UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Pensaun Mensal Vitalisia iha Timor-Leste: Entre Moralidade, Justisa Sosial, no Fardu Publiku

PENSAUN MENSAL VITALISIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE MORALIDADE, JUSTISA SOSIAL, NO FARDU PUBLIKU

 

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

Desde hetan libertasaun no restaurasaun ukun-an iha 2002, Timor-Leste liu ona tinan ruanulu resin hanesan rai soberanu. Durante periudu ida ne’e, nasaun ida ne’e konsege harii instituisaun demokratika sira, mantein estabilidade politika, no hetan rekuinhesimentu hanesan membru komunidade internasional. Maibe iha susesu hirak ne’e nia kotuk, Timor-Leste hasoru problema estrutural nebe to’o ohin loron seidauk rezolve: kiak nebe sei hanehan maioria timoroan sira, dependensia ekonomia ba mina no gas, kualidade servisu publiku nebe sei dok tebes husi di’ak, no produtividade nasional nebe maten iha fatin, liuliu iha setor vital sira.

Iha kondisaun sira nune’e nia leet, mosu debate maka’as konaba privilejiu sira nebe hetan ka goza husi elite politiku sira, liuiliu liga ho politika Pensão Mensal Vitalícia (PMV), nebe fo ba membru Parlamentu, membru Governu titular sira husi orgaun soberanu haat, hafoin halo hotu sira nia mandatu. La’os liu husi debate de’it, maibe hamosu ona manifestasaun boot nebe halo la’o husi Estudantes Universitariu Timor-Leste sira no sosiedade sivil. Manifestasaun nebe halo entre loron 15, 16 no 17 fulan setembru, halo membru Parlamentu sira nebe antes tebe-rai maka’as, loron sorin de’it sai namalaik no deklara kedas rendisaun sein kondisaun. Anin boot manifestasaun iha Indonezia no Nepal ninia impaktu hu to’o duni iha Timor, ida ne’e kontribui tebes ba rendisaun membru Parlamentu sira nian.

Iha loron dahuluk manifestasaun, membru Parlamento Nacional sira deside kansela sosa kareta unidade 65 ba membru Parlamento sira. Iha loron datolok manifestasaun, ho lian ida, sira hasai rezolusaun ida nebe assina husi partidu sira iha asentu Parlamentar, CNRT, FRETILIN, PD, PLP no Khunto, atu revoga Lei Pensaun Mensal Vitalisia (LPMV) no regalias sira hotu. Loron 19 fulan setembru, CNRT, PD no KHUNTO, aprezenta proposta ida atu revoga tomak LPMV, la’os ba oin de’it maibe ba kotuk mos. Ida ne’e foin proposta de’it, tanba ne’e hotu-hotu tenki akompanha to’o iha ninia aprovasaun no implementasaun iha pratika.

Iha artigu ida ne’e sei ko’alia konaba aspetu moral, justisa sosial no fardo (beban) publiku konaba PMV. Pergunta nebe mosu mak elite politika sira nebe simu PMV ne’e justa no tuir moral ka lae, enkuantu maioria husi povu moris iha kondisaun kiak no mukit laran? Ba dok liu tan ida ne’e, tama ulun ka lae membru Parlamentu no membru Governu no eis titular sira nebe halo la’o knaar iha fulan 42 ka tinan tolu ho balu de’it iha direitu ona ba pensaun mensal vitalisia, enkuantu manorin sira, profisional saude sira, funsionariu publiku sira nebe serbi tinan ruanulu ka tolunulu resin foin hetan pensaun bainhira ninia idade tuan ona, ne’e mos sira nia pensaun ki’ik liu dok duke membru Parlamento no Governu sira hetan. Uluk, fulan 42 de’it, seidauk kumpri mandatu ida (tinan 5) kompletu, membru Parlamentu no membru Governu hetan ona pensaun mensal vitalisa, tanba ne’e, membru Parlamentu balu bainhira kompleta ona fulan 42, sira husu sai husi deputadu, la-kumpri mandatu ida to’o hotu. Iha ne’e hatudu katak, sira buka mak PMV, la’os atu serbi povu. Ikus mai, mosu kritika maka’as husi sosiedade sivil, mak hasa’e tiha ba tinan 5 kompletu foin simu, no atu simu idade tenki atinji lai tinan 55, menus husi ida ne’e labele simu. Ida ne’e proposta PD nian nebe uluk aprezenta iha 2016.  Aprova duni hodi hatun mai iha 65% maibe kona-ba ida laiha mudansa, katak bainhira para hetan kedas PMV.

Tanba dehan prinsipiu lei nian labele aplika ba kotuk, entaun deputadu sira nebe serbi de’it tinan 3 ho balu nune’e mos nebe serbi tinan 5 kompletu, hothotu simu PMV ho regalias sira hanesan. Iha ne’e mos mosu injustisa entre deputadu sira, no injustisa ida ne’e legaliza ho lei rasik. Se proposta CNRT, PD no KHUNTO nia nebe foin hasai iha loron 19 fulan ne’e mak liu, foin dehan justu lolos tanba la’os aplika ba oin de’it maibe ba kotuk mos. Maibe ita tenki hein, no tenki akompanha hodi labele monu iha sira nia jogu. Buat nebe agora la’o hela, partidu boot rua, CNRT no FRETILIN, uza PMV hodi joga malu hodi bele manan apoiu no simpatia husi estudantes, sosiedade sivil no ema hotu nebe kontra PMV nia laran, tanba sira hotu, laiha ida mak santu lingadu ho PMV.

Partidu boot to’o ki’ik, ligadu ho asuntu PMV, mesak la-onestu. Hafoin manifestasaun boot estudante sira nian, sira hotu mosu mai dehan sira nia partidu defende halakon PMV desde 2023 hanesan sr. Francisco Kalbuady Lay, Vise Primeiru-Ministru, husi CNRT dehan: “Pensaun Vitalisia, hau atu hato’o ba ita boot sira kata kami nian be kompromisu eleitoral foin daudauk 2023, ami hateten tiha ona. Ami konkorda totalmente saida mak ami nia kompromisu uluk ne’e dehan pensaun vitalisia halo lakon tiha de;it.” Maibe bainhira ita tuir sira nia le’ut dijital, it abele kolu sira ida-idak. Ita bele foti deklarasaun rua, husi CNRT no FRETILIN nian hodi reprezenta sira nia partidu nia pozisaun kona-ba LPMV. Deputada no Prezidente Parlamento Nacional, Fernanda Lay, husi CNRT dehan: ““Lei lafo dalan ba direitus adqueridos atu hamos hotu, se hamos hotu, veteranus hotu, hotu-hotu hamos hotu dong. Lei Pensaun Mensal Vitalisia é um dos processos. Serake ita hakarak ita nia deputadus, eis-deputadus dedika liu 5 anos, depois de 5 anos sai, nia fila laiha sustentabilidade ba nia-an, hau hanoin futuru nein ema ida hakarak sai deputadu, inklui hau.” Iha sorin seluk, Deputadu Joaquim Amaral, husi FRETILIN dehan: “Parlamento Nacional konsidera alterasaun ba Lei Pensaun Vitalisia la’os urjente.”

Los duni, iha kampanhe 2023, sira hotu promote atu halo lakon LPMV, maibe manan tiha, sira lahalo ida. Karik balun aprezenta projetu, hanesan sira kombina malu ona,  iha loron nebe marka ona atu halo debate, barak lamosu iha Parlamento hodi justifika katak la-prenxe korum, neduni labele diskute. Sira uza estratejia dada tempu hodi labele aprova lais bainhira seidauk prenxe kriteriu atu sira hetan PMV. Mesak finjidu no ipkrita, neduni labele fiar saida mak sira koalia. Se ohin loron iha mudansa no mudansa ida lais tebes la’os tanba sira nia laran di’ak maibe tanba presaun estraordinaria husi estudante no sosiedade sivil sira, nomos tanba sira tauk atu buat nebe akontese iha Indonezia no iha Nepal labele akontese ba sira.

Tanba saida mak tenki halo lakon PMV? Tuir dados Banku Mundial, 42% husi populasaun Timor-Leste moris iha linha pobreza nia okos. Taxa dezempregu joven hakat liu 20%. Ekonomia Timor nian dependente tebes ba Fundu Petroleo nebe kontribui liu 80% ba reseita Estadu nian. Bainhira presu mina iha mundu tun ka produsaun menus, sustentabilidade fiskal estadu nian sai risku boot.

Orsamentu Jeral Estadu 2015 nian, rejista katak estadu gasta serkade USD$300.000 kada fulan so para selu PMV ba eis-deputadu no eis-membru governu sira, katak serkade tokon 3,6 kada tinan hodi selu privilejiu ba elite politika sira. Kompara ho orsamentu nebe alokadu ba ensinu baziku iha periudu nebe hanesan, so serkade USD$94 ba labarik ida ba tinan ida, enkuantu orsamentu ba saude publika en media serkade USD$150 ba ema ida ba tinan ida. Konstratasaun ida ne’e hatudu malorek oinsa fundu publiku nebe limitada barak liu mak suli ba interese grupu kikuan ida kompara ho povu tokon.

Salariu baze deputadu ida nian serkade USD$2.500 kada fulan (dados 2023). Ho LPMV inisial, nebe deputadu ida kompleta fulan 42, simu salariu baze  100% kada fulan, politiku joven ida nebe la-reeleitu hikas bele simu dolar USD$2.500 kada fulan iha nia moris tomak, biar ho idade 35. Katak, se nia moris to’o tinan 75, estadu tenki selu ba nia tokon USD$1,2 ba ema ida de’it. Mak iha membru parlamentu no membru governu na’in 50 simu PMV, naha fiskal bele to’o tokon ba tokon iha dekada sira mai.  

Iha senariu dezigual ida ne’e, sistema fiskal haluan kanek sosial. Sidadaun hotu-hotu ho salariu boot liu USD$500 kada fulan obrigatoriu selu taxa. Manorin, profisionais saude, funsionariu ka la-funsionariu, hotu-hotu kontribui. Ironia mak maior parte husi taxa ka impostu ne’e uza hodi selu PMV. Ho liafuan seluk, ema sira nebe ho salariu ki’ik tiha ona mak selu fali ema sira simu osan boot no la-serbisu.

Impaktu fiskal husi PMV  seriu tebes. Ho orsamentu anual serkade USD$ 1,7 mil miloins kada tinan (OJE 2023), fardo ka naha PMV tokon USD$3,6 haree ki’ik iha persentajen (serkade 0,2%). Maibe, bainhira kompara ho programa sosial eskala ki’ik, numeru ida ne’e signifikante tebes. Por ezemplu, fundu ba merenda eskolar, serkade tokon USD$5 kada tinan. Ne’e signifika, estadu kuaze gasta fundu nebe hanesan hodi fo han labarik eskola rihun hanesan hodi selu PMV ba dezenhas elites previlejiadu sira.

Iha proposta atu husi Bankada Governu ka opozisaun nian, seidauk mosu proposta ruma atu halo lakon mos pensaun veteranus sira nian. Biar nune’e, presiza mos haree tanba sra. Fernanda Lay, Prezidente Parlamento Nacional bainhira halo reasaun ba presaun sosiedade sivil nian, nia dehan “Lei lafo dalan ba direitus adqueridos atu hamosu hotu, se hamos hotu, veteranus hotu, hotu-hotu hamos hotu dong.”, katak se halo lakon PMV mak tenki  halo lakon mos pensaun veteranu sira nian. Benefisiariu balun terror tan funsionariu publiku sira dehan katak se halo lakon PMV mak funsionariu sira mos sei lakon hotu sira nia pensaun.

Argumentu ida atu halo lakon pensaun ka subsidiu ba veteranu sira, la’os de’it fraku, maibe mos enganador (menyesatkan) tanba LPM vitalisia laiha buat ida ho pensaun ba veteranus nian. Absurdu no irrasional bainhira ita halo komparasaun entre deputadu sira ho veteranu sira, tanba kondisaun serbi nian lahanesan nune’e mos ninia durasaun tempu no sirkuntansia sira serbi nian lahanesan.

Primeiru, kontribuisaun husi membru Parlamentu ida nebe serbisu durante fulan 42 ka depois muda ba tinan 5 kompletu labele kompara ho sakrifisiu veteran sira nian. Funu na’in sira libertasaun nian, atu husi FALINTIL ka rede klandestina sira, reziste iha ai-laran durante tinan 10, 15, 20 ka 24, sira hasoru situasaun ida estraordinaria, hamalaha, tortura no mate. Tau sira nia moris iha risku ba ukun-rasik-an Timor nian.

Segundu, moralmente, la-justu bainhira ema ida nebe iha tempu rezistensia hamutuk ho okupante Indonezia, kontra independensia Timor nian, maibe agora simu PMV no privilejiu husi Estadu. Ironiku liu tan bainhira sakrifisiu sira husi veteranu sira nian selu de’it ho subsidiu ki’ik no moris simples, enkuantu sira nebe uluk kontra ukun-an ohin loron goza fali ho regalias oioin.

Terseiru, veteranu ho povu tomak mak hanesan aliserse istoria harii Republika Timor-Leste. Subsidiu ba sira la’os privilejiu, maibe rekuinhesimentu husi estadu ba tusan moral nebe ninia folin rohan laek. Komparasaun PMV ho subsidiu veteranu nian hanesan ofensa ka insultu ida ba sira nia sakrifisiu.

Nune’e, klaru ona katak argumentu ida hatuur hanesan PMV no subsidiu veteranu sira nian laiha ninia fundamentu etiku no istoriku. PMV ne’e privilejiu nebe hamosu husi elite sira ba sira nia-an, enkuantu subsidiu ba veteranu sira konstitui justisa istorika ba sira nebe sakrifika sira nia-an ba ukun-rasik-an. Se sira la-sakrifika-an mak Timor la-ukun-an mak laiha ema ruma goza ho PMV no regalias oioin hanesan ohin loron sira barak goza.

Ema ida la-nega katak osan nebe tau ba veteran sira ne’e boot duni, presiza hadi’a lei kona-ba veteranu sira hodi bele poupa osan. Por exemplo tenki buka hatene ho lolos sira nebe hetan subsidiu ne’e veteranu duni ka lae. Presiza tais hikas no tais didiak sira nebe simu ona pensaun atu sira nebe merese duni mak hetan, tanba barak inventa dados hodi bele hetan osan ka fulan-fulan simu osan. Presiza mos tetu, sira nebe sei produtivu hela, ka serbisu hela iha fatin ruma, labele simu pensaun lai, so simu bainhira atinje idade X. Presiza fo uluk atensaun sira nebe vulneravel, laiha serbisu, moris susar. Ho dalan sira ne’e hodi poupa osan, no labele mos tinan-tinan tau osan ba veteranu sira. Ohin loron, veteranu sira iha ona ninia Banku rasik. Estadu bele tau fundu dal aida de’it iha Banku ne’e, no husi Banku ne’e mak veteranu sira buka dezenvolve hodi atende nesesidade veteranu sira nian. Tanba tinan-tinan estadu tau osan, ida ne’e halo todan tebes ba estadu. Tenki hanoin katak mina no gas la’os fonte renovavel, neduni bainhira hotu, hotu ona. Osan mina nian mos hahu menos. Presiza hanoin hotu buat hirak ne’e atu estadu labele monu iha bankarrota no sai estadu falhadu.

Haree husi perspetiva teoria justisa nian, politika PMV difisil tebes atu justika ka la-aseitavel. Jean-Jacques Rousseau iha Du Contrat Social (1762) afirma katak soberania hetan iha povu, la’os iha governate sira. Se elite politika sira uza sira nia poder hodi halo lei sira nebe benefisia sira nia-an, mak halo ona traisaun ba kontratu sosial entre povu no estadu.  Partidu politika sira, iha kampanhe sira, lahalo kontratu ho povu atu tau osan ba sira nia-an ka halo sira nia moris diak ketak-ketak husi povu, maibe oinsa tau matan ba povu, oinsa hadia servisu publiku sira hodi ema hotu bele goza kosar dezenvolvimentu nian.

John Rawls iha ninia obra A Theory of Justice (1971) defende katak dezigualdade so aseitavel bainhira fo benefisiu ba grupu nebe vulneravel liu. Konserteza PMV lalori benefisiu ba ema kiak sira, maibe halo eskluzaun sosial ka rai-kotu boot liu tan. Dezigualdade nebe agora iha, fo benefisiu liu ba grupu elite ki’ik ida, la’os ba povu ka sira nebe vulneravel liu.

Amartya Sen iha Development as Freedom (1999) fo hanoin katak dezenvolvimentu ida lolos mak haboot liberdade substantivu sidadaun sira nian: liberdade hodi hetan edukasaun, saude, no oportunidade ekonomika sira. Maibe ho PMV, desvia rekursu publiku sira ba benefisiu pessoal. Reduz kapasidade Estadu nian hodi halo boot liberdade hirak temi iha leten ne’e.  

Max Weber iha Politik als Beruf (1919) distinge politika hanesan vokasaun no politika hanesan profissaun. Iha politika hanesan vokasaun, politiku lolos, mak halo sakrifisiu interesse publiku ka komum nian. Maibe iha politika hanesan profissaun, haree politika hanesan dalan ida hodi hariku-an. PMV klaru tebes ligadu ho ida segundu ne’e, politika hanesan profissaun, nakonun ho interesse pesoal. Tanba ne’e mak ita haree sira nebe eis-titular defende mate-mate-an los katak ida ne’e hanesan direitu adkeridu. Sira hanoin bele halo lakon sira tuir mai nian, maibe labele halo lakon buat nebe sira hetan ona. Tanba sai deputadu hanesan fali profissaun ida, mak halo ema barak hakarak sai deputadu hodi manan osan boot no hetan regalias oioin sira. Tanba ne’e, hotu-hotu hadau malu atu hetan numeru ki’ik hodi bele sai deputadu, ida ne’e mak halo Parlamento lakon tiha ninia kualidade tanba barak ninia serbisu mak defende sira nia lider, buka ke’e malu, sadik malu, hatun malu, la’os defende povu nia interesse. Parlamentu sai tiha fali hanesan fatin komadre sira konta ema nia vida, komadre sira les malu tanba sira nia interesses pessoais no partidu nian, la’os interesse povu nian.

Iha Portugal, eis-deputadu sira so bele simu PMV hafoin atinje ida nebe determina husi lei no periudu kontribuisaun nebe naruk, la’os fulan 42 ka tinan 5, tanba ne’e mak la’os politiku hotu-hotu automatikamente hetan kedas PMV. Sistema Timor-Leste nian permissivu tebes, ho kondisaun minima fulan 42, depois tinan 5, hetan ona benefisiu ida estraordinaria. Neduni, ita lahakfodak se PMV iha Timor-Leste nian sai buat ida nebe kontroversial liu iha mundu.

Solusaun nebe ideal no justu liu mak ida tuir duni estudantes no sosiedade sivil sira nia ejijensia, halo lakon total PMV. Aplika ba oin no ba kotuk, hodi evita diskriminasaun. Ba sira nebe lasai ona deputadu iha mandatu tuir mai, bele simu subsidiu reintegrasaun ekivalente ho sira nia salariu baze fulan 3 nian.

Fundu publiku nebe limitadu tenki konsentra ba iha servisu baze sira: edukasaun, saude, intraestrutura rural sira. Bainhira PMV dolar 3.6 kada tinan tau fali ba setor seluk bele finansia kontrusaun eskola ka klinika atus ba saude publika nian.

Ba dok liu tan, edukasaun politika ba povu presiza reforsa liu tan. Povu tenki hatene katak demokrasia la’os de’it kestaun hili reprezentante sira kada tinan lima, maibe mos kontrola oinsa uza fundu publiku. So ho pressaun publika ida forte, bele halo lakon total PMV.

PMV iha Timor-Leste la’ós de’it kestaun politika, maibe hanesan teste moral, justisa sosial no responsabilidade publiku. PMV hatudu katak lei ida-ne’e legaliza desigualdade ne’ebé boot tebes, tanba privilejia grupu ki’ik ida hodi sakrifika bem-estar povu tomak nian. Argumentu nebe hakarak kompara PMV ho subsidiu ba veteranu sira bele konsidera enganador no ofensivu, tanba kontribuisaun deputadu sira durante fulan 42 ka tinan 5 labele kompara ho sakrifisiu extraordinariu ba veteranu sira nebe reziste tinan barak, hasoru susar oioin, hamlaha, tortura no mate,  hodi halo rai ne’e sai soberanu.

Subsidi veteranu la’os privilejiu, maibé hanesan rekuinhesimentu istoriku no moral husi Estadu ba ema sira nebe fo-an ba liberdade no ukun-rasik-an. PMV, kontrariamente, hanesan privilejiu politiku nebe haluha katak politika hanesan vokasaun servisu ba povu, labele transforma deit hanesan profisaun ida hodi manan osan no regalias.

Se Timor-Leste hakarak loke dalan ba dezenvolvimentu justu no sustentavel, PMV tenki hamos total, aplika ba oin no ba kotuk, tanba la-eziste base moral ka justisa ida nebe bele justifika nia kontinuidade. Fundu publiku nebe ki’ik tenki direksiona ba edukasaun, saude, no infraestrutura, la’os ba privilejiu elite politiku. So ho korajen politika no pressaun kontinua husi estudante, sosiedade sivil no povu mak bele garante katak PMV sei hamos hodi povu hetan justisa no dignidade nebe sira merese.

Referensia Bibliografika

1.     Arendt, H. (1963). Eichmann in Jerusalem: A Report on the Banality of Evil. Viking Press.

2.     Banco Mundial. (2023). Timor-Leste Economic Report: Navigating Fiscal Challenges. Washington, DC: World Bank.

3.     Decreto-Lei n.º 07/2007. Estatuto dos Deputados do Parlamento Nacional da República Democrática de Timor-Leste. Díli: Parlamento Nacional.

4.     JSMP – Judicial System Monitoring Programme. (2010). Submission on the Pensão Vitalícia Law. Díli.

5.     La’o Hamutuk. (2015). Submission to Parliament on the 2015 State Budget: Pensão Vitalícia and Fiscal Sustainability. Díli.

6.     La’o Hamutuk. (2022). Timor-Leste Petroleum Fund and Fiscal Expenditure Report. Díli.

7.     Rawls, J. (1971). A Theory of Justice. Cambridge, MA: Harvard University Press.

8.     Rousseau, J. J. (1762). Du Contrat Social. Amsterdam: Marc-Michel Rey.

9.     Sen, A. (1999). Development as Freedom. Oxford: Oxford University Press.

10.  Weber, M. (1919). Politik als Beruf. München: Duncker & Humblot.

 

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL