UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




ESTUDANTE SIRA HATUDU DALAN, PARLAMENU BELE HAKAT TUIR

 

ESTUDANTE SIRA HATUDU DALAN, PARLAMENU BELE HAKAT TUIR

 

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

Manifestasaun la’o ona loron tolu, estudante barak kanek tanba hetan tiru direktu ho gas lakrimojeneo husi membru PNTL sira. Polisia balun mos kanek hetan tuda husi manifestante sira. Estudante no polisia sira mak sai vitima, enkuantu alvu lolos sulan-an de’it iha Parlamento laran.

Presaun estudante sira nian, obriga membru Parlamentu sira, ho lian ida, hasai ona rezolusaun ida, aprova kansela sosa kareta Prado unidade 65 ba deputadu sira. Estudante sira nia luta hatada vitoria moral ba Timor-Leste. Ida ne’e luta jenuinu estudante sira nian.

Balu hotar, insulta ka hateten aat estudante sira, tanba de’it sente sira nia interese la-seguru ona. Ita bele nota, sira hahu buka “kambing hitam”, koko desvia luta estudante sira nian ba issue seluk, maibe la-konsege tanba estudante sira konsistente ho sira nia luta kontra sosa kareta Prado, pensaun mensal vitalisia ho regalias sira, no regras kona-ba manifestasaun nian.

Tuir lolos, hotu-hotu tenki alinha iha luta ida ne’e, labele haree ba kor politika partidaria, tanba deputadu husi partidu hotu-hotu mak halo no aprova lei hodi hetan pensaun mensal vitalisia no regalias oioin. Le’ut dijital hatudu momos, atu husi debate iha Parlamentu ka entrevista sira, hatudu momos hotu-hotu nia intensaun atu hetan regalias hirak ne’e. Se ohin balun nega ka ko’alia seluk, ne’e iha ibun de’it, maibe laran hakarak hela. Karik lakohi, lolos kontra hori uluk kedas. Evidensia mak ibun dehan kontra, maibe simu hela Prado, simu hela pensaun mensal vitalisia no balun hein sei simu tan atu 100% ka 65%.

Desde uluk kedas ema barak koalia, sosiedade sivil no estudante sira halo protestu, maibe sira lakohi rona. Sira hatan “kareta tenki sosa” “se mak halo manifestasaun haruka mai tur iha ne’e” katak atu ba troka sira no seluk-seluk tan. Ibun dehan hanesan ne’e maibe hako’ak metin kadeira. Ohin loron ho fasil los hakiduk no aseita kansela sosa kareta Prado, la’os tanba foin mak ulun mamar estuda hetan hanesan sira dehan, maibe tanba presaun maka’as husi estudante sira no fenomenu manifestasaun iha Indonezia no Nepal nian nebe halo fulun hamrik. Sira estuda lais duni fenomenu Nepal nian, nebe kuaze fo hariis hotu membru parlamentu ho membru governu sira iha mota foer laran. Ba ida ne’e ita agradese ba membru Parlamentu Timor nian, tenki tolan manduku hodi Timor labele sai hanesan Nepal nian. Ita hotu lakohi situasaun hanesan Indonezia ka Nepal nian akontese iha Timor, tanba ne’e ita sempre halo apelu atu halo manifestasaun sira labele uza violensia, tanba ita lakohi ema Timor ida nia ran fakar tan. Naton ona ran fakar iha tempu rezistensia hasoru okupasaun Indonezia. Ita lakohi haree ema Timor ida nia ran turuk ida turu tan iha ukun-an nia laran. Husu alin estudante sira kontinua halo manifestasaun tanba ida ne’e direitu fundamental ida nebe garantidu husi Konstituisaun, maibe tenki halo ho pasifiku no evita maximu posivel violensia no labele estraga sasan sira.

Efeitu manifestasaun iha Indonezia no Nepal sai lisaun diak ba membru Parlamentu sira Timor nian. Lisaun ida nebe sira aprende lais liu katak hasoru forsa povu nian, laiha forsa ida mak bele satan. Sira muda desizaun lais hodi evita buat nebe aat liu atu akontese iha Timor. Ho joven estudante sira nia aten-brani konsege loke distansia entre elite politika sira nebe fila-an liu ba privilejiu ho realidade todan sira nebe povu Timor moris ba ho salariu minimu USD$115.00 kada fulan no barak nein iha serbisu.

Parabens ba estudante sira no kontinua sai vanguarda hodi defende povu nia interese, tanba imi lamai ho kor politika, mai de’it ho interesse povu nian. Imi mak defensor lolos ba aspirasaun povu nian. Maibe vitoria nebe foin hetan seidauk kompletu, tanba sei iha buat barak nebe tenki sai imi nia luta permanente iha prezente no iha futuru.

Suspensaun sosa kareta seidauk rezolve problema sira seluk nebe mos importante: Pensaun mensal vitalisia no regalias parlamentares. Iha Timor-Leste, deputadu sira iha direitu ba pensoins prolongadas maski serbi de’it iha periudu badak ida, aleinde subsidiu sira, kareta, mina, telemovel no asesu ba kuidadu saude eskluzivu, nsst.

Bainhira ita halo komparasaun, ita haree momoos injustisa sira. Deputadu sira serbi tinan 5 hetan pensaun vitalisia kada fulan, tuir salariu baze USD$2500.00, ne’e signifika, bainhira la-deputadu ona, sira nebe simu 100%, kontinua simu USD$2500, no sira nebe depois alterasaun lei husi 100% ba 65%, sei simu USD$1.625 kada fulan. Entre sira de’it mos halo diskriminasaun ba malun ona, oinsa ho povu nebe sira la-kuinhese? Veteranu sira nebe involve iha luta libertasaun, hasoru susar no terus oioin, durante tinan 10 ka 20 hodi harii Estadu ida ne’e mos lasimu subsidiu boot hanesan membru Parlamentu sira hetan. Ita rekuinhese membru Parlamentu sira halo lei barak ona, maibe ita mos rekuinhese katak  lei lubun ida nebe sira halo hodi fo benefisiu direktu de’it ba sira nia-an no sira nia familia, la’os ba povu. Lei sira ne’e mak ohin loron sai alvu protestu husi estudante sira.

Moris luxu sira husi elite kikuan ida kontrasta ho realidade sosial. Porsentu 42 (42%) husi populasaun Timor moris iha situasaun pobreza multidimensional nia laran (PNUD, 2022); PIB per kapita hadulas iha dolar USD$1.500.00 kada tinan, PIB nebe ki’ik liu iha rejiaun (Banku Mundial, 2023); Salariu minimu nasional USD$115,00 kada fulan (Decreto-Lei n.º 31/2023); Dezempregu joven sira atinji serkade porsentu 20 (20%). Enkuantu eskola sira, laiha kondisaun, ospital sira laiha ai-moruk no estrada sira entre postu administrativu sira, sa tan husi suku ida ba suku seluk aat tebes. Povu maioria la-goza ho ukun-an, sira so sente livre de’it husi Indonezia nebe uluk impoin buat aat oioin ba sira. Timor ukun-an ona, povu merese moris diak liu, la’os elite sira mesak mak goza iha povu susar, kiak no mukit nia leten.

Situasaun edukasaun kontinua kritiku: Serkade porsentu 35 (35%) eskola sira laiha instalasaun sanitaria adekuada (Ministeriu Edukasaun, 2023); Labarik sira husik hela eskola aas, liuliu iha zona rural sira; programa Merenda Eskolar ba labarik sira kobre serkade 350.000, maibe sei hasoru problema lojistika, kualidade alimentar no asesu kompletu.

Iha saude, sentru saude sira, liu porsentu 40 (40%) mak ladun iha ai-moruk (Ministério da Saúde, 2022); taxa mortalidade infantil kontinua aas: 38 por 1.000 nados moris (UNICEF, 2021); Ospital barak mak laiha ekipamentu baziku no mediku espesialista sira.

Setor infraestrutura bazika: Porsentu 58 (58%) deit husi populasun mak iha asesu ba bee-mos (Banco Mundial, 2022); Estrada, menus husi porsentu 50 (50%) mak iha kondisaun diak hodi ema liu (Relatório Governu, 2023).

Programa Bolsa da Mãe nebe apoia serkade familia 15.000 nebe iha situasaun vulnerabilidade. Programa ne’e diak hodi tulun mantein labarik sira iha eskola. Ida ne’e programa krusial ida, maibe klaramente la-sufisiente bainhira haree ba magnitude pobreza nebe ita nia rain hasoru. Bolsa da Mãe seluk nebe atu tulun inan sira hodi han hemu hahan nutritiva sira, nebe diak ba bebe sira iha inan sira nia isin ka moris ona hodi hetan nutrisaun diak, governu halo lakon tiha, ho razaun osan lato’o. Bolsa ida ne’e diak hodi bele tulun inan sira laiha kbiit hodi alimenta hahan nutritiva sira hodi halo oan sira hetan nutrisaun diak hodi sai saudavel no matenek. Ida ne’e mos governu halo lakon tiha. Enkuantu ferik ho katuas sira iha Parlamento no iha Governo nebe laboot ona no ninia produtividade menos ona, hetan fali regalias oioin, hanesan fali sira mak future nasaun nian.

Ita haree kontradisaun ida momoos: familia rihun ba rihun depende ba bolsa ida husi dolar uituan fulan-fulan, maibe deputadu sira reklama pensaun mensal vitalisia no regalia luxu hanesan rai riku sira ho ninia povu sra nebe moris diak ona. Ema barak kada fulan simu salariu minimu USD$115.00. Ida ne’e ba ema ida de’it uza ba han mos susar ona, satan ba familia ida.

John Rawls, iha ninia obra A Theory of Justice (1971), defende katak dezigualdade sira so konsidera lejitima bainhira lori benefisiu ka benefisia liu sira nebe vulneravel. Iha Timor-Leste, dezigualdade benefisia liu sira nebe poderozu liu duke sira nebe vulneral. Jean-Jacques Rousseau, iha ninia obra Du Contrat Social (1762), fo hanoin katak soberania hetan iha vontade jeral nian, la’os iha privilejiu grupu ki’ik ida. Bainhira Parlamentu prioriza regalia sira duke saude, edukasaun ka agrikultura, mak viola ona kontratu sosial ho povu.

Luta estudantil sira nian mos hatudu problema seluk: atitude husi autoridade universitaria balun nian nebe koko bandu estudante sira atu labele partisipa iha manifestasaun sira no la-autoriza atu uza resintu universidade hodi halo manifestasaun. Postura ida ne’e inaseitavel. Aat liu tan, horiseik, membru polisia sira tama to’o iha sala aulas nian, no baku estudante sira. Autoridade sira universidade nian taka ibun metin. Karik sira mak konvida polisia sira, tanba molok hahu manifestasaun, vise-reitora UNTL nian dehan ona ba polisia katak nia la-aseita halo manifestasaun iha resintu universidade nian. Universidade sai fali fatin ba represaun nian, la’os fatin ba liberdade espressaun nian. Ida ne’e retrosesu boot ida no traisaun boot ida ba aswa’in no martir sira nebe luta no mate ba Timor-Leste ninia ukun-rasik-an nia idealizmu, nebe defende liberdade espresaun, nebe mos garantidu iha Konstituisaun RDTL. Soeharto, ditador maka’as liu iha Azia mos sei admite estudante sira halo manifestasaun iha kampus laran.

Vitoria hapara sosa kareta Prado labele sai vitoria final, tenki luta nafatin ba buat sira seluk nebe mos injustu. Luta ba halakon pensaun vitalisia no regalia sira nebe deputadu no membru governu sira hetan, ne’e mos tenki la’o nafatin, tanba ida ne’e injustu liu duke ida sosa kareta Prado. Tanba susar tebes atu justifika ema nebe la-serbisu, tuur de’it iha uma, lahalo buat ida, hetan pensaun ida boot tebes durante nia vida tomak kompara ho ferik-katuas sira nebe hisik kosar iha to’os no natar laran hodi moris. Ida nee injustu boot tanba ita hakiak fali sidadaun primeira klase no segunda klase, enkuantu iha Konstituisaun RDTL koalia konaba justisa no igualdade.

Seluk tan, luta tuir mai, estudante sira mos tenki luta no ejiji responsabilizasaun ba osan sira nebe tau ba roo Haksolok, nune’e mos ba Ponte Kais Hera nebe mout nebe mout lakon, no osan mal gastos sira seluk, hanesan viajen estranjeiru nebe lori ema barak, maibe lahalo buat ida, halo festa boboot hodi satisfaz deit prazer no seluk-seluk tan. Tenki iha transparensia no responsabilizasaun, labele husik lakon de’it nune’e. Selae, ukun na’in sira toman gasta osan arbiru sein responsabilizasaun. Mak roo Haksolok hetan investigasaun, laiha lider boot ruma mak sai santu ka diabu, sira hotu isin nakonun ho tahu.

Importante tebes poupa osan no rekupera hotu osan hirak mal gastos nebe boot tebes hodi investe fali ba iha servisu publiku sira nebe importante tebes no fo benefisiu direktu ba povu, hanesan edukasaun, saude, bee-mos no saneamentu, infraestrutura bazika, agrikultura no seguransa alimentar, protesaun sosial, governasaun no transparensia.

Edukasaun ne’e importante tanba nia mak sai fundamentu ba dezenvolvimentu umana. Rai ida sei laba oin bainhira ninia jerasaun sira laiha abilidade, kuinhesimentu no karater. Tanba ne’e, ita presiza poupa osan hodi bele uza osan sira ne’e hodi hadia infraestrutura eskola sira (sala ba aulas, saneamentu, eletrisidade, internet , biblioteka, nsst.); Hadi’a kualidade manurin sira nian liu husi formasaun kontinuu, hasae salariu no sistema rekrutamentu nebe transparente; Hadia no haboot programa merenda eskolar, loke luan liu tan hodi labarik sira hotu bele hetan nutrisaun nebe diak iha eskola; Fo bolsa ba labarik oan kiak no ema kiak sira nia oan (por exemplo Bolsa da Mãe) atu sira labele abandona eskola no tulun inan isin rua sira kbiit laek, hodi sira bele han aihan sira nutritiva,  nebe halo diak ba sira nia oan sira iha isin no hafoin moris. Infelizmente Governu halo lakon tiha ida ikus ne’e, nebe importante tebes ba saude kosok-oan sira nian. Presiza halo moris no kontinua hikas programa ne’e. Presiza harii eskola sira ho kualidade iha fatin hotu-hotu, harii fasilidade sira hanesan biblioteka no ekipadu ho teknolojia modernu hodi fasilita prosesu aprendizajen. Fo formasaun ho metodu pedagojia nebe diak hodi bele hanorin labarik sira ho diak no ho kualidade. Fo atensaun ba manorin sira nia moris, liu husi hasae sira nia salariu. Buat nebe presiza evita mak osan ba edukasaun nian uza fali ba projetu sira elite nian (hanesan halo seminariu sira luxu, viajen boot sira nian, ka halo festa sira nebe gasta osan deit) duke ba eskola no alunu sira.

Setor saude importante tebes tanba povu nebe saudavel mak kondisaun prinsipal ba produtividade no ben-estar. Tan ne’e, presiza sosa aimoruk esensial sira no tau iha sentru saude sira hotu; presiza fasilidade sira ospital nian nebe kompletu, inkluindu mediku espesialista sira; Tenki iha programa saude ba inan no labarik sira hodi hatun taxa mortalidade kosok-oan no inan isin rua sira; Tenki iha sistema referensia medisina nasional nebe lais (ambulansia, transporte ba emerjensia, nsst.)

Presiza harii ospital nebe ho kualidade, ekipadu ho fasilidade moderna sira hodi kura moras sira nebe durante ne’e iha Timor labele kura, hanesan moras fuan, kankro, tumor, no seluk-seluk tan. Hadi’a hotu ospital referral sira, sentru saude sira no klinika sira hodi halo atendimentu diak hanesan ba Timoroan tomak no evita halo tratamentu sira iha rai-li’ur nebe halo osan sai hotu ba rai-li’ur. Buat nebe tenki evita mak korrupsaun iha akizisaun ba ai-moruk no ekipamentu mediku sira. Evita uza fundu saude nian ba deit fasilidade eskluzivu boot sira nian, enkuantu povu lahetan nafatin servisu saude baziku.

Bee-mos no saneamentu hanesan servisu publiku ida nebe importante tebes. Bee-mos hanesan direitu fundamental ema nian no kondisaun prinsipal saude publika nian. Tanba ne’e tenki investe iha rede bee-mos iha area rural no urbana; Investe maka’as iha programa saneamentu iha area rural hodi reduz moras sira mai husi ambiente; Presiza hadi’a saneamentu iha eskola sira, nebe barak laiha kondisaun, hodi asegura saude labarik eskola sira nian. Buka evita privatizasaun ba bee-mos nebe halo ema ki’ak sira susar tebes hetan asesu ba bee-mos; Evita projetu ba bee-mos nebe halo lahotu tanba jere sala ka korrupsaun.

Infraestrutura hanesan servisu publiku seluk nebe importante tebes tanba nia mak uat husi ekonomia no integrasaun sosial nian. Sein estrada, eletrisidade, no komunikasaun, povu moris izoladu iha kiak nia laran. Tanba ne’e tenki hadia no harii estrada entre distritu, entre postu administrativu no entre suku no aldeia sira; Ho estrada nebe diak hodi fasilita produsaun agrikultor sira nia bele fasil hetan asesu ba merkadu; Presiza mantein eletrisidade lakan oras 24 iha Timor laran tomak, inkluindu iha area remota sira; Presiza asesu ba internet nebe baratu hodi fomenta edukasaun no ekonomia dijital. Evita projetu konaba estrada ka ponte sira nebe fo ba kompanhia sira laiha kapasidade tanba de’it relasaun politika ka familia; Evita harii infraestrutura sira nebe labali ho diak, neduni sai aat lais.

Setor agrikultura no seguransa alimentar importante tebes tanba maioria husi Timoroan sira dependente ba agrikultura. Bainhira setor ida ne’e fraku mak taxa ema kiak nian sei aas nafatin. Tanba ne’e presiza fo subsidiu fertilizante, fini sira ho kualidade no ekipamentu baziku ba agrikultor sira; Presiza harii no hadia sistema irrigasaun hodi hasoru bailoron naruk; Presiza fo formasaun ba agrikultor sira konaba teknolojia agrikultura moderna nian. Evita hatama ai-han esesiva husi rai-li’ur nebe hafraku produsaun lokal no evita halo monopoliu ba presu produtu agrikultura sira husi grupu balu.

 

Protesaun sosial mos importante tebes. Tanba ne’e Estadu tenki asegura no labele husik hela ba kotuk grupu vulneravel sira (labarik, feto, ema ho defisiensia, ferik no katuas sira) liu husi halo boot liu tan programa Bolsa da Mãe, labele ba de’it sira nebe idade eskola, maibe mos sira nebe iha inan nia isin no sei kosok oan to’o tama iha eskola; Apoiu finanseiru ho kondisaun ba familia sira kbi’it laek; Garantia sosial ba ferik-katus no sira nebe ho defisiensia. Evita utilizasaun abuziva programa sosial sira ba interesse politika hanesan halo ba kampanhe politika.

Setor sira hotu nebe temi iha leten sei falha bainhira governasaun fraka. Korrupsaun no abuzu poder, inkluindu halo lei sira nebe benefisia-an, hanesan membru Parlamentu sira halo daudaun konaba sosa kareta luxu, pensaun vitalisia no regalias oioin mak sai inimigu prinsipal ba moris diak povu nian. Kada dolar nebe Estadu hasai tenki hetan auditoria interna no esterna hodi garante transparensia no utilizasaun osan lolos tuir nesesidade no to’o duni ba nia alvu; Partisipasaun sosiedade sivil hodi tau matan ativu no permanente ba projetu publiku sira; Reforsa instituisaun anti-korrupsaun nebe tenki independente lolos. Evita utilizasaun fundu publiku hodi sosa sasan luxu hanesan sosa kareta ba membru Governu no Membru Parlamento sira, inkluindu ba Prezidensia no Tribunal, nomos evita pensaun vitalisia no regalias sira nebe la-justu iha povu kiak nia leet.

Servisu publiku mak esensia husi kontratu sosial entre povu no Estadu. Se Governu Timor-Leste seriu duni dezenvolve edukasaun, saude, bee-mos, infraestrutura, agrikultura no protesaun soasial, povu sei sente moris duni iha dame no moris diak iha konkretu. Maibe kontrariu, se fundu publiku uza ba privilejiu elite sira, halo korrupsaun liu husi dalan legal no ilegal la’o nafatin, no projetu sira nebe lalori benefisiu direktu ba povu domina nafatin, mak povu sei terus nafatin, dezigualdade sosial sei boot tan, no fiar ba instituisaun sira Estadu nian sei naksobu. Governu iha opsaun: harii Estadu ba povu, ka mantein Estadu ba elite sira.

Vitoria kontra sosa kareta luxu hatudu katak estudante sira mak voz ativa no efetivu povu nian. Maibe luta seidauk to’o rohan, elite politika sira tenki husik hela privilejiu sira nebe la-justu. Fundu publiku sira tenki utiliza ba eskola sira, ospital sira, merenda eskolar sira, bee-mos sira. Estrada sira, agrikultura sira no programa sosial sira hanesan Bolsa da Mãe – la’os ba sasan luxu no previlejiadu sira ba parlamentu ka grupu elite sira.

Estudante sira nia lian, vitória povu nian. So bainhira rekursu Estadu nian serbi duni sira nebe vulneravel liu, no la’os sira nebe poderozu liu, mak demokrasia Timor nian sei sai digna lolos ho tuir duni nia naran.


 

Referensia

  • Banco Mundial. Timor-Leste Economic Report, 2023.
  • PNUD. Relatório de Desenvolvimento Humano em Timor-Leste, 2022.
  • Decreto-Lei n.º 31/2023 – Salário Mínimo Nacional.
  • Ministério da Educação. Relatório Estatístico, 2023.
  • Ministério da Saúde. Relatório Nacional de Saúde, 2022.
  • UNICEF. State of the World’s Children, 2021.
  • FAO. Agriculture and Irrigation in Timor-Leste, 2022.
  • Relatório do Governo de Timor-Leste sobre Infraestruturas, 2023.
  • Programa Nacional de Merenda Escolar, MEJD, 2023.
  • Programa Bolsa da Mãe, MSSI, 2022.
  • Rawls, John. A Theory of Justice. Harvard University Press, 1971.
  • Rousseau, Jean-Jacques. Du Contrat Social. Marc-Michel Rey, 1762.

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL