UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




METODO LUTA BA HARAHUN KORRUPSAUN, NEPOTIZMU, KRONIZMU IHA TIMOR-LESTE. ESTUDA HUSI LUTA RENETIL BA LIBERTASAUN NASIONAL

 

METODO LUTA BA HARAHUN KORRUPSAUN, NEPOTIZMU, KRONIZMU IHA TIMOR-LESTE. ESTUDA HUSI LUTA RENETIL BA LIBERTASAUN NASIONAL[1]

 


Primeiro ha’u hakarak agradese ba Forum Justisa Popular, nebe konvida ha’u mai atu fahe hanoin ruma kona-ba “Metodo Luta Ba Harahun Korrupsaun, Nepotizmu, Kronizmu iha Timor-Leste. Estuda husi Luta RENETIL ba Libertasaun Nasional.” Ida ne’e hanesan onra ida ba ha’u, ha’u agradese tebes ba organizadores sira hotu seminariu ida ne’e nian.

Saida mak ita atu estuda husi luta RENETIL nian ba libertasaun Nasional hodi adopta ba kombate ka harahun korrupsaun, nepotizmu no kronizmu? Atu hatan ida ne’e, ita tenki hakiduk ba kotuk, haree luta RENETIL nian iha periudu Rezistensia, nune’e mos metodu sira nebe uluk RENETIL uza hodi luta ba libertasaun nasional, tuir mai haree ninia relevansia ba luta hodi harahun korrupsaun, nepotizmu no kronizmu iha Timor-Leste.

Libertasaun nasional nebe uluk RENETIL defende mak libertasaun da Patria no Libertasaun do Povo. Ho liafuan seluk, RENETIL defende independensia total no kompleta ba Timor-Leste. Katak labele iha tan dominasaun estranjeira, labele iha tan explorasaun, manipulasaun, korrupsaun, nepotizmu, kronizmu, obskurantizmu, dezeinformasaun ka pembodohan, kiak no mukit, rasizmu no tipu de diskriminasaun oioin. Maibe tenki iha liberdade, igualdade, oportunidade hanesan no iha justisa hanesan ba Timor-oan tomak.

 Ohin loron, kauza justa nebe ita defende mak demokrasia no boa governasaun. Bazeia ba prinsipiu sira demokrasia no boa governasaun nian mak lori ita ba luta atu liberta Timor husi korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, tanba fenomeno 3 ne’e mak sai fator balun husi fator barak nebe sai obstakulu ba demokrasia no boa govenasaun. Korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, mak ohin loron sai ita hotu nia inimigu koletivu.

Libertasaun da Patria ita atinji tiha ona, libertasaun do povu hanesan prosesu kontinuu ida no luta ba ida ne’e kontinua la’o. Iha libertasaun do povu nian laran ne’e, inklui luta kontra korrupsaun, nepotizmu no kronizmu ne’e, no sst.

Ita ko’alia kona-ba metodu, signifika ita ko’alia kona ba estratejia nebe ita uza hodi atinji objetivu nebe ita hakarak. Iha luta ba libertasaun Timor-Leste, RENETIL define ninia estratejias sira nebe tuir linhas jerais de orientasoins 3, hanesan tuirmai:

1.     Isolar pronta e rapidamente todos os estudantes de Timor-Leste de todas as influênciais políticas, ideológicas, económicas, e sócio-culturais desenvolvidas pelo Governo Facista-Militarista de Jakarta e seus aparelhos de aliciamento e coercão.

2.     Desenvolver actividades políticas de ressonancia internacional com vista a denunciar os crimes comtidos pelo Governo Sanguinário de Jakarta sobre o Glorioso Povo Maubere e remover a presença criminosa dos invasores Javaneses e seus lacaios do Patrio Solo.

3.    Preparar profissionais eivados de consciência revolucionaria para continuar a luta de libertação do Povo Maubere através da Reconstrução Nacional de Timor-Leste.

Aleinde de estratejias sira ne’e, iha tan estratejia boot 2, mak: “internasionalização do conflito de Timor-Leste no Indoneziação do conflito de Timor-Leste”. Oinsa halo problema Timor nian sai problema internasional nian tanba ita mesak mak hasoru Indonezia, ita sei la manan. Ita tenki internasionaliza problema Timor nian no involve komunidade internasional iha solusaun ba problema Timor nian. Ita mos halo problema Timor nian tenki sai mos problema povu Indonezia nian, no lori povu Indonezia mai luta iha ita nia sorin, tanba la’os ita Timor mesak mak sai vitima rejime Soeharto nian, maibe mos povu Indonezia. Ita konsegue liberta Timor husi okupasaun Indonezia nian tanba ita konsegue lori komunidade internasional no povu Indonezia mai ita nia sorin, konsegue halo monu rejime Soeharto nian no loke dalan ba referendum, no lori ita ba ukun-rasik-an.

Iha luta hotu-hotu, iha fatin barak, estudante sira mak determinadu liu hodi halo mudansa. Estudante sira nebe tama iha luta mak estudante sira nebe iha konxiensia revolusinaria, iha militansia aas, iha responsabilidade, iha determinasaun, iha dedikasaun, iha tenasidade, iha dixiplina, no prontu halo sakrifisiu. RENETIL uluk sai forsa vanguarda hodi defende mudansa, defende kauza justa ida. Mudansa no kauza justa nebe RENETIL uluk defende mak independensia total no kompleta ba Timor-Leste.

Maibe, ha’u hakarak afirma, luta uluk nia bele dehan luta ida hasoru risku boot liu duke luta ohin loron nian. Risku boot tanba tenki lakon eskola, tama kadeia ka mate bainhira inimigu kaer. Luta uluk todan tanba hasoru risku, perigu no ameasas oioin, maibe sei diak, tanba ita iha inimigu ida klaru no definidu, mak rejime Soeharto nian. Luta ohin loron nian, luta ida difisil liu no todan liu tan, tanba ita lahasoru inimigu husi rai-li’ur, maibe hasoru ita nia maun-alin Timor-oan rasik, no todan liu tan, ita haosru ita nia maun-alin sira nebe uluk luta hamutuk ba libertasaun no ukun-rasik-an. Maun-alin rezistensia lubun ida mak ohin loron julgadu no kondenadu tanba fenomeno 3 nebe sai ita nia debate ne’e. Biar ita nia maun-alin, maibe ita tenki kombate tanba, traisaun boot ida ba ita nia luta no ukun-rasik-an, bainhira ita mak pratika buat nebe uluk ita kontra. Uluk ita luta no defende sosiedade ida demokratika, justa, igualitaria, solidaria no fraterna, sein explorasaun, manipulasaun no diskriminasaun. Korrupsaun, nepotizmu no kronizmu kria dezigualdade no halo deskriminasaun ba Timor-oan sira.

Ita tenki kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, tanba fenomenu 3 ne’e iha impaktu aat nebe luan ba povu, nasaun no estadu. Fenomeno 3 ne’e mak sai inimigu boot povu nian tanba:

 

1.  Korrupsaun halo fundu publiku nebe tuir loloos uza ba dezenvolvimentu no servisu publiku, ema balun halo abuzu de poder hodi na’uk povu no estadu nia osan. Nepotizmu no kronizmu lori ema sira nebe iha influensia halo nomeasaun ka indikasaun ba ofisiais ka fo kontratu ba familia ka maluk sira sein tetu ninia kualifikasaun, ida ne’e bele provoka desperdisiu ba fundu publiku sira.

2.   Nepotizmu no kronizme fo oportunidade ka pozisaun ba malu bazeia iha relasaun pessoal iha nebe bele kria dezigualdade no diskriminasaun iha sosiedade nia laran.

Pratika sira korrupsaun, nepotizmu no kronizmu bele estraga konfiansa sosiedade ba governu no instituisaun sira estadu nian, nebe essensial ba funsionamentu diak estadu nian.

3.    Orsamentu nebe tuir loloos tenki uza ba desenvolvimentu infraestrutura no servisu baziku sira blokeadu ka labele la’o, no impede kresimentu ekonomiku no bem-estar (kesejahteraan) sosiedade nian.

4.    Selesaun ka nomeasaun ba funsionarius ka ofisiais bazeia iha relasaun pessoal emvezde kapasidade ka kompetensia, ida ne’e bele rezulta iha apropriasaun indevida (perampasan) ba direitus sidadaun sira nian no violasaun ba direitus umanos.

5. Pratika sira korrupsaun, nepotizmu no kronizmu bele provoka insatisfasaun no instabilidade sosial no politika iha sosiedade nia laran, tanba povu sente la-reprezentadu no interesses pessoais sira mak iha uluk oin.

6.  Nomeasaun sira bazeia ba fator sira la’os dezempenho (kinerja) hanesan relasaun pessoal bele prejudika rekursus umanos nebe iha kualifikasaun no iha kapasidade.

7.    Nepotizmu no kronizmu sei impede progressu no inovasaun tanba sira lahili individu nebe kompetente loloos, maibe hili sira nia familia no maluk sira nebe dala barak laiha kualifikasaun ka kompetensia.

Agora ita koko relasiona oinsa kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu ho metodu sira nebe uluk RENETIL uza iha luta ba libertasaun nasional Timor-Leste.

Uluk, RENETIL izola estudantes Timor-oan sira husi influensia politika, ideolojika, ekonomika no sosiu-kulturais Indonezia ninian, agora ita tenki izola Timor-oan sira husi influesina korrupsaun, nepotizmu no kronizmu. Izola oinsa? Iha dalan balu nebe ita bele adopta:

1.   Korruptor, nepotizmu no kronizmu sira nia fatin mak iha prizaun, haketak aifuan diak ho aifuan aat.

2.   Aumenta transparensia iha jestaun ba finansas publikas no garante plenu akuntabilidade iha hola desizaun politika no administrasaun sira.

3.   Fo edukasaun nebe forte kona-ba valores etika, integridade, no responsabilidade sosial hodi aumenta konxiensia komunidade nian ba impaktu negativu sira korupsaun, nepotizmu no kronizmu.

4.   Aplika punisaun ka kastigu todan ba autor korruptor sira, nomos tenki halo ema hotu tenki krumpri lei hodi kombate nepotizmu no kronizmu iha nomeasaun ba ofisiais sira no fo kontratu sira. Labele fo indultu halimar hanesan foin daudaun Prezidente Republika fo ba kriminoza balun, ida ne’e sei halo korrupsaun buras liu tan iha Timor.

5.   Insentiva partisipasaun ativu komunidade nian iha hola desizaun politika sira no garante katak sira iha kanal nebe efikaz hodi relata pratika suspeitas sira.

6.   Halo reforma iha instituisaun publiku sira hodi halo lakon lakunas no aumenta prosesu selesaun ba ofisiais sira no fo kontratu sira.

7.    Estabelese sistema rekompensa ba komportamentus etikus no aplika sansaun ba pratika sira nebe la etiku.

8. Uzu teknolojia hodi aumenta transparensia, inkluindu plataformas online hodi halo monitorizasaun ba uzu fundu publiku sira no eleisaun ba ofisiais sira no introduz governasaun elektronika sira.

9.   Fo formasaun no dezenvolvimentu kontinuu ba ofisiais publiku sira hodi aumenta sira nia abilidade jerensiais no etika.

10. Insentiva komportamentu aas husi lider sira hodi lidera ho integridade no fo exemplu pozitivu ba subordinadus sira no sosiedade.

Uluk RENETIL halo atividade sira ho ressonasia internasional no denunsia krimi hotu-hotu nebe Indonezia halo hasoru Timor-oan sira no remove Indonezia husi Timor hodi Timor oan sira bele hetan hikas ninia liberdade no ukun-rasik-an. RENETIL kria aliansa internasional ho organizasaun solidariedade sira, organiziasaun sosiedade sivil iha rai oioin hodi fo apoiu ba luta libertasaun Timor-Leste nian. RENETIL mos halo diplomasia aberta no klandestina ho diplomatas estranjeiras sira iha Jakarta no iha rai-li’ur, nune’e mos involve iha konferensias, seminarius no workshop internasionais sira hodi internasionaliza problema Timor nia ba mundu. Ho aliansa sira hodi halo Indonezia hetan pressaun hela deit no labele hakmatek. Kria aliansa no parseria entre organizasaun rezistensia sira no organizasaun solidariedade internasional sira no direitus umanus, hodi luta hamutuk ba libertasaun Timor-Leste nian. Agora mos ita bele kria aliansa no parseria entre organizasaun sosiedade sivil sira Timor-oan sira nian hodi kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu. Ita mos bele kria alinsa internasional no rede internasionais sira hodi passa mensajen ba korruptores sira katak laiha fatin seguru ruma ba sira hodi subar. Ho nune’e sira bele ta’uk hodi labele halo korrupsaun. Ita mos bele halo atividade sira ho ressonansia internasional hodi halo rahun krimi korrupsaun iha Timor-Leste. Dalan balu mak:

1.   Harii parseria solidas entre organizasaun sosiedade sivil Timor-oan sira nian nomos parseria ho instituisaun internasional sira hanesan Transparency International, UNODC (United Nations Office on Drugs and Crime) no Banku Mundial hodi hetan apoiu no assitensia teknika. Sai membru no partisipa ativu iha konvensoins internasional sira nebe halo diskusaun kona-ba korrupsaun, hanesan UNCAC (United Nations Convention Against Corruption) hodi hatudu ita nia kompromissu iha nivel internasional.

2.   Uza midia nasional no internasional hodi denunsia krimi korrupasun, halo pressaun liu husi asaun sira, no halo kampanhe nasional no internasional hodi aumenta konxiensia publiku nian.

3.    Halo relatoriu regular kona-ba transparensia hodi avalia nivel korrupsaun iha Timor-Leste no dada atensaun komunidade internasional nian ba problema korrupsaun nian.

4.    Partisipasaun iha forum internasional sira hanesan Simeira Anti-Korrupsaun Global, hodi fahe experiensia no buka apoiu internasional.

5.  Apoia no involve iha mekanizmu supervizaun independente ka instituisaun audotoria nasional no internasional hodi sobu krimi korrupsaun.

6.  Involve iha diplomasia ativu hodi lori assuntu korrupsaun ba meja diskusaun sira iha relasoens bilaterais no multilaterais ho estadus parseirus sira.

7.  Konvida instituisaun internasional sira no instituisaun doadores sira hodi fo apoiu ba esforsu sira halo prevensaun no erradiksaun ba korrupsaun iha Timor-Leste.

8.   Hetan apoiu ativu husi organizasaun sosiedade sivil internasional no grupu advokasia  global hodi kombate korrupsaun iha Timor-Leste.

9. Halo auditoria independente regularmente no aumenta transparensia iha jestaun finanseira sira estadu nian hodi promove akuntabilidade. 

Ho passus hirak ne’e, Timor-Leste bele halo pressaun internasional no harahun krimi korrupsaun, fo apoiu ba kombate efetivu no hetan apoiu luan husi komunidade internasional.

Iha linhas jerais RENETIL nian ida 3º, koalia kona-ba prepara ema profissionais sira nebe ho konxiensia revolusionaria hodi kontinua luta libertasaun povu liu husi rekonstrusaun nasional. Luta hasoru korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, hanesan luta kontinuu ida. Atu kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu mos prezisa ema sira ho konxiensia revolusionaria hodi bele halo mudansa. Ita presiza prepara ema professional ho konsiensia revolusionaria hodi kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu hanesan parte importante ida husi rekonstrusaun nasional. Prepara ema revolusionaria sira liu husi:

1.  Fornese edukasaun no formasaun espesializada hodi kapasita profissionais sira ho kompreensaun klean kona-ba impaktu negativu no mekanizmu korrupsaun, nune’e mos solusaun no kombate.

2.    Reforsa edukasaun karater liu husi kuda valores nasionais, etika no moral nebe aas hodi kria atitude anti-korrupsaun sedu.

3. Insentiva involvimentu ativu profissionais sira iha atividade komunitarias nian hodi kompreende liu tan realidade sosial, ekonomika, no politika ba sosiedade nian, nomos hodi responde ba nesesidade real nian.

4.  Fo asesu nebe di’ak liu ba informasaun kona-ba impaktu korrupasaun, nepotizmu no kronizmu liu husi kampanhe konxientizasaun no aproximasaun komunikasaun nebe efetivu.

5.    Organiza programa mentoria husi figuras sira nebe luta ona kontra korrupsaun, fo vizaun direkta no orientasaun pratika. 

6.   Insentiva empreededorizmu sosial nebe halo kapasitasaun ba komunidade no reduz dependensia ba pratikas korruptivas sira.

7.   Kolabora ho ensinu superior sira hodi integra kurrikulum nebe reforsa konxiensia anti-korrupasun iha programa akademikus sira.

8.  Fo premiu no rekuinhesimentu ba pratikas limpas no transparentes sira, fo insentivu pozitivu ba profissionais nebe iha kompromissu ba intergridade.

9.  Garante katak instituisaun sira nebe hanesan fatin profissionais sira serbisu ba, iha kodigus etikus nebe klaru no fo enfaze ba kompromissu ba prinsipius sira etikus nian.

10. Insentiva partisipasaun ativa iha inisiativa sira anti-korrupsaun, hanesan transparensia finanseira, denunsias anonimas, no supervizaun publika.

Ho hakat sira ne’e, bele kria jerasaun professional ida nebe la’os de’it iha abilidade iha ninia area maibe mos iha konxiensia revolusionaria hodi halo kombate ba korrupsaun no fo apoiu ba rekonstrusaun nasional nebe moos (limpo) no sustentavel.

Korrupsaun nia hun la’os mai husi de’it problema sosial, ekonomika, politika no kultural maibe mos husi karater ema nian. Karater sira nebe RENETIL define ona iha ninia estatutu atu kombate mak narcisismo, chauvenismo, putchismo/infantalismo, oportunizmo político no segudismo mórbido nebe la kontribui ba sosiedade ida demokratika no saudavel. La’os karater sira ne’e deit mak ita tenki kombate, maibe mos megalomania, demagojia, populizmu politiku, desinformasaun ka pembodohan, rasizmu, impunidade, oligarkia, no autoritarizmu. Ita tenki kombate hahalok ka karater sira ne’e hotu tanba hahalok no karater sira ne’e mak abut husi korrupsaun, nepotizmu, no kronizmu nian. Karater sira ne’e ninia relasaun ho korrupsaun, nepotizmu no kronizmu hanesan tuir mai:

1.   Karakter sira ne’e dala barak sai kauza ka komplementu pratika sira korrupsaun nian. Hanesan, megalomania no narcisismo bele lori lider sira atu halo abuzu poder ba sira nia interesse pessoais.

2.   Karater sira hanesan impunidade, oligarkia, no seguidismo mórbido bele obstrua ka difikulta prosesu transparensia no akuntabilidade, nebe hanesan fundamentu prinsipal iha kombate korrupsaun.

3.   Karateristika hanesan oportunizmu politika no infantalizmu politika bele reforsa pratika nepotizmu no kronizmu, iha nebe interesses pessoais no familias nian mak hatuur iha interesse publiku nia leten.

4.    Rasizmu, xauvenizmu, no autoritarizmu bele kria dezigualdade no diskriminasaun, nebe por sua vez, lori ema ba suporta sistema nepotizmu no kronizmu.

5.   Ignoransia no dezinformasaun bele halo problema korrupsaun sai todan liu tan ho kria persepsaun nebe salah ka halo malahok faktus kritikus sira.

6.    Demagojia no populizmu bele ameasa patisipasaun demokratika no fo marjen ba pratika sira korrupsaun nebe labele detetada.

7.   Autoritarizmu no oligarkia bele reforsa kultura de poder nebe la saudavel, kria ambiente ida iha nebe korrupsaun, nepotizmu bele dezenvolve sein obstakulus ruma.

Iha luta ba libertasaun nasional mos RENETIL harii boletim lubuk ida, no hakerek iha lian oioin hodi fahe informasaun no denunsia krimi hotu-hotu nebe Indonezia halo. Entre Boletim hirak ne’e, ida nebe tuan liu no sei persiste to’o ohin loron mak Neon Metin. Presiza iha Boletim ka jornal sira nebe destinadu hodi halo kombate ba korrupsaun. Organizasaun sosiedade sivil ka movimentu sosial sira, ida-idak bele harii ninia midia hodi ajuda halo kombate ba korrupsaun. Midia ida nebe investigativu no kredivel.

Iha tempu Rezistensia, RENETIL halo internasionalizasaun no indoneziasaun ba problema Timor nian. Agora ita tenki halo problema korrupsaun, nepotizmu no kronizmu tenki sai problema Timor oan tomak nian. Bainhira Timor-oan tomak sente katak problema korrupsaun, nepotizmu no kronizmu hanesan sira nia problema ona, mak sira hotu sei involve iha kombate hasoru fenomenu sira ne’e.

Importante tebes involve Timor oan tomak iha luta hodi kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu. Tanba sa importante tebes involve povu tomak iha luta hasoru korrupsaun, nepotizmu no kronizmu? Importante tanba:

1.  Involve povo Timor tomak hodi ajuda kria kompreensaun koletiva kona-ba perigu no impaktu negativu husi korrupsaun, nepotizmu, no kronizmu. Ho hasa’e konxiensia komunidade sira nian, sira bele kompreende diak sira nia papel hodi kontra pratika sira korrupsaun, nepotizmu no kronizmu.

2.   Involve komunidade hodi tulun harii movimentu ba mudansa kultural nebe rejeita no kontra korrupsaun. Ho kria normas no valores nebe rejeita pratikas sira korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, komunidade bele kontribui ba kriasaun ambiente nebe la amigavel ba korrupsaun.

3.   Sosiedade nebe ativu bele kria pressaun sosial ba autor korrupsaun no obriga govervu hodi atua. Ho ezistensia konxiensia no partisipasaun ativu sosiedade nian bele fo forsa ba movimentu anti-korrupsaun no obriga mudansa ba sistema.

4.   Involve povu Timor tomak iha supervizaun ba governu no instituisaun publika sira hodi bele tulun prevene no deteta aktu korrupsaun sira. Sosiedade nebe proativu halo supervizaun ba utilizasaun fundu publiku bele ajuda aumenta akuntabilidade.

5. Involvimentu komunidade iha luta anti-korrupsaun fo impulsu ba kapasitasaun komunidade. Bainhira komunidade sente iha papel ba mudansa, sira iha tendensia atu atua no partisipa ativu iha esforsu sira halo kombate ba korrupsaun.

6.  Atu atinji mudansa nebe kontinuu, presiza apoiu no partisipasaun komunidade nian. Komunidade nebe involve bele garante katak pressaun ba mudansa labele temporaria de’it maibe kontinuu hanesan parte husi konxiensia koletiva no determinasaun hodi kria mudansa pozitiva.

7. Involvimentu ema Timor tomak iha kombate korrupsaun bele reforsa instituisoins demokratikas sira. Kompreensaun komunidade nian kona-ba importansia integridade no transparensia bele apoia formasaun sistema ida nebe forte no konfiavel.

Involvimentu ema Timor tomak la’os de’it atu fo apoiu nebe boot iha luta ba kombate korrupsaun, nepotizmu no kronizmu, maibe mos kria fundamentu ba transformasaun sosial nebe nesesariu hodi harahun pratika sira nebe prejudisial sira.

Importansia husi kombate pratika sira korrupsaun, nepotizmu no kronizmu atu bele kria sosiedade ida nebe justu liu, efisiente liu, no kompetitivu liu. Obrigado.



[1] Komunikadu ida ne’e aprezenta husi Carlos da Silva L. F. R. Saky, iha Seminariu ida nebe organiza husi Froum Justisa Popular, ho tema Movimentu Estudantil Antes no Pos-Independensia: Luta ba Kombate korrupsaun, Nepotizmu no Kronizmu iha Timor-Leste, nebe realiza iha loron 20 fulan Janeiro 2024 iha Xanana Reading Room, Lecidere.

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL