iha Timor kedas, iha ida-idak nia eskola, iha estudante balun koalia ba malu, kona-ba violasaun ba direitus humanus oioin nebe Indonezia halo hasoru timoroan sira, ka iha ona sentimentu anti Indonezia, maibe seidauk manan forma ka organizadu.

 

Iha kursu kona-ba PA, formador sira nebe nudar ofisiais militares Indonezia nian, loke sira nia formasaun, hahuu uluk explika kona-ba Preambulu Konstituisaun Republika Indonezia. Pontu xave no importante husi Preambulu Konstituisaun Republika Indonezia mak defende ukun-rasik-an ba rai koloniazadu sira hotu: Bahwa sesungguhnya kemerdekaan itu ialah hak segala bangsa dan oleh sebab itu, maka penjajahan di atas dunia harus dihapuskan, karena tidak sesuai dengan peri-kemanusiaan dan peri-keadilan” (Katak ukun-an ne’e direitu nasaun hotu-hotu nian no tan ne’e, mak tenki hamos koloniazasaun iha mundu rai-klaran, tanba la tuir humanidade no la tuir justisa).

 

Iha intervalu husi kursu P4 ne’e, ami bisu-bisu ba malu: “Se Indonezia hakarak duni halakon kolonizasaun iha mundu rai-klaran, nusa mak sira halo invazaun ba Timor-Lorosa’e, no lakohi sai husi ita nia rain?” Ba ami, invazaun no okupasaun militar Indonezia nian iha Timor, la’os deit halo violasaun ba direitos humanos, maibe mos kontra direitu timoroan sira nian ba autodeterminasaun no kontra momos Konstituisaun Indonezia nian nebe anti kolonialista.

 

Ami na’in 3 hotu, Agapito, Johny Gama, no ha’u, uluk halai iha ai-laran, entre 1975-1978. Ami husi munisipiu nebe lahanesan. Agapito husi Manufahi, Johny Gama husi Manatuto no ha’u husi Vikeke.

 

Kursu P4 liu tiha, ami hahuu ho aulas ligadu ho Teknik Sipil nian. iha intervalu aulas sira nian, ami sempre fahe experiensia ba malun, esperiensia halai iha ai-laran no oinsa aprende politika no luta iha ai-laran hasoru okupasaun Indonezia nian. Nunee mos kona-ba bombardeamentu sira nebe Indonezia halo ho aviaun ka lori roo funu ataka zonas libertadas sira iha nebe provoka ema inocentes rihun mate. Ami halo analize no observa kondisaun iha vilas okupadas sira nebe akontese injustisa no violasaun ba direitus humanos maka’as. Ami koalia kona-ba Indonezia tortura dadur sira, viola feto no labarik sira, lori dadur sira ba oho, tesi guerrilheiro sira nia ulun, no halo tratamentu aat oioin hasoru timoroan sira, soe ka desterra timor oan sira husi ninia moris fatin no obriga ema hotu ba hela iha kampu konsentrasaun sira. Koalia kona-ba oinsa sira kaer labarik otas eskola sira halo ba TBO (Tenaga Bantuan Operasi) no seluk-seluk tan. Ami mos koalia kona-ba FALINTIL sira nebe halo assaltos ka embuskada sira hodi tiru mate ka hadau kilat husi militar Indonezia sira.

 

Ami dehan ba malu atu halo lakon hahalok aat sira nebe Indonezia halo iha Timor, laiha dalan seluk, uniku dalan mak tenki liberta Timor husi okupasaun Indonezia nian. Ami halo diskusaun nafatin, dala ruma, la tama aulas, tanba ami tuur iha jardim universidade nian, ka iha varanda sira universidade nian, koalia kona-ba politika. Ami mos le livru sira kona-ba Soekarno, Hatta no seluk-seluk nian, oinsa sira luta ba sira nia ukun-rasik-an no luta hasoru Holanda.

 

Tempu la’o, ami hahu koalia oinsa organiza no mobiliza estudante timoroan sira ba luta. Ami to’o iha konkluzaun ida katak, atu organiza no mobiliza estudante sira ba luta, tenki liu husi instrumentu ruma, tenki liu husi organizasaun ruma. Ami halo diskusaun kona-ba organizasaun nian naran. Iha inisiu 1987, ha’u ladun lembra ona, husi Agapito ka Johny Gama ida, aprezenta duni naran ida, CULT (Colaboração em Unidade para Libertação de Timor-Leste). Diskusaun ne’e ami halo iha Jardim Univeridade nian, iha tempu ne’e, ami hein hela dosente nebe seidauk mai.

 

 Sigla CULT ne’e liga ho mos CULTURA, tanba ami hanoin, iha luta ukun-an hotu-hotu, iha nebe de’it, kultural nudar identidade nasaun ida nian mak sai foku sentral. Povu hothotu luta ba ninia ukun-rasik-an tanba identidade kultural ne’e.  Identidade kultural mak marka povu ida diferente ho povu seluk. Identidade Timor nian atu lakon daudaun tanba kolonizasaun, okupasaun no dominasaun estranjeira sira. Atu tane aas no proteje identidade Timor nian mak tenki luta hodi halo Timor sai estadu independente ida.

 

Ho diskusaun sira ne’e la’o nafatin, no to’o iha fulan Novembru, Agapito mai ho ideia ida, hakarak selebra loron RDTL nian. Selebra loron RDTL nian nudar dalan ida hodi haree reasaun estudante sira nian, hodi teste sira nia ispiritu nasionalizmu no determinasaun atu luta ba ukun-rasik-an to’o iha nebe.

 

Ho hanoin ne’e, Agapito inventa alibi ida ba ninia aniversariu. Nia dehan ba estudantes balun katak nia halo tinan iha loron 28 Novembro, hodi ami bele selebra loron RDTL nian ba dala sanulu resin ida (11º), maibe nia halo tinan lolos iha fulan Abril, la’os Novembru.

 

Estudante lubuk ida, mosu duni iha Agapito nia kost. Sira hanoin Agapito halo tinan duni. Maibe halo tinan ida maran los, laiha bolu nein lilin ruma, no laiha mos ema ruma hananu “Parabens” ka “Selamat Hari Ulang Tahun” ba Agapito.  Iha deit mak Beer Tiger sira no petisku sasate no na’an manu tunu. Agapito mos lakoalia kona-ba ninia aniversariu, nia dada fali konversa ba loron proklamasaun RDTL nian. Estudante balun konta duni sira nia experiensia uluk halai iha ai-laran no balun implicitamente manifesta duni intensaun, hakarak Timor ukun-rasik-an, maibe laiha ida mak deklara ka sujere abertamente oinsa atu organiza no luta ba ukun-rasik-an. Balun tauk, labrani koalia. Nein husi ami na’in 3 ida mos sujere buat konkretu ruma, tanba estudante balun nebe iha ami nia leet, sira nia aman mos uluk FRETILIN mak oho iha guerra civil, tanba ligadu ho UDT ka APODETI. No ami barak mos foin primeira vez hetan malu, no lahatene malu ninia hanoin relasiona ho futuru Timor nian. Neduni ami mos sei koalia ho kuidadu tebes.

 

Liu tiha semana rua, ami rona iis, dehan militar sira hatene ona, ami selebra loron RDTL. Agapito konsegue inventa alibi ne’e, maibe ami la tetu didiak se militar sira kaer ami karik, Agapito sees lahetan, tanba sira bele check nia dokumentu sira no bele deskobre ninia data moris loloos. Felizmente la akontese buat ruma, ami deskofia estudante sira ta’uk ka lakohi ukun-an mak soe boatos ne’e, hodi trava labele lori la’o hanoin ukun-rasik-an ba oin. Maibe sira mos karik lahanoin aat, neduni la informa ami ba militar sira. Ida ne’e sai lisaun boot ba ami, hodi kuidadu liutan.

 

Luta iha klandestina presiza ema nia determinasaun no prontidaun halo sakrifisiu. Tanba ne’e, bainhira ami harii RENETIL, husi ami lubun oan nebe partisipa iha selebrasaun ne’e, Agapito, Marciano da Silva ho ha’u, mak ikus mai tuir harii RENETIL. Sira seluk latuir harii tanba ami la involve sira iha diskusaun sira molok harii RENETIL. Husi sira nebe marka prezensa iha selebrasaun loron RDTL nian ne’e, Guilherme de Sousa, Olivio das Dores de Canossa Sarmento, Antonio Maria Soares, Domingos Martins no Bernardo Davidson, ikus mai sai membro RENETIL nian.

 

Entre sira ne’e hotu, Johny Gama, merese sai fundador RENETIL, tanba nia partisipa iha diskusaun sira husi inisiu kedas. Infelizmente, ninia kondisaun psikolojiku nebe la estavel, sai tiha ponderasaun ba ami rua Agapito hodi la involve nia iha enkontru sira iha vespera harii RENETIL. Ha’u nia konxiensia ladun trankilu ka sempre sente iha “rasa bersalah” tanba husik hela tiha Johny Gama. Agapito rasik mak dehan ba ha’u katak Johny Gama ninia estadu psikolojiku nakdoku uituan tanba ninia namorada sai ba Portugal. Razaun ida ne’e deit mak halo nia hodi la tama tiha iha grupu fundador RENETIL nian. La’os tanba razaun politika ka buat seluk. Nia latuir funda RENETIL, maibe nia halo parte kedas iha grupu primeiru nebe tama iha RENETIL iha 1988, depois de ami harii organizasaun ne’e. Ikus mai, Johny Gama, pratikamente sai aman sarani ba militante RENETIL sira iha Bali, tanba nia mak fo juramentu barak liu ba estudante sira tama iha RENETIL.

 

Tempo la’o, ha’u mos hahuu koalia ho Marciano kona-ba hanoin ukun-an nian, tanba por acaso, ami rua husi SMP no SMA hamutuk, nune’e mos kost hamutuk. Nia mos uluk halai iha ai-laran no nia mos iha hanoin hanesan ho ami. Ikus mai ami hetan tan Jose AMX Siak no Julio Abel nebe uluk SMP mos hamutuk. Sira rua ami nia kakak kelas, tinan ida iha ami 2 Marciano nia oin. Julio mos ami hamutuk iha SMPK Paulos VI no SMAK St. Yoseph. Sira mos iha hanoin hanesan ho ami. Depois ami kuinese tan Fernando La Sama no Lucas da Costa, sira ne’e hotu, ami iha hanoin pratikamente hanesan.

 

Tanba iha hanoin hanesan, ami halo enkontru dala barak no iha fatin lahanesan, hodi hahu diskute harii organizasaun hodi bele organiza no mobiliza estudante sira ba luta. Ho nune’e mak ami deklara Proklamação da Inssureição Política dos Estudantes de Timor-Leste, liu husi harii RENETIL iha 20 de Junho de 1988.

 

Hafoin harii tiha RENETIL, Agapito, nomeadu kedas ba Assistente Agitação e Propaganda Política, ikus mai nomeadu ba Responsavel Prinsipal Departamento de Analize e Investigação Política. Ikus liu, nia nomeadu ba Adjunto Orgão Diretiva da RENETIL (ORDIR), pozisaun ida nebe nia okupa to’o funumaluk kaer no dadur nia durante tinan ida ho balu iha prizaun Salemba, Jakarta. Nia nomeadu ba Adjunto ORDIR hamutuk ho ami rua Marciano. ORDIR kompostu husi Sekretariu-Jeral, Vise Sekretariu-Jeral no Adjuntus sira.

 

Hafoin harii tiha RENETIL, ami hanoin ona oinsa atu kontrola ka hadau lideransa IMPETTU nian. Kalan ida ami reuniaun iha restaurante ida naran Taliwan, ladok husi ami rua Agapito nia kost. Ami koalia atu dudu Adolfo Fontes Soares ba kandidata an ba Ketua Umum IMPETTU no oinsa atu manan iha eleisaun ne’e. Ami la interesse atu prepara programa ruma ba IMPETTU tanba ami nia objetivu la’os atu dezenvolve ka haboot IMPETTU, maibe oinsa atu domina no kontrola hodi uza ba interesse Rezistensia nian.

 

Fila husi reuniaun ne’e, se lasala, tuku ida ka tuku rua madrugada ona, ema toba hotu ona. Iha dalan, ha’u dehan ba Agapito, ita ba halo panfletu. Acacio Branco mak la’o hamutuk ho ami rua. To’o iha ha’u nia kost, ha’u foti kertas buram, surat tahan nebe baibain ha’u uza hodi cakar matematika, fizika ka mekanika teknik. Agapito hakerek balun no ha’u hakerek balun. Hakerek ho spidol. Kontiudu husi panfletu sira mak ami ijiji troka Ketua IMPETTU no halo ameasa balun tan. Iha tempu neba Ketua Umum IMPETTU mak Pompeia, maibe iha tempu neba nia seidauk sai militante RENETIL nian. Iha reuniaun iha Taliwan ne’e ami lakoalia kona ba soe panfletu, hanoin ne’e mosu espontânea de’it.

 

Molok soe panfletu, ami rona estudante balun deskonfia ona ami involve iha atividade klandestina, balun bolu ami komandante operasional no seluk tan. Neduni, ami halo eskenariu balun oinsa atu neutraliza situasaun sira ne’e. Ami hahu kria situasaun ida baku malu no hirus malu entre ami, liuliu entre ami 2 Marciano. Sira lori ami ba IMPETTU atu tesi no hadame ami, maibe ami lakohi dame malu no IMPETTU mos la konsegue hadame ami. Iha sira nia oin ami halo finji hirus malu maka’as maibe iha kotuk ami mak trasa eskenariu sira ne’e hamutuk.  

 

Ne’eduni, soe panfleo ne’e ho objetivu rua. Objetivu primeiru ami hakarak hadau IMPETTU Bali atu RENETIL mak tenki kontrola, no objetivu seluk atu passa mensajen ba sira nebe deskonfia ami no militar sira katak, impossivel sira hakarak ukun-an, se sira rasik la hamutuk.

 

Ami soe panfleto iha kalan rua tutuir malu, no soe iha fatin lahanesan. Kalan primeiru, Acacio Branco mak soe, no kalan daruak, ha’u mak prepara no soe rasik. Membro RENETIL sira seluk lahatene Agapito, ha’u no Acacio Branco mak prepara no soe panfleto sira, tanba ami lafo hatene sira. Ikus mai, estudante sira sai ami nia alvu panfletu nian, sira deskonfia hotu Marciano mak halo no soe panfleto sira, maibe Marciano rasik lahatene. Ikus ona mak ami fo hatene Marciano katak ami mak halo no soe.

 

Ami konsegue duni ami nia objetivu, ikus mai ami hadau duni Ketua IMPETTU, lori Adolfo Fontes, fundador RENETIL ida hodi sai ketua Umum IMPETTU, halo lakon Dionisio Babo Soares no Zito Turquel.

 

Ami rona sira balun lori panfleto sira ne’e ba KOREM ka KODAM, tanba iha panfleto sira nee balun ho karater ameasa. Konsiente ka inkonsientemente, sira nebe lori panfleto ba militar sira, sira tama ona iha ami nia jogo no halo la’o ona ami nia plano. Tanba ami hakarak militar sira tenki iha kuinesimentu ba panfletu sira ne’e, hodi sira bele hatene katak, laiha unidade entre estudante sira. Impressaun nebe ami hakarak passa ba estudante sira pro integrasaun no militar sira mak, entre ami laiha unidade. Ho militar sira la deskonfia ami, ami bele halo serbisu klandestina diak liu tan. Ami aprende uituan husi Israel ho Mosad nian, oinsa kria instabilidade iha Medio Oriente hodi mantein unidade no estabilidade Israel nian. Ami dezestabiliza IMPETTU hodi mantein unidade no estabilidade estudante nasionalistas sira nian. Iha pratika, ami la’o no serbisu hela ba unidade estudante sira nian. Ami buka konvense no dada estudante nasionalistas sira hamutuk, no izola sira nebe lakohi ukun-an. Sira nebe lakohi ukun-an, ikus mai sai grupu ki’ik no izoladu.

 

Iha 1989, ami halo planu foun atu internasionaliza problema Timor, tanba plano nebe atu halo iha Dezembro 1988 falha tiha. Iha 1989, militar Indonezia hahu kaer ativista klandestina barak iha Timor, no kaer mos Elias Moniz iha Denpasar. Ami tenki halo asaun ruma hodi liberta sira nune’e mos hodi internasionaliza problema Timor nian. Asaun nebe ami atu halo mak husu azilu politiku.

 

Foufoun ami hotu, Fernando La Sama de Araujo, Agapito Cardoso, Marciano Garcia da Silva, João Reis, Avelino Coelho no autor, ami tama iha embaixada Suecia nian, maibe tanba ami rasik la entende malu iha embaixada laran, ami sai fali de’it. Liu tiha loron balun, ami halo planu foun, hodi atua hikas. Ami fahe ba grupu 3, Agapito no Marciano ba embaixada Australia nian, João Reis no Avelino Coelho ba embaixada Vatikanu nian, no ami 2 La Sama ba emabaixada Japaun nian.

 

Ami hela loron balun iha Jakarta molok hahu asaun. Ami nia osan mos mihis no hotu daudaun. Ha’u kuinese Agapito ho Marciano, sira rua hotu mesak ema fumador. Loron ida sira bele halo hotu bentoel masu 2 ka 3 loron ida. Iha Jakarta osan atu han de’it laiha ona satan atu sosa sigaru. Marciano ho Agapito konta istoria triste ida ba ha’u, maibe ha’u la presiza hakerek iha ne’e. Iha situasaun difisil mak ita foin kuinese malu ho lolos, tanba buat sira koalia iha situasaun normal, dala barak, retorika de’it. Iha ne’e prova duni liafuan sira dehan “a pratica é o critério da verdade”. Ha’u dehan deit ba sira rua: “osan ba sigaru laiha, ha’u iha osan uituan hodi ita auguenta to’o ita halo asaun”. Ami na’in 3 nia hahan lorloron mak etu ho ai-farina tahan 4 ka 5 nebe te’in ho nuu ben ka kulu-jaka da’an musan balun. Ida ne’e mak baratu liu ba ami. Biar nune’e, situasaun ida ne’e, lahalo ami nakdoko, ami desididu no determinadu nafatin hodi kumpri missaun.

 

Agapito isin ki’ik no badak, maibe ninia hanoin laki’ik no labadak hanesan ninia isin. Nia ema ida kalmu, brani no iha pasiensia tebes. Iha kalan ida, iha fatin ida, ha’u lahatene fatin ne’e nia naran, rai nakukun hela, Avelino deskonfia ema tuir ami. Iha Denpasar, Avelino konta ba ami katak, iha Dili, nia tuir arte marsiais judo, nebe ami konfia mak nia. Iha kalan ne’e, Avelino deskonfia ema tuir ami, maibe nia la brani ba besik haree, ema tuir duni ami ka lae. Afinal nia labrani boot ida no dudu fali Agapito ida tuku malu mos lahatene mak ba. Agapito ba no fila mai dehan laiha ema ruma tuir ami. Ohin, Avelino ta’uk lakohi ba, maibe bainhira Agapito fila fali mai dehan ema ruma la tuir ami, foin Avelino siak no teberai, nia dehan ema tuir ami ne’e mak mai, nia sei baku mate ema ne’e iha fatin.

 

Agapito biar isin ki’ik, ninia forsa la’os iha liman ka isin, maibe iha kakutak. Ema isin boot sei lakon forsa ho ema isin ki’ik bainhira ema isin kiik hatene uza ninia kakutak hodi hanoin no koalia. Hanesan funu entre David ki’ik ho Goalias jigante, David manan tanba nia uza kakutak no razaun, la’os uza forsa. Ida ne’e atu dehan de’it katak “a inteligência vale mais que a força”.

 

Agapito bele isin ki’ik no badak, nudar ema nia mos sempre defende an husi ameasa fiziku ruma. Hanesan ai-funan rosa nebe furak, maibe iha tarak hodi defende an. Iha 1987 ka 1988, Agapito ho Lucas Soares baku malu. Lahatene tanba razaun saida. Tuir Agapito konta, Lucas ataka nia, depois nia halo autodefeza. Lucas kala tahan sala tiha, Agapito tuku tama los Lucas nia mata laran. Lucas tama dapur laran foti tudik atu sona Agapito, maibe Lucas sai mai Agapito lakon tiha ona. Agapito halai ba tiha ha’u nia kost no toba kalan balun iha ha’u nia fatin, evita hetan malu ho Lucas.

 

Nia labele halo tugas tanba ninia meja gambar, kaneta desenho nian no kertas kalkir hela hotu iha nia kost. Ha’u dehan ba nia, uza ha’u nia meja, kaneta no kertas kalkir sira hodi dezenha. Maibe nia labele halo buat ida, tanba ninia soal sira hodi halo tugas nian diferente ho ha’u nian no hela hotu iha nia kost. Liu tiha loron balun nia fila ba ninia kost, no la akontese buat ruma ona, tanba Lucas mos kalma tiha ona.

 

Hanesan temi ona iha leten, iha Junho 1989, ami husu azilu politiku iha embaixada Japaun no Vatikanu. Ami reziste loron balun, Indonezia konsegue satisfaz ami nia ejijensia balun, sira liberta hotu ami nia kolega sira nebe kaer no dadur iha Denpasar no Dili.

 

Fila husi azilu politiku mai Denpasar, militar sira buka dalan oioin, hakbesik an ba ami, atu ami bele kolabora ho sira. Maibe sira lakonsegue lori ami, biar uza dalan oioin hodi hamaus ami. Ami hotu desididu no determinadu hodi kontinua luta, no lakohi kolabora ho militar sira. Diak liu mate ka tama kadeia duke kolabora ho sira. Tanba ami lakohi kolabora ho sira no kontinua luta, mak sira kaer La’Sama iha Denpasar, iha loron 24 fulan Novembru 1991, no kaer Agapito iha manifestasaun 19 Novembru 1991. Sira la konsegue kaer ha’u tanba La’Sama haruka ha’u sai tiha ona husi Denpasar iha loron 22 fulan Novembro, no Marciano mos konsegue eskapa tiha ba Bandung.

 

Depois de tama iha embaixada rua ne’e, konsegue dada atensaun maka’as ba estudante timoroan sira. Barak mak mai Denpasar buka no koalia ho ami. No ami mos ho livre no laiha reseiu ruma koalia ho estudante sira, tanba ema hotu hatene ona katak ami estudante anti integrasaun no hakarak luta ba Timor nia ukun-rasik-an. Desde ida ne’e, estudante sira barak mak tama iha RENETIL, balun husu raik tama RENETIL no balun ami halo aproximasaun ba sira, ajita no konxiensializa foin tama.

 

Estudantes sira lakohi ukun-rasik hanesan mos ho militar Indonezia sira, sira fo naran oioin ba ami sira ba husi azilu politiku iha 1989. Dehan ami ema frustradu, ema stress tanba eskola la loos ka notas ladiak mak halai ba politika, maibe sira haluha katak, ami hanoin no tama iha luta, iha biban nebe ami seidauk hetan tan notas ruma husi universidade. Ami balun funsionariu publiku, hanesan kazu ami 2 Marciano nian, ami funsionariu publiku Indonezia nian, fulan-fulan simu beasiswa no gaji/vensimentu funsionariu nian. Sira mos lahatene motto ka lema nebe ami hili tiha ona iha loron 20 fulan Junho 1988: “Antes título, do que sem Pátria!” (Diak liu lakon titulu duke lakon rai Timor). Ami nunka moe konfessa ba ema ruma, katak “ami nia semester boot liu ami nia SKS” tanba luta ba ukun-rasik-an importante liu ba ami duke titulu sira. Sira fo naran oioin ba ami, maibe ami la importa, tanba ukun rasik an ba ami importante liu no folin boot liu dok duke naran sira nebe sira fo ba ami. No ami mos la rai odio ka vingansa ba sira. Tanba luta ba ukun-an la’os luta odio vingansa nian, maibe luta atu hakoak no dingnifika Timor oan tomak. Odio no vingansa nee politika kolonialista nian hodi soran no fahe timoroan sira, ema sira luta ba ukun-rasik-an labele tuir dalan ida ne’e. Luta ba ukun-an atu suku no tutan hikas buat sira nebe kolonialista sira uluk sobu no fahe ba rahun-rahun. Sei tuir mos hanoin ida ne’e mak saudozu La Sama hasai liafuan ida “ha’u nia dignidade la’os liu dignidade nasaun nian” bainhira nia buka rezolve no suku hikas problema loromonu no lorosa’e nebe nakfera iha 2006.

                                                                                      

Iha Fevereiru 1991, ema rezistensia sira konsegue foti subar dokumentu alta sekreta ida iha Dili. Iha dokumentu ne’e, Indonezia, halo lista negra ida, identifika estudante na’in 19 iha Bali no Jawa, inkluidu saudozu Agapito Cardoso, nudar ativista klandestina. Marciano nia naran iha lista numero 1, autor nia iha numeru 2, no Agapito Cardoso nia iha numeru 3. Fernando La Sama, identifikadu nudar lider RENETIL nian.

 

Dokumentu alta sekreta ne’e koalia kona-ba atividades RENETIL nian iha Indonezia no iha Timor, inkluindu hatama jornalista Robert Dom mai iha Timor, iha Setembru 1990, hodi halo entrevista ba komandante FALINTIL, Xanana Gusmão, iha Bunaria, Ainaro.

 

Iha 1991, akontese Masakre Santa-Kruz. Diresaun Sentral RENETIL nian iha Denpasar, deside haruka Agapito Cardoso ba Jawa, hodi hamutuk ho Responsaveis Rejioens sira RENETIL nian iha Jawa, hodi organiza no mobiliza estudantes sira ba Jakarta, hodi halo manifestasaun hasoru Massakre Santa-Kruz. Agapito konsegue la’o iha sidade balun iha Java, no halo reuniaun ho responsáveis sira RENETIL nian iha Java. Sira konsegue mobiliza duni estudantes sira ba Jakarta.

 

Iha biban neba, labele halo estudante barak husi sai husi Bali ba Jawa, ho konsiderasaun ida atu inimigu labele deskonfia ka deskobre. Tanba sai ho numeru boot bele halo inimigu deskobre no sei estraga hotu planu manifestasaun iha Jakarta.

 

Manifestasaun halo iha 19 Novembru 1991. Polisia Indonezia sira kaer hotu sira nebe partisipa iha manifestasaun, inkluindu Agapito, depois lori sira ba sulan iha kadeia POLDA Metro Jaya nian, ikus liu soe ba prizaun Salemba, sulan nia hamutuk ho La’Sama, João Freitas da Camara, Virgilio da Silva Guterres no Domingos Barreto.

 

Agapito Cardoso, nudar fundador no lider RENETIL ida, koerente no konsistente ho ninia prinsipiu. Bainhira polisia Indonezia sira hamaus estudante sira, husu sira atu husu deskulpa ba povu Indonezia tanba manifestasaun nebe sira halo ona, no rekuinese integrasaun, nudar kondisaun ida hodi liberta sira ka lalori sira ba tribunal, Agapito hatan ba ema Indonezia sira nebe halo inkeritu ba nian: “diak liu mate duke rekuinese integrasaun”. Iha ne’e nia hatudu ninia integridade politika, hatudu ninia firmeza no konsistensia iha prinsipiu.  Nia lahalo tuir estudante balun nebe iha responsabilidade no pozisaun nebe aas hanesan ho nia ka aas liu nia, nebe husu ona deskulpa no rekuinese ona integreasaun hodi hetan libertasaun lais. Tanba nia lakohi husu deskulpa no rekuinese integrasaun, mak autoridade sira Indonezia nian lori nia ba tribunal, no hamonu pena prizaun tinan ida ho balu ba nia.

 

Tuir ninia companheiro sela iha Salemba, Virgilio da Silva Guterres, prokurador sira halo aproximasaun oioin ba Agapito, inklui lori osan fo ba nia ho objetivu atu hetan garantia hosi nia katak, bainhira to’o iha tribunal nia sei la halo deklarasaun ho karakter politika, maibe hataan los de’it no tuir de’it  sa ida mak nia hakerek ona iha BAP (Berita Acara Perkara).

Nia la simu osan sira ne’e. Nia hatan ba prokurador sira: “bapak saya anggota DPRD Tingkat II, setiap bulan dia kirim uang ke saya. Di dalam penjara, untuk apa saya butuh uang? Saya tinggal dan makan gratis.” (Há’u nia aman ne’e membro assembleia municipal, fulan-fulan nia haruka hela osan mai há’u. Iha kadeia laran, há’u presiza osan atu halo sa ida? Ha’u hela ho han mos gratuita hotu). Iha ne’e, dala ida tan, Agapito hatudu ninia integridade politika, la troka ninia prinsipiu, ninia luta ho osan ka buat seluk ida.

 

Iha Tribunal Agapito aprezenta ninia defesa ho titulu: “Ada Dua Tipe Manuasia: Manusia Yang Mencari Jalan dan Manusia Yang Mencari Dalih”. Ka inspira husi livru filosofia sira nebe nia lee. Manusia yang mencari jalan (ema nebe buka dalan), mak ema sira nebe buka dalan oioin hodi buka solusaun ba problema Timor nian, ema sira nebe buka dalan oioin hodi defende ninia direitu no dignidade. Enkuantu sira nebe “mencari dalih” (buka pretextu) ka sira nebe buka razaun de’it, mak sira nebe buka konstroe razaun falsu sira hodi justifika buat laloos sira. Hanesan Indonezia uza deklarasaun Balibo nebe falsu boot ne’e hodi justifika katak povu Timor mak hakarak husu integrasaun.

 

Hafoin kumpri pena iha Salemba, Agapito la kontinua nia estudus iha Indonezia, tanba Indonezia hapara tiha ninia bolsa estudu. Nia fila mai Timor, la kontinua kedas nia estudu. Nia para tiha uituan, depois kontinua hikas ninia estudu, maibe nia la kontinua ona ho Teknik Sipil, nia hili fali Agrikultura no nia konklui duni.

 

Iha Timor, Agapito fo apoio direkta no ativu ba Diresaun Geral da RENETIL em Timor-Leste (DIGERTIL), nebe lidera husi Antonio da Conceição “Kalohan”. Iha loron 8 fulan Junho 1998, bainhira harii organizasaun Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (DSMPPT), Agapito Cardoso hetan responsabilidade nudar Coordenador Dewan Mini Manufahi nian.

 

Agapito Cardoso, ema ida gosta le no joga catur. Bainhira lahalo buat ruma, nia passa tempo barak le livrus ka revistas sira, ligadu ho politika, filozofia no sosiolojia. Livru sira Teknik Sipil nian, ladun sai leitura ba nia.  Nia mos gosta joga catur ka xadres. Ema ida kalmu no pasiente, tanba ne’e, bainhira ita joga xadres ho nia, ita hein kleur tebes mak nia dudu musan ida, halo ita nia pasiensia sai lakon no husik nia manan de’it. Iha estratejia militar nian karik, nia kria dezesperu ka frustrasaun ba inimigu hodi halo sala, hodi nia bele manan. Agapito iha jeitu no keda ba ida ne’e.

 

Ema nebe joga xadres ho nia tenki iha pasiensia, tanba bainhira nia joga, hanesan ninia abitu baibain, orsida nia lori liman hakaber nia hasa rahun, orsida hasai lenso hamos foer sira kaer iha nia kalsa, orsida nia dada ninia bentoel no fuma neineik, halo ita ida joga ho nia lakon pasiensia.

 

Tanba nia gosta joga xadres no uza kakutak hodi halo buat ruma, tuir Virgilio da Silva Guterres nebe sira dadur hamutuk, agapito uza jogo xadres nudar exemplo oinsa bele involve inimigu iha jogu politika: di tangan musuh kita harus bersedia untuk dipermainkan. Dalam situasi ini, kita harus memilih mau jadi mainan atau permainan. Mainan adalah untuk anak kecil, permainan bisa juga untuk orang dewasa. Antara semua permainan orang dewasa, permainan catur adalah pilihan kita. Kita harus melibatkan musuh dalam proses berpikir. Dan disinilah medan tempur kita sekarang (iha inimigu nia liman, ita tenki prontu atu sai jogada inimigu nian. Maski iha kadeia laran, ita sei iha liberdade atu hili: sai brinkedu ka sai jogo. Hosi jogo (desportu) ema adulto nian hotu-hotu, jogo xadrez mak ita nia eskolha. Tanba xadrez ne’e jogo ema intelektual nia. Ita tenki involve inimigu iha prosesu hanoin. Iha ne’e mak ita nia kampu batalha).

 

Los duni, xadres so joga husi ema adulto sira uza kakutak nian, tanba jogo ida ne’e la involve forsa fiziku, so involve forsa kakutak. Ema sira joga xadres diak mak ema sira nebe pasiente no ema sira nebe hatene halo estratejia hodi konkista ninia adversariu sira. Funu hasoru Indonezia, presiza uza matenek, tanba uza forsa ita labele derrota Indonezia. Timoroan sira manan funu hasoru Indonezia tanba uza matenek, hatene halo estratejia sira hodi konkista simpatia no apoio husi povu Indonezia.

 

Timor-Leste hetan tiha nia ukun-rasik-an, Agapito lahili sai funsionariu publiku, maibe nia prefere halo vida partikular.  Molok no hafoin fase ran, dala ruma, ha’u ba nia uma iha Delta, ba visita no haree nia. Nia koalia barak oinsa atu reforsa ekonomia Timor nian. Nia koalia kona-ba export no import mina, koalia kona-ba rede negosiu mina no ninia prosesamentu sira, nudar dalan ida hodi hasa’e ekonomia Timor nian.  Nia mos halo kritika makas ba ukun na’in sira, tanba la konsegue liberta povu husi kiak no mukit. Nia koalia kona-ba lider sira nebe halo abuzu de poder, fo de’it projetu boboot sira ba nia familia ho ninia kroni sira. Nia koalia kona-ba monopolio ba importasaun mina nebe fasilita husi ukun na’in sira nebe hakarak enrikese an no enrikese ninia familia, no la’o la tuir lei. Ba nia, lider sira hanesan ne’e, la merese ukun tan Timor. Nia temi lider sira nia naran ho momos no la subar buat ida.

 

Infelizmente nia labele kontinua halo nia vida hanesan baibain no labele luta ba ninia ideariu sira, tanba moras sira nebe nia hetan. Foufoun nia hetan strok, depois konsegue rekupera hodi nia bele la’o no lori kareta rasik. Ikus mai nia hetan problema rins, iha nebe obriga nia tenki fase ran. Ninia fase ran foufoun iha Bali, depois mai fali Timor. Iha 2016, bainhira ha’u rona nia atu ba fase ran iha Bali, ha’u halai tuir nia ba aeroporto no hetan nia iha neba, husu nia atu lalika hanoin barak. Iha tempu neba ninia saude ladun diak ona. Ambulansia mak lori nia direitamente husi Hospital Nacinal Guido Valadares ba Aeriporto Internanacional Presidente Nocolau Lobato. Hafoin fulan balu ka tinan ida fila husi Bali, dala ruma, ha’u ba haree nia no koalia ho nia. Haree ninia saúde diak liu dok duke ida molok nia ba fase ran.

 

Iha Sabadu, dia 13 de Dezembro, kalan ona, ha’u simu chamada ida husi companheiro Russuo, Sekretariu-Jeral RENETIL nian, fo hatene ha’u katak: “Maun Agapito lakohi ba fase ran. Ohin ninia loron fase ran nian. Si’ak no sira seluk ba konvense ona nia, maibe nia lakohi ba. Laba fase ran ne’e problema ona. Ita tenki prepara an ba pior se nia lakohi ba fase ran”. Ema hotu hatene, moras ida fase ran, bainhira atraza fase ran, ita hatene ona ninia risku mak mate. Ha’u hatan ba Russuo: “Mak ha’u koalia ho nia”. Ha’u fiar nia rona ha’u, maibe ha’u tenki ba nia uma. Depois ha’u koalia mos ho Siak, nia mos dehan, nia koko konvense ona Agapito maibe nia lakohi. Entaun Siak husu ha’u atu ba konvense Agapito.

 

Besik tuku 21.00, ami rua Mica ba Agapito nia uma. To’o iha neba, nia toba hela iha kama laran. Haree ninia kondisaun triste tebes. Nia dada iis boot no dala ruma hakilar maka’as tanba latahan ba moras sira. Nia mos hetan diarreia no lakohi han. Antes ne’e hetan isin manas mos, maibe iha biban nebe ami vizita, ninia isin manas tun ona. Ikus mai foin ha’u hatene husi mediku sira katak, buat nebe halo isin kole, moras no dada iis makas tanba provoka husi fase ran tarde, tanba veneno hahu domina nia isin, nune’e mos oxigeneo iha isin menos tebes ona. Se lafase lais sei monu iha koma ka lakon konsiensia ou bele mate.

 

Kalan ne’e, ha’u tuur iha ninia sorin, buti nia liman, ain, no ulun, koko hamaus ka konvense nia atu ba fase ran iha kalan ne’e.  Ha’u dehan ba nia: “Pito, O tenki forte. Uluk hasoru jenerais Indonezia sira fitun 4, O lata’uk no manan. Agora hasoru moras ne’e, O labele ta’uk no hakiduk. O tenki forte hasoru no O sei manan. Ema barak fase ran, no halo vida hanesan baibain”.

 

Tinan 2 ka 3 ba kotuk, iha Fundasaun Haburas, fa’an livru ida kona-ba fase ran. Livru ne’e ho titulu: Jiwa-Jiwa Bermesin: Memoar para Pasien Cuci Darah, hakerek husi Petrus Haryanto, ativista pro-demokrasia ida. Nia konta ninia experiensia kona-ba fase ran no oinsa moris ho fase ran, halo fase ran hanesan moras baibain ida. Ha’u sosa livru ne’e no oferese ba nia, ho hanoin ida, tulun nia atu labele hanoin barak, tanba buat ida fase ran ne’e, la’os nia mesak, ema rihun, maibe sira halo sira nia moris hanesan baibain. Ema sira fase ran iha sira nia komunidade rasik, iha nebe sira bele ajuda malu liu husi fahe experiensia no informasaun ba malun.

 

Ha’u konsegue konvense nia iha kalan ne’e, nia aseita, maibe nia dehan aban mak ba, tanba nia lakohi ba iha kalan ne’e. Nia sente kole tebes no isin sira moras tebes. Entaun ha’u dehan ba nia: “Aban dader, tuku 8:00, mak ha’u sa’e mai no ita ba hospital fase ran. Ha’u mos ba hotu”. Nia hatan “di’ak”. Tuku 22:00, ami rua Mica mos fila ba uma, maibe fila ho laran susar, tanba rona nia hakilar no dada iis boot nafatin iha kuartu laran. Ha’u hanoin de’it iha laran, nia fase ran atraza ona, orsida labele akontese buat aat ruma ba nia.

 

Dia 14, tuku 8:00, dader, ha’u ba fali nia uma. Laba kedas hospital tanba hein nia matabisu. Ha’u to’o iha uma, haree nia han hela paun nebe tau manu tolun sona iha laran nomos hemu mos ho susu ben. Nia mos han na’an manu da’an balun, Maibe han uituan loos nune’e mos hemu susu been uituan. Ha’u hanoin iha laran, nia han ona ne’e, sinal diak.

 

Husi uma, ha’u lori ho mos akar uut, atu nia han hodi hapara ninia diarreia. Nia han akar ne’e dala rua molok ami ba hospital.

 

Tuku 9:00, ha’u dehan ba nia, prepara ita ba hospital ona. Nia hatan, ha’u han tan lai buat ruma, tanba atu fase ran, tenki han bosu. Nia iha razaun, baibain, fase ran, demora horas 4 ka 5. Nia presiza han hodi bele tahan.  Nia han tan paun uituan no hemo ho ninia susun ben, maibe han ida la’os kabun bosu nian, tanba nia han uituan tebes. Iha uma ka iha hospital, bainhira nia lakon pasiensia nia hakilar maka’as,  ha’u dehan ba nia: “auguenta uituan, tanba fase ran ona, buat hotu fila ba normal. Tanba atraza iha fase ran mak provoka moras sira ne’e hotu.”

 

Tuku 10:30, ami ba Hospital Nasional Guido Valadares. Nia ho ninia ferik-oan no sobrinhos sira, sira na’in 4, iha kareta ida. Ha’u mesak iha kareta ida, ha’u husu sira uluk, no ha’u tuir husi kotuk. To’o iha Lesidere mak ha’u halai uluk, tanba sei ba buka fatin hodi para kareta. Ha’u hakarak ha’u iha uluk ona Emerjensia molok sira to’o, atu nune’e hodi bele ajuda hasai Agapito husi kareta.

 

Ha’u to’o iha Emerjensia sira to’o uluk tiha ona, maibe nia sei iha kareta laran. Ha’u tama ba emerjensia laran, fo hatene ba medikus sira. Nia labele la’o, neduni dudu kareta roda ida mai hodi nia tuur mak dudu ba laran. Ami hasai nia husi kareta laran, nia hakilar maka’as, ninia isin sira moras hotu tanba atraza iha fase ran. Atraza fase ran no oxigeneo sira iha nia isin mos menos ona, halo nia irritado ka hirus hela de’it. Agapito nebe ha’u kuinese, ema ida pasiente tebes, lahatene hirus no hakilar ema ruma, lahatene hasai lifuan aat ba ruma, moras ne’e halo nia sai oinseluk, irritadu no laiha pasiensia liu kedas. Nia hirus ema hotu no hirus ba buat hothotu.

 

Ami lori tama tiha nia ba Emerjensia laran. Ami tenki hein, labele ba fase ran kedas tanba, makina sira okupadu hotu, tanba loron ne’e la’os ninia loron fase ran nian, ninia horariu mak iha dia 13, loron nebe nia lakohi ba fase ran. Sira dehan hein to’o 12:30 mak foin iha makina ida livre. Ami hein no husu nia atu toba lai iha kama sira iha Emerjensia, maibe nia lakohi kama sira ne’e, nia hakarak kama baibain sira. Ikus mai, konsegue hadia duni kama ida iha Emerjensia, hodi nia toba iha leten.

 

Liu tuku 11, telefone husi sala fase ran nian, husu atu halo swab uluk molok lori ba fase ran. Nia lakohi swab no halo rezistensia maka’as. Ami konvense nia maibe nia lakohi nafatin, maibe obriga de’it, no swab ida ne’e hanesan ladun normal. Basaa, tubu nebe baibain hatama ba inus kuak hodi foti amostra, sira lahatama naruk ba Agapito inus laran, maibe se bosok de’it iha ninin, ladun hatama liu ba laran, tanba Agapito lakohi kolabora. Ha’u deskonfia ida ne’e mak hodi iha primeiru teste nia hetan rezuladu negativu covid. Maibe ha’u nia observasaun ne’e bele sala, mediku sira mak hatene liu, oinsa halo teste, iha diferensa ruma hatama tubu to’o sentímetru balun ba inus laran ho nebe hatama bosok de’it? Ha’u swab dala rua ka dala tolu ona, atu uza rapid test ka PCR, sira hatama tubu naruk los ba ita nia inus laran, dala ruma halo ita nia matan-wen sai.

 

12:10 ami dudu tama nia ho kama ba laran, ba sala fase ran nian, tanba 12:30 atu hahu ho fase ran. Ninia kondisaun la estável tebes. Makina sira ligado hotu ona ba nia liman, hein deit ona atu loke hodi ran foer sai hodi ran mos tama fali. Lahalo la’o kedas makina tanba ninia kondisaun la estavel. Hein kleur tiha foin hahu fase, maibe labele fase hotu tanba ninia kondisaun drop maka’as. Para tiha hodi hein nia kondisaun estavel hodi bele kontinua fali. Ami hein to’o 14:30, tanba laiha mudansa ruma, ha’u ho Virgilio da Silva Guterres fila ba uma, buka buat ruma han. Kalan tuku 20:00 ha’u ba fali haree nia. Nia ladun hakilar ona, kalmu uituan ona, no bele uza oxigeno ona, maski nia hasai depois tau fali kedas, lahanesan foufoun nebe tau ba nia hasai soe tiha kedas. Falta de oxigeno ne’e mak halo ninia kondisaun sai aat tan deit.

 

Tuku 22:00, ami rua Chiquito Belo, Vise Sekretariu-Jeral RENETIL, husik hela hospital. Chiquito iha  uluk ona hospital molok ha’u to’o ba. Ha’u dehan ba nia: “descansa barak, buat hotu sei la’o diak. Tanba tuku sanulu ona, horas vizita nian hotu ona, ami rua fila lai. Aban mak ami mai fali.” Nia foti liman halo jestu adeus no dehan “até amanha” ba ami rua. Bainhira nia foti liman halo jestu Adeus, ha’u hanoin hetan kedas ona, uluk Rama Metan mos halo hanesan ne’e ba ami rua Marciano. Loron tuir mai, ami ba fali, ninia iis kotu tiha ona, nia despede hela tiha ami ona. Iha dia 14 kalan, Agapito mos halo hanesan, nia despede tiha kedas ona ami rua Chiquito. Ha’u hanoin iha laran, keta Agapito mos halo hanesan Rama Metan halo karik. Loos duni, dia 15 lokraik nia iis kotu, la konsegue haree hikas nia. Que tristeza!

 

Iha dia 15 dader, ha’u la fila ba hospital, tanba hanoin lokraik ka kalan mak ba fali haree nia. La ba dader tanba hanoin nia kondisaun di’ak uituan ona, tanba molok ami 2 Chiquito husik nia, nia hakmatek hela, lahakilar hanesan iha dia 13 no 14. Dadersan ami ba tiha to’os, iha Hera. Mica ho sobrinas no sobrinhos balun mak ba ho ami iha to’os, tanba iha loron ne’e, ha’u mos halo tinan. La halo buat espesial ruma iha to’os, tan ne’e labolu companheiros ruma. So Marciano deit, mak ha’u husu nia liu husi to’os bainhira nia fila husi Dili ba Metinaro. Nia mos atu ba haree Agapito iha Hospital. Nia to’o tiha iha hospital ona, maibe nia rona katak Agapito hetan covid pozitivu, nia desidi la tama ba laran, no fila de’it.

 

 Iha to’os, Siak fo hatene ha’u katak, halo swab foun, Agapito hetan covid pozitivu. Tan ne’e fase ran hotu, tenki lori ba Vera-Kruz. Ha’u hakfodak, entre fiar no lafiar, tanba horiseik negativu tanba sa mak ohin pozitivu fali? Maibe ha’u koko konvense an, karik pozitivu duni, tanba teste ida horiseik, hanesan explika ona iha leten, karik tanba nee mak negativu. Maibe ida teste ikus mos ha’u laharee, neduni labele halo komparasaun. Maibe mediku balun explika ona sintomas husi covid nian hanesan mear, isin manas, diarreia no laiha vontade atu han. Por acaso Agapito iha sintomas sira ne’e, maibe ninia iis kotu la’os tanba covid, maibe atraza iha fase ran. Iha dia 14 lokraik, espesialista fase ran nian, kubana ida, hateten mai ami, molok deteta nia positivu covid, katak ninia kondisaun “muito grave”.

 

Lokraik ona, karik tuku 16:00 resin ona, Marciano fila tiha ba Metinaro ona. Husi Metinaro nia dere fali ba ha’u katak, Agapito iis kotu ona iha Vera-Kruz. Nee hanesan gople boot ida ba ha’u. Lakon tan maun-alin fundador ida, maun-alin laran diak, simples, kalmu, pasiente, edukadu no respeitozu, lahatene hirus no hasai lia aat sira, maibe ema ida konsistente no firmi iha ninia prinsipiu.

 

Ninia kontribuisaun boot tebes ba luta libertasaun Timor-Leste nian. Agora hela de’it memoria, memoria ida nebe sei lahaluha husi istoria luta Timoroan sira nian, husi jerasaun ba jerasau. Nia la iha ona, maibe ninia espiritu no hanoin sira la mate. Heroi sira nunka mate! Agapito la mate, ninia isin mak haketak an ho ita, maibe ninia hanoin moris nafatin, moris hamutuk ho ita, husi jerasaun ba jerasaun.

 

 

Adeus irmão e companheiro da luta.

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL