UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




NARCISISMO SAI AMEASA BA ESTADU DE DIREITU DEMOKRATIKU

 

NARCISISMO SAI AMEASA BA ESTADU DE DIREITU DEMOKRATIKU

Husi: Carlos da Silva L. F. R. Saky

 


Artigu ida ne’e sei ko’alia kona-ba narcisismo nebe sai ameasa ba estadu de direitu demokratiku ho ninia impaktus todan sira ba politika, ekonomika, sosial no kultural. Ema narcisista sira iha tendensia kria ambiente ida iha nebe sira nia foku ba liu sira nia interesses pessoais duke interesses kumum nian no ignora prinsipius sira demokrasia nian.

Narcisismo refere ba karateristika personalidade nebe involve imajinasaun ka afetu (kasih sayang) boot liu ba an rasik, fo liu importansia no admirasaun konstante ba an rasik. Ema nebe sofre narcisismo iha autoestima nebe aas tebes, ladun iha empatia, no bele halo esplorasaun ba ema seluk hodi satifaz nia an. Narcisistas sira halo manipulasaun ba ema nia emosaun, buka komentariu pozitivu konstante kona-ba sira nia an, ladun fo atensaun ba sentimentu ema seluk nian, no desizaun sira nebe hola hodi hetan de’it atensaun.

Narcisismo foti husi ema Grecia ida, Narcissus, nia naran. Iha mitolojia Gresia nian, Narcissus ka Narciso, hanesan joven soro na’in ka caçador ka pemburu ida. Narcissus, joven bonitu ida. Loron ida, nia ba soro, to’o iha debu ka lagoa ida, nia hamrik iha debu ninin, nia haree lalatak ida mosu iha bee laran. Foin ba dala uluk nia haree lalatak iha bee. Lalatak iha bee laran ne’e la’os ema seluk nian, ninia rasik. Nia apaxonado ka jatuh cinta tebes ho ninia lalatak rasik. Nia fihir kle’ur ninia lalatak iha bee laran, nia admira ba ninia bonitu rasik sein konxiente katak lalatak iha bee laran ne’e ninia an rasik. Neduni, nia hakru’uk, koko atu halo nia liman kona lalatak iha bee laran ne’e, infelizmete nia monu tama ba debu laran, depois mout no mate.

Mitos kona-ba Narcissus sai kuinhesidu tebes to’o inspira naran moras ida nebe bolu transtorno de personalidade narcisistico ka gangguan kepribadian narsisistik.

Mitolojia iha leten ne’e fo hanoin mai ita, buat ida admira ba ita nia an rasik bele halo ita sai moras ka bulak bainhira ema seluk lafo importansia ba buat nebe ita admira iha ita nia an. Ita haree ita nia an, ita mak maka’as liu hotu, ita mak matenek liu hotu, ita mak hatene buat hotu, ita mak superior liu hotu, maibe ema seluk bele laharee hanesan ita haree ita nia an. Buat maka’as sira ne’e ita mak sente de’it, ita mak imajina de’it, maibe realidade lahanesan ne’e.

Kuinhese ita nia an importante tebes, hatene ita nia limitasoins, hatene ita nia pontu fraku no ita nia pontu forte, hodi ita bele sai realistiku. Ema narcisistica sira dala barak sai stress, frustradu no laran moras tanba ema seluk laharee sira hanesan sira haree sira nia an. Bruno Magalhões hanesan ezemplu ida husi ema nebe hetan ona gangguan, transtorno ka moras todan narcisismo nian, nia imajina nia an hanesan Kaisar 5 Benua, nsst. Ema balun fiar no adora Bruno. Maibe ema rasional sira, insulta Bruno to’o rahun, tanba nia halo manipulasun ba ema seluk hodi hetan benefisiu ba an. Iha ema balun sei maka’as liu tan Bruno, mai ho titulu oioin, iha nebe halo ema barak, fiar taka matan.

Ema narcisista ida sofre disturbiu ka transtorno de personalidade iha nebe nia iha admirasaun excessiva ida ba an rasik, ladun iha empatia no iha tendensia esplora ema seluk hodi lori benefisiu ba an rasik. Exemplo ema ida konsidera nia an intelijente ka matenek liu ema hotu, no minimiza ka la-valoriza ema seluk nia konkistas, ka obras no sentimentu ema seluk nian. Narcisista ida haree nia an, matenek liu, maka’as liu no di’ak liu ema hotu. Ema ida labele liu nia iha saida de’it, bainhira ema liu nia mak nia laran moras no buka dalan oioin hodi selok ka hatun ema ne’e atu labele liu nia. Ba ema narcisista ida, ema seluk beikten ka estupidu hotu. Tanba ne’e, iha nia oin, ema seluk tenki nonok de’it, labele koalia, sa tan litik tun-sa’e. Atitude hirak ne’e hatudu hahalok narcisistico, katak nia iha poder liu ema hotu, no ema hotu inferior liu hotu nia, nia mak superior liu ema hotu, neduni nia trata ema seluk konforme nia hakarak. Ema narcisista ida nia ego aas tebes, ganansiozu, arrogante, orgulhozu, lakohi ema seluk liu nia.

Tuir Anna Karynne Melo, psikologa no psikoterapeuta ida, husi Universidade de Fortaleza, Brasil, katak, transtorno ka disturbio de personalidade narcisistico mak disturbiu personalidade nebe iha preokupasaun atu sai grandioso (termegah, terunggul, terbesar, tersohor, terhebat, terkuat), exebizionizmu (pamer diri), sentimentu apatia ho ema seluk, laiha kapasidade atu konstroe relasaun ho ema seluk. Maibe psikoterapeuta ne’e sublinha katak, ema ida ho karateristika nacisistico la signifika iha transtorno ka gangguan tanba, nia dehan, “karateristika narcisismo iha ita hotu nia an, katak iha tempu ida ka tempu seluk, ita sai egoista, buka ita nia nesesidade de’it no lafo atensaun ba ema seluk nia nesesidade. Nia dehan diferente ho ida ne’e, transtorno ka gangguan mak konjuntu husi karateristika no funsaun nebe la dependente ba determinadu kontestu, maibe hanesan maneira funsiona nebe labele husik hela husi sujeitu.

Iha parte seluk, tuir relatoriu El País nian, ema narcisistico ida lasei identifika nia an ho karateristika narcisistico. Ho liafuan seluk, sira sei la-rekuinese katak sira sofre transtorno ka gangguan ne’e. “Ba ema nebe narcisistico, sira nia haree oinseluk, sira nia aspirasaun nunka exajerada. Sira defende-an hodi argumenta katak se sira sai sentru atensaun, ida ne’e tanba sira merese. Psikologu Kliniku, Jorge Barraca, dehan autodefeza ka defende-an ne’e hanesan rediku ka konyol. Rediku ka konyol tanba sira mak sente-an de’it, haree nia an maka’as liu ema hotu, maibe ema seluk nebe hanoin kritiku ka rasional, laharee hanesan ne’e.

Tuir Anna Karynne, "relasaun interpessoal ho ema sira sofre narcisistico lafasil, tanba sira ladun iha empatia, ladun fo atensaun ba ema seluk, no sempre preokupa ho sa mak importante ba sira nia an rasik. Nune’e, atu hasoru ema ho komportamentu narcisistico, importante ho postura empatiku no esplika kona-ba individualidades no ema ida-idak tenki iha nesesidade no separadu”.

Tuir autor nia haree, se ema narcisistico ida hatudu empatia ka preokupasaun ba ema seluk, tanba nia iha objetivu ka interesse ida, atu dada atensaun ba nia an, atu halo nia an sai sentru atensaun. Buat nebe nia halo la jenuinu, maibe halo tanba interesse politika, ida ne’e lori nia ba halo politika populista ida, hodi dada atensaun ba nia an.

Narcismo, termu ida nebe refere ba karateristika personalidades sira nebe hatadak ho sentimentu ida auto-importansia (kelebihan diri yang berlebihan), nesesidade ba elojiu (pujian) no rekuinhesimentu (pengakuan). Ema ida nebe iha karateristika narcisismo iha vizaun nebe aas tebes kona-ba nia-an rasik, sente-an katak nia ema extraordinaria no merese hetan atensaun espesial. No bainhira lahetan atensaun espesial mak nia halo pencitraan oioin hodi labele lakon atensaun ne’e. Tan ne’e mak ema narcisismo dala ruma halo buat estranhu no irrasional sira hodi bele dada atensaun ba nia an, sein iha sentimentu iha pekadu ka halo sala. Bainhira halo sala buka dun ba ema seluk, ka sakrifika ema seluk. Nia sempre haree nia an moos no mutin hanesan kabas, laiha noda ka foer. No ema irrasional sira, seguidista mórbido (penurut buta) no chauvenista sira,  haree nia hanesan santu ka buat lulik ida nebe tenki adora.

Ema Narcisistico ida iha mehi aas no buka halo “politika boot” sira hodi ema bele haree hetan nafatin, hodi bele elojiadu, adoradu, louvadu no veneradu, maski ninia aktus sira ne’e, dala barak, la realistiku no lori risku boot ba povu ho nasaun, tanba gasta osan boot ba politika la realistiku sira. Politika la realistiku sira ne’e la’os nia mak selu, maibe povu ho nasaun mak selu ho kustu ida todan tebes.

Narcisistico ida lahanoin dala rua sakrifika ema seluk, sakrifika povu no nasaun ba ninia ego, ninia ganansia no ninia ambisoins pessoais. Dala ruma, halo politika balu ho dimensaun internasional hodi alimenta de’it nia ego, ambisaun no ganansia atu sai kuinhesidu liu tan, maibe nia sakrifika povu, sakrifika  povu nia osan ho ekonomia.

Individu narcisistico ida haree nia-an aas ka boot tebes, sente-an aas ka superior no hanoin katak nia merese hetan tratamentu espesial. Nia iha difikuldade sente ka kompreende sentimentu ema seluk nian.

Ema ho karater narcisista ida haree ema seluk laliu hanesan instrumentu ida, no nudar instrumentu nia uza de’it ba ninia interesses pessoais, no bainhira la serve ona, soe tiha ka tebe lakon tiha. Ema narcisista ida laiha empatia ba vitima sira, dala barak sira hamrik iha agressor sira nia sorin hodi kontra fali vitima sira, tanba vitima sira ema fraku, la’os ema superior.

Ema narcisista ida sempre imajina ka konstroe auto-imajen nebe fantastiku kona-ba nia susesus, nia beleza no nia poder. Nia hamrok ka hamalaha los ba elojiu sira ka rekuinhesimentu husi ema seluk. Ema ignorante sira ka sira nebe monu iha informasaun falsa mak ho taka matan halo elojiu no adora ka hahii no hana’i ema narcisista ida. Maibe ema rasional sira, so elojia buat nebe real no la adora ema ruma, adorasaun no venerasaun so halo ba Maromak de’it.

Narcisista sira buka atensaun sira excessivo no sente laran moras ka desepsionadu bainhira lahetan elojiu ka rekuinesimentu nebe sira buka. Laiha pasiensia, arrogante ka sente regras komum sira labele aplika ba sira. Sira iha difikuldade iha interaksaun ho ema seluk tanba hatuur an mak matenek liu ema hotu, superior liu ema hotu no poderozu liu ema hotu. Difikuldade iha relasionamentu ka interaksaun ne’e mak halo sira hirus lais bainhira ema toka kona-ba sira nia falhansu sira. Hirus tanba sira nia espetativa aas atu realiza mehi boot ida, hodi marka diferensa ho ema seluk, hodi konstroe sira nia imajen ida nudar ema nebe matenek liu, hatene liu, maka’as liu no superior liu la-atinjidu.

Ema ho moras narcisismo, ninia konsentrasaun ba-an maka’as tebes, no haboot an demaziadu (mebesar-besarkan diri). Konsentrasaun ba an rasik nebe intensa no exajerada (terlalu diperbesar) ba an rasik, exajera demais ninia importansia ho maneira sira excessiva. Ninia autoestima (harga diri) bazeia iha aparensia, la’os substansia. Ema narcisista dependente ba afetu (kasih sayang, buka domin husi ema seluk) hodi mantein ninia identidade rasik. Ema narcisista iha sentimentu ida meresimentu (berhak) no iha ejizensia admirasaun konstante no excessiva ba an rasik. Exajeru iha ninia konkistas (prestasi) no talentus. Sentimentu ida meresimentu ne’e mak halo sira hirus lais, bainhira ema la-rekuinhese ka subestima sira nia obras.

Ema narcisista sira ninia aktu sira iha impaktu boot tebes ba sosiedade no estadu de direitu demokratiku. Iha politika, ema narcisista sira, dala barak buka konsentra poder iha sira nia liman, halo naben instituisoins demokratikas sira no halo fraku kontrolu no ekilibriu governu nian. Ema narcisista sira buka gratifikasaun (kepuasaun) imediata, ida ne’e bele lori sira ba hola desizaun impulsivas sira no latetu didiak, sein halo konsiderasaun ba konsekuensia sira ba tempu naruk nian.

Narcisistico iha tendensia fokus liu ba satisfasaun ba ninia nesesidades, no iha ambisoins pessoaias sein fo atensaun ba interesses komum nian. Ida ne’e bele prejudika estadu de direitu demokratiku tanba ninia politika no desizaun sira ladun tetu interesse povu nian.

Ema narcisistico iha dezeju boot atu kontrola no halo manipulasaun ba ema seluk hodi realiza ninia interesses pessoais. Nia uza ninia poder hodi limita liberdade expressaun, liberdade imprensa no halo kontrolu ba instituisoins importantes sira, no ignora prinsipius sira demokrasia nian. Iha politika, ema ho karater narcisistico lakohi ema seluk koalia barak.

Individu narcisistico mos haree sira nia an hanesan ema nebe superior liu, neduni lori sira ba halo aktu sira diskriminativu ba determinadu grupu ka indivudu. Ida ne’e bele ameasa prinsipiu sira igualdade nian nebe bazeia iha estadu de direitu demokratiku. Narcisismo mos bele lori ema ba halo korrupsaun, tanba sira buka hela benefisius pessoais ba an rasik sein tetu impaktu negativus ba sosiedade. Maibe sira hatene subar-an. Sira nia riku-soin sira, sira subar iha ema seluk nia naran, hodi ema labele deskobre.

Ema sira ho karateristikas narcisistas mos iha tendensia lakohi simu responsabilidade ba erros ka falhansu sira nebe sira halo, maibe gosta dun sala ka falhansu sira ba ema seluk. Akuntabilidade hanesan rin importante ida husi sistema estadatu de direitu demokratiku nian, no demokrasia ida sustentavel presiza ema sira nebe prontu responsabiliza ba sira nia aktu no politika sira.

Iha risku boot ba ema narcisistico sira kaer poder iha estadu de direitu demokratiku, tanba sira iha tendensia ignora prinsipius sira demokrasia nian, direitus umanus, no justisa sai ameasa boot. Tan ne’e mak importante tebes hodi halo balansu iha orden sosial no politika hodi garante sustentabilidade sistema nebe demokratiku.

Ema narcisistico ida, bainhira sai ukun na’in, dala barak, adopta politika maquiavelico nian, uza meios hotu hodi to’o ba poder ka mantein nia poder, la interesse ho etika no moral. Halo koligasaun ho diabu mos bele, naran katak diabu ne’e bele apoia nia hodi ninia poder labele nakdoku. Ida ne’e mos sai ameasa ba estadu de direitu demokratiku, tanba ukun ida sein regras no normas etikus no morais bele lori estadu ba rai-naruk.

Iha ekonomia, narcisista sira buka rekuinhesimentu no elojius sira iha nebe kria jestaun ida nebe foka ba imajen narcisista sira nian duke foka ba efisiensia ekonomika. Ukun na’i narcisista sira hakarak hetan susesu ida imediata hodi hatudu-an nudar ema extraordinaria, maibe, bainhira latetu ho didiak, bele afekta negativamente ba estabilidade ekonomika, nune’e mos meios ambientais sira. Aleinde hirak ne’e, halo ekonomia nasaun ida nian bele rahun tanba sira hakarak satisfaz sira nian interesses pessoais imediatas sira liu husi pratika korrupsaun sira ba osan povu no Estadu nian.

Iha aspetu sosial, ema narcisista sira dala barak halo polarizasaun ba sosiedade, kria divizoins no ostilidades entre grupus sira, tanba narcisista sira bele explora estratejias sira “ita hasoru sira”. Politika divizionizmu sira estraga de’it unidade paiz nian, ho objetivu ida de’it hodi mantein poder. Ida ne’e mak akontese ezatamente iha krizi 2006, oinsa sira explora sentimentus sira hodi fahe timor-oan sira ba lorosa’e no loromonu, kria baliza falsu ida, iha nebe halo ema barak sai vitima no lakon ninia riku-soin sira. Iha ne’e hatudu momoos katak ema ho karater narcisistico laiha sentidu de estadu, nein ispiritu nasionalizmu no patriotizmu.

Iha aspetu kultural, ema narcisistas sira promove kultu personalidade, ka halo buat hotu hodi ema bele adora ka hahii no hana’i sira, iha nebe hatudu sira nia imajen ezajeradamente iha publiku, depois “penjilat” ka “lambe botas” sira reboka buat dodook sira sai kaber husi li’ur hanesan ema bada’en la professional sira reboka uma dodok sira, kau tau tempeirus midar sira hodi halo ema narcisistico hanesan ema extraordinaria hodi ema bele haluha tiha politika sira nebe halo susar ema barak.

Lider narcisistas no karismatiku balun, sei moris, halo ona estatua ba-an rasik, uza ona naran ba edifisiu, ba estrada, ba parke nasional, ka espasu publiku sira, hanesan parte ida husi adorasaun no venerasaun ba sira. Haree de’it lider narcisista sira, Nicolae Ceausescu husi Romania, Saddam Hussein husi Irake, Moar Kaddafi husi Libia, no seluk-seluk tan, permite ka hakarak duni hetan buat hirak ne’e, maibe bainhira sira mate, ema hatun ka sobu sira nia estatua arbiru. Durante sira moris ema labok tanba ta’uk.

Ema narcisista sira ladun iha toleransia ba kritika ka ema halo pergunta sira nebe inkomoda sira, sira halo reasaun excessiva ka hirus de’it, ida ne’e lori sira ba halo represaun ba liberdade espressaun no kultural, limita expressaun artistika no kultural nebe la alinhadu ho sira nia narativas.

Ukun na’in narcisistico sira iha tendensia ida defisil atu kumprende ka sente emosaun ema seluk nian. Ida ne’e bele provoka inkapasidade atu responde ho empatia ba nesesidades no aspirasoins povu nian. Tuir mai desizaun sira nebe sira hola orienta liu ba interesses pessoais duke komum nian. Sira nia politika no desizaun barak, influensiadu liu ho sira ninia hakarak ida atu hetan rekuinhesimentu no elogiado, adorado, louvado no venerado husi povu.

Sira mos halo manipulasaun ba informasaun no halo narasaun hodi promove sira nia imajen rasik nebe hatudu sira mak diak liu, hatene liu, maka’as liu no superior liu. Ida ne’e bele prejudika mantein informasaun sira nebe onesta no transparente.

Ema narcisistico sira susar simu kritika tanba sente an los hela de’it no nunka halo sala. Nia lasimu hanoin sira nebe kontraria ho ninian, tanba ema seluk nia hanoin sala hotu, so ninian de’it mak loos. Ida ne’e sai obstakulu ba dialogu nakloke no konstrutiva entre lider sira ka entre grupu oioin iha sosiedade. Ema narcisista ida bainhira sai lider, iha tendensia sai autoritariu no lahanoin dala rua halo repressaun ba ema kritiku sira ka opozisaun sira.

Ema narcisista sira bele uza poder autoritariamente, tanba sira gosta ignora ka lakohi halo tuir mekanizmu demokratiku sira no hola desizaun sira nebe ladun fo atensaun ka fo importansia ba opiniaun povu nian.

Ema sira nebe sofre narcisismo bainhira sai lider, bele kria instabilidade tanba desizaun sira impulsiva ka politika nebe determinadu husi dezeju pessoal duke konsiderasaun sira tasak. Fokus nebe excessivo ba an de’it no ladun fo atensaun ba nesesidade povu nian bele lori impaktu dezigualdade sosial no diskriminasaun ba determinadu grupu ka individu.

Importante mak tenki hatene katak impaktu husi narcisismo bele varia depende ba gravidade disturbiu personalidade narcisistico nian, no fator kontestual no estrutural seluk. Sosiedade ka povu tenki iha papel importante hodi tau matan no halo avaliasaun ba impaktu husi lider sira nebe sofre karateristika narcisistica nian.

Atu hakat liu ka kombate ema ka lider sira nebe ho karater narcisistica bele sai knaar kompleksu no dezafiante. Laiha dalan uniku hodi hasoru ema narcisista sira. Dalan balu mak presiza hasa’e sensibilizasaun ka konxiensia no kompreensaun husi povu nian kona-ba karater no impaktu narcisismo nian. Edukasaun bele tulun ema ida-idak identifika komportamentu sira nebe prejudika ema barak no hola medidas nebe loos.

Konstroe kultura organizasaun nebe insentiva transparensia no responsabilizasaun. Kria mekanizmu nebe klaru no transparente bele tulun evita abuzu poder no minimiza manipulasaun ba informasaun sira.

Fasilitasaun ba parseria no serbisu hamutuk entre individus ka grupus iha sosiedade. Ho apoiu ba malu, ema hotu-hotu sai forte liu tan, hodi hasoru komportamentu sira nebe prejudisial (merugikan).

Enkorraja instituisoins independentes ka mekanizmu kontrolu sira nebe di’ak hodi tau matan no halo avaliasaun ba aktus lider sira nian. Ida ne’e bele abranje midia independente no instituisoins sira nebe halo avalisaun ba dezempenhu lider sira nian.

Involve sosiedade iha prosesu sira hola desizaun no responsabilizasaun. Partisipasaun ativu sosiedade nian bele tulun garante katak politika no aktu lider sira nian reflete nesesidade no interesse povu nian.

Fo apoiu no halo aliansa ho lider, ho grupu politiku no sosial sira nebe defende valores sira demokrasia nian no responsabilidade sosial. Enkorraja lider alternativu sira hodi bele fo opsaun barak no nebe diak liu ba sosiedade.

Reforsa sistema estadu de direitu demokratiku no hametin prinsipiu sira demokrasia nian, inkluindu protesaun ba direitus umanus, liberdade expressaun no imprensa, no kontrolu ba governu. Prinsipiu hirak ne’e bele sai instrumentu importante hodi proteje sosiedade husi abuzu poder.

Forma koligasaun ka movimentu sosial ka advokasia hodi hasoru ema narcisisticos sira. Unifikasaun forsa husi grupu oioin bele kria pressaun no apoiu nebe boot liu tan.

Iha rai nebe de’it, kombate narcisismo nesesariu duni, tanba narcisismo lori efeitus prejudisiais sira ba sosiedade, hanaben prinsipius sira demokrasia nian, prejudika efisiensia ekonomika, promove divizoins sosiais no afeta diversidade kultural. Povu tenki matan moris no neon na’in atu labele exploradu no manipuladu husi ema narcisisticas sira.

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL