UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Pensaun Mensal Vitalisia iha Timor-Leste: Entre Moralidade, Justisa Sosial, no Fardu Publiku

PENSAUN MENSAL VITALISIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE MORALIDADE, JUSTISA SOSIAL, NO FARDU PUBLIKU

 

Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky

 

Desde hetan libertasaun no restaurasaun ukun-an iha 2002, Timor-Leste liu ona tinan ruanulu resin hanesan rai soberanu. Durante periudu ida ne’e, nasaun ida ne’e konsege harii instituisaun demokratika sira, mantein estabilidade politika, no hetan rekuinhesimentu hanesan membru komunidade internasional. Maibe iha susessu hirak ne’e nia kotuk, Timor-Leste hasoru problema estrutural nebe to’o ohin loron seidauk rezolve: kiak nebe sei hanehan maioria timoroan sira, dependensia ekonomia ba mina no gas, kualidade servisu publiku nebe sei dok tebes husi di’ak, no produtividade nasional nebe maten iha fatin, liuliu iha setor vital sira.

Iha kondisaun sira nune’e nia leet, mosu debate maka’as konaba privilejiu sira nebe hetan ka goza husi elite politiku sira, liuiliu liga ho politika Pensão Mensal Vitalícia (PMV), nebe fo ba membru Parlamentu, membru Governu no titular sira husi orgaun soberanu haat (Prezidente Republika, Prezidnete Parlamentu Nasional, Primeiru-Ministru, Prezidente Tribunal Rekursu), hafoin halo hotu sira nia mandatu. La’os liu husi debate de’it, maibe hamosu ona manifestasaun boot nebe halo la’o husi Estudantes Universitariu Timor-Leste sira no sosiedade sivil. Manifestasaun nebe halo entre loron 15, 16 no 17 fulan setembru, halo membru Parlamentu sira nebe, antes fo impressaun, hanesan lakohi halakon PMV, muda pozisaun lais tebes, la'os de'it kansela sosa kareta Prado 65 ba membru Parlamentu sira, maibe mos hasai kedas rezolusaun ida nebe assina husi partidu sira iha asentu Parlamentar, CNRT, FRETILIN, PD, PLP no Khunto, atu revoga Lei Pensaun Mensal Vitalisia (LPMV) no regalias sira hotu. Loron 19 fulan setembru, CNRT, PD no KHUNTO, aprezenta proposta ida atu revoga tomak LPMV, la’os ba oin de’it maibe ba kotuk mos. Mudansa pozisaun la'is sira ne'e la'os de'it tanba pressaun husi manfestante sira maibe mos efeitu husi manifestasaun sira iha Indonezia no Nepal. Iha Indonezia, manifestante sira assalta membru Parlamentu sira nebe sadik manifestante sira nia uma, la'os estraga de'it uma, maibe lelan sasan sai mos. Iha Nepal aat liu tan, sira duni no kaer membru Parlamentu no membru Governu barak, kolu molik no dudu tama iha mota laran, baku, tuku no lori ai no fatuk hodi tuda. Situasaun ida aat tebtebes. Manifetante sira mos lori eskavador hodi suru ema sira nebe akuzadu nudar korruptor sira nian. Edifisiu publiku no privada barak hetan sunu. 

Fenomenu hirak ne'e hotu mak lori  membru Parlamentu sira, loron sorin de'it, aseita halo tuir kedas manifestante sira nia ejijensia hodi kansela sosa kareta Prado, no tuir mai, iha loron datoluk, bankada sira hotu aseita atu halo lakon PMV. Maibe, sei proposta de'it, diskusaun atu hapara ka lae, sei halo iha loron 25 fulan setembru 2025. Tanba ne'e, hotu-hotu tenki akompanha, membru Parlamentu sira kumpri duni saida mak sira promete ba estudante sira ka lae. 

Iha artigu ida ne’e sei ko’alia konaba aspetu moral, justisa sosial no fardo (beban) publiku konaba PMV nian. Pergunta nebe mosu mak elite politika sira nebe simu PMV ne’e justa no tuir moral ka lae, enkuantu maioria husi povu moris iha kondisaun kiak no mukit laran? Ba dok liu tan ida ne’e, tama ulun ka lae membru Parlamentu no membru Governu no eis titular sira nebe halo la’o knaar iha fulan 42 (tinan 1 fulan 6) nia laran de’it iha ona direitu ba PMV, enkuantu manorin sira, profissional saude sira, funsionariu publiku sira nebe serbi tinan ruanulu ka tolunulu resin foin hetan pensaun bainhira ninia idade tuan ona, ne’e mos sira nia pensaun ki’ik liu dok duke membru Parlamento no Governu sira hetan. Uluk, fulan 42 de’it, seidauk kumpri mandatu ida (tinan 5) kompletu, membru Parlamentu no membru Governu hetan ona pensaun mensal vitalisa, tanba ne’e, membru Parlamentu balu bainhira kompleta ona fulan 42, sira husu sai husi deputadu, la-kumpri mandatu ida to’o hotu. Importante mak hetan ona PMV.  Iha ne’e hatudu katak, sira buka mak PMV, la’os atu serbi povu. Ikus mai, mosu kritika maka’as husi sosiedade sivil, mak hasa’e tiha ba tinan 5 kompletu foin simu. Ida ne’e proposta PD nian nebe uluk aprezenta iha 2016.  Aprova duni hodi hatun mai iha 65% maibe kona-ba idade atu simu PMV laiha mudansa, katak bainhira para hetan kedas PMV. PD nia proposta membru Parlamentu ka Governu so bele simu PMV bainhira ninia idade atinji oba tinan 55. 

Tuir prinsipiu lei nian labele aplika ba kotuk, entaun deputadu sira nebe serbi de’it tinan 3 fulan 6, nune’e mos nebe serbi tinan 5 kompletu, hothotu simu PMV ho regalias sira hanesan. Iha ne’e mos mosu injustisa entre deputadu sira, no injustisa ida ne’e legaliza ho lei rasik. 

Se proposta CNRT, PD no KHUNTO nian nebe foin hasai iha loron 19 fulan ne’e mak liu, foin dehan justu lolos tanba la’os aplika ba oin de’it maibe ba kotuk mos. Maibe ita tenki hein, no tenki akompanha hodi labele monu iha sira nia jogu. Buat nebe agora la’o hela, partidu boot rua, CNRT no FRETILIN, uza PMV hodi joga malu hodi bele manan apoiu no simpatia husi estudantes, sosiedade sivil no ema hotu nebe kontra PMV nia laran, tanba sira hotu, laiha ida mak santu ligadu ho PMV.

Partidu boot to’o ki’ik, ligadu ho asuntu PMV, mesak la-onestu. Hafoin manifestasaun boot estudante sira nian, sira hotu mosu mai dehan sira nia partidu defende halakon PMV desde 2023 hanesan Francisco Kalbuady Lay, Vise Primeiru-Ministru, husi CNRT dehan: “Pensaun vitalisia, hau atu hato’o ba ita boot sira katak ami nia kompromisu eleitoral foin daudauk 2023, ami hateten tiha ona. Ami konkorda totalmente saida mak ami nia kompromisu uluk ne’e dehan pensaun vitalisia halo lakon tiha de'it.” Maibe bainhira ita tuir sira nia le’ut dijital, ita bele kolu sira ida-idak. Ita bele foti deklarasaun rua husi CNRT no FRETILIN nian hodi reprezenta sira nia partidu nia pozisaun kona-ba LPMV. Deputada no Prezidente Parlamento Nacional, Fernanda Lay, husi CNRT dehan: “Lei lafo dalan ba direitus adqueridos atu hamos hotu, se hamos hotu, veteranus hotu, hotu-hotu hamos hotu dong. Lei Pensaun Mensal Vitalisia é um dos processos. Serake ita hakarak ita nia deputadus, eis-deputadus dedika liu 5 anos, depois de 5 anos sai, nia fila laiha sustentabilidade ba nia-an, hau hanoin futuru nein ema ida hakarak sai deputadu, inklui hau.” Iha sorin seluk, Deputadu Joaquim Amaral, husi FRETILIN dehan: “Parlamento Nacional konsidera alterasaun ba Lei Pensaun Vitalisia la’os urjente.” La'os urjente tanba membru Parlamentu foun sira seidauk prenxe kriteriu atu hetan PMV, so prenxe lai mak sira bok. Precedente iha ona, uluk, sira hein, hotu-hotu atinje ona fulan 42 foin sira halo alterasaun, nune'e sira nebe ba kotuk hetan PMV 100%, no sira tuir mai hetan 65% de'it. 

Ita bele nota partidu politiku sira hotu laran todan atu hamos hotu PMV tanba ida ne'e mak nudar fonte prinsipal ba sira nia moris bainhira la-deputadu, la-membru governu no la-sai ona titular iha orgaun soberania sira.

Los duni, iha kampanhe 2023 ka antes, partidu sira hotu  promote atu halo lakon LPMV hodi bele manan votus, maibe manan tiha, sira lahalo. Karik balun aprezenta projetu, hanesan sira kombina malu ona, iha loron nebe marka ona atu halo debate, barak lamosu iha Parlamentu, ho ida ne'e atu justifika katak la-prenxe korum, neduni labele diskute. Sira uza estratejia dada tempu hodi labele halo alterasaun ka revoga bainhira seidauk prenxe kriteriu atu sira hetan PMV. Mesak finjidu no ipokrita, neduni labele fiar saida mak sira koalia. 

Se ohin loron iha mudansa no mudansa ida lais tebes la’os tanba sira nia laran di’ak maibe tanba presaun estraordinaria husi estudante no sosiedade sivil sira, nomos tanba sira tauk atu buat nebe akontese iha Indonezia no iha Nepal labele akontese ba sira. Tauk manifestante sira sunu sira nia uma, kaer kolu-molik sira, lori sira ba soe tama tasi laran, ka baku no tuku tebe sira hanesan iha Nepal nian, mak lori sira deside kansela sosa kareta Prado no assina kedas kompromisu ho manifestante sira atu hamos PMV.

Tanba sa tenki halo lakon PMV? Tuir dados Banku Mundial, 42% husi populasaun Timor-Leste moris iha linha pobreza nia okos. Taxa dezempregu joven hakat liu 20%. Ekonomia Timor nian dependente tebes ba Fundu Petroleo nebe kontribui liu 80% ba reseita Estadu nian. Bainhira presu mina iha mundu tun ka produsaun menus, sustentabilidade fiskal estadu nian sai risku boot.

Orsamentu Jeral Estadu 2015 nian, rejista katak estadu gasta serkade USD$300.000 kada fulan para selu de'it PMV ba eis-deputadu no eis-membru governu sira ho titular sira, katak serkade tokon USD$3,6 kada tinan hodi selu privilejiu ba elite politika sira. Kompara ho orsamentu nebe alokadu ba ensinu baziku iha periudu nebe hanesan, so serkade USD$94 ba labarik ida ba tinan ida, enkuantu orsamentu ba saude publika en media serkade USD$150 ba ema ida ba tinan ida. Konstratasaun ida ne’e hatudu malorek oinsa fundu publiku nebe limitada barak liu mak suli ba interesse grupu kikuan ida kompara ho povu tokon.

Salariu baze deputadu ida nian serkade USD$2.500 kada fulan (dados 2023). Ho LPMV inisial, nebe deputadu ida kompleta fulan 42, simu salariu baze 100% kada fulan, politiku joven ida nebe la-reeleitu hikas bele simu dolar USD$2.500 kada fulan iha nia moris tomak, biar ho idade menus husi 35. Katak, se nia moris to’o tinan 75, estadu tenki selu ba nia tokon USD$1,2 ba ema ida de’it. Mak iha membru parlamentu, membru governu no titular sira na’in 50 simu PMV, naha fiskal bele to’o tokon ba tokon iha dekada sira mai.  

Iha senariu dezigual ida ne’e, sistema fiskal halo kanek sosial sai luan liu tan. Sidadaun hotu-hotu ho salariu boot liu USD$500 kada fulan obrigatoriu selu taxa. Manorin, profissional saude, funsionariu ka la-funsionariu sira, hotu-hotu kontribui. Ironia mak maior parte husi taxa ka impostu ne’e uza hodi selu PMV. Ho liafuan seluk, ema sira ho salariu ki’ik mak selu ema sira simu osan boot no la-serbisu.

Impaktu fiskal husi PMV  seriu tebes. Ho orsamentu anual serkade USD$ 1,7 mil miloins kada tinan (OJE 2023), fardo ka naha PMV tokon USD$3,6 haree ki’ik iha persentajen (serkade 0,2%). Maibe, bainhira kompara ho programa sosial eskala ki’ik, numeru ida ne’e signifikante tebes. Por ezemplu, fundu ba merenda eskolar, serkade tokon USD$5 kada tinan. Ne’e signifika, estadu kuaze gasta fundu nebe hanesan hodi fo han labarik eskola rihun hanesan hodi selu PMV ba dezenhas elites previlejiadu sira.

Iha proposta atu husi Bankada Governu ka opozisaun nian, seidauk mosu proposta ruma atu halo lakon mos pensaun ba veteranu sira. Biar nune’e, presiza mos haree tanba Fernanda Lay, Prezidente Parlamento Nacional, bainhira halo reasaun ba presaun sosiedade sivil nian, nia dehan se halo lakon PMV mak tenki halo lakon mos pensaun veteranu sira nian:  “Lei lafo dalan ba direitus adqueridos atu hamosu hotu, se hamos hotu, veteranus hotu, hotu-hotu hamos hotu dong.” Benefisiariu balun terror tan funsionariu publiku sira dehan katak se halo lakon PMV mak funsionariu sira mos sei lakon hotu sira nia pensaun. 

Argumentu ida atu halo lakon pensaun ka subsidiu ba veteranu sira, la’os de’it fraku, maibe mos enganador (menyesatkan) tanba LPM vitalisia laiha buat ida ho pensaun ba veteranu sira nian. Absurdu no irrasional bainhira ita halo komparasaun entre deputadu sira ho veteranu sira, tanba kondisaun serbi nian lahanesan nune’e mos ninia durasaun tempu no sirkuntansia sira serbi nian.

Primeiru, kontribuisaun husi membru Parlamentu ida nebe serbisu durante fulan 42 ka depois muda ba tinan 5 kompletu labele kompara ho sakrifisiu veteranu sira nian. Funu na’in sira libertasaun nian, atu husi FALINTIL ka rede klandestina sira, reziste iha ai-laran durante tinan 10, 15, 20 ka 24, sira hasoru situasaun ida estraordinaria, hamalaha, tortura no mate. Tau sira nia moris iha risku hodi luta ba ukun-rasik-an Timor nian.

Segundu, moralmente, la-justu bainhira ema ida nebe iha tempu rezistensia hamutuk ho okupante Indonezia, kontra independensia Timor nian, ohin loron goza ho PMV no regalias oioin. Ironiku liu tan bainhira sakrifisiu sira husi veteranu sira nian selu de’it ho subsidiu ki’ik no moris simples, enkuantu sira nebe uluk kontra ukun-an ohin loron goza fali ho regalias oioin.

Terseiru, veteranu ho povu tomak mak hanesan aliserse istoria harii Republika Timor-Leste. Subsidiu ba sira la’os privilejiu, maibe rekuinhesimentu husi estadu ba tusan moral nebe ninia folin labele sukat ho saida de'it. Halo komparasaun PMV ho subsidiu veteranu nian, sa-tan husu hamos hotu hanesan Fernanda Lay, Prezidente Parlamento dehan, ne'e hanesan ofensa ka insultu ida ba veteranu sira nia sakrifisiu.

Nune’e, klaru ona katak argumentu ida hatuur hanesan PMV no subsidiu veteranu sira nian laiha ninia fundamentu etiku no istoriku. PMV ne’e privilejiu nebe hamosu husi elite sira ba sira nia-an, enkuantu subsidiu ba veteranu sira konstitui justisa istorika ba sira nebe sakrifika sira nia-an ba ukun-rasik-an. Se sira la-sakrifika-an mak Timor la-ukun-an, se Timor la-ukun-an mak laiha ema ruma ohin loron goza ho PMV no regalias oioin hanesan ohin loron sira barak goza.

Ema ida la-nega katak osan nebe tau ba veteranu sira ne’e boot tebes no sai mos naha todan ba estadu. Tanba ne'e, presiza hadi’a lei kona-ba veteranu sira nian hodi bele poupa osan.

Numeru veteranu sira sai boot tanba pratika sira nepotizmu, iha nebe familia ho amigu sira fasilita malu liu husi falsifikasaun ba dadus. Ema nebe la-partisipa iha luta, fo sasin falsu ba malu dehan partisipa iha luta, ema nebe dadur tanba krimi baibain sai fali dadur tanba atividade klandestina, ema nebe la-okupa pozisaun iha estrutura rezistensia nian, inventa okupa pozisaun ruma, ema nebe dadur loron ida ka loron rua inventa sai dadur prolongada, ka tinan 5 tinan 10, ema nebe partisipa iha funu fulan balu ka tinan ida rua, inventa tinan partisipa iha luta tinan 10 ka 15. Balun hakerek surat no husu ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, nebe uluk hanesan Komandante Xefe FALINTIL nian, atu atribui ba sira 8-14 ka 15-19. Ida ne'e mos hanesan parte ida husi falsifikasaun ba dadus se Primeiru-Ministru aprova. Hahalok sira hanesan ne'e mak halo todan estadu fiskalmente.

Atu evita falsifikasaun sira, presiza harii Komisaun Verifikasaun Independente ida hodi reverifika ho lolos no verifika tomak benefisiariu sira hahu husi sira nebe rejista iha 2003 to'o mai agora no ba oin, atu ema nebe merese hetan mak hetan duni, labele iha veteranu mate-klamar sira. 

Sira nebe koko manipula ka fo sasin falsu ba malu, bainhira deteta, tenki fo sansaun todan, tanba la'os de'it manipula dadus maibe mos istoria. Aat liu tan hakarak goza iha ran ho rui sira nia leten. Sira nebe halo manipulasaun tenki kaer, sulan iha kadeia no fo fila hotu osan sira nebe sira simu ona, no ema nebe fo sasin falsu no fasilita malu iha verifikasaun bainhira deskobre, sira mos tenki lakon tomak sira nia direitu hanesan veteranu, sulan iha kadeia no fo fila hotu osan nebe sira simu ona. Tanba buat nebe sira halo konsideradu hanesan krimi grave, hanesan abuzu no korrupsaun. 

Sira nebe sei produtivu, ka serbisu hela iha fatin ruma, labele simu pensaun kedas, so simu bainhira atinje idade reforma ka la-produtivu ona. Nune'e mos labele simu osan husi estadu husi fatin rua. Sira nebe vulneravel, laiha serbisu, moris susar ka defisiente bele simu kedas sira nia pensaun. 

 Ohin loron, Veteranu sira iha ona sira nia Banku rasik. Estadu labele tinan-tinan tau osan ba veteranu sira. Diak liu fundu ba veteranu sira, tau dala ida de'it. Tinan-tinan estadu tau osan, ida ne’e halo todan tebes ba estadu. Tenki hanoin katak mina no gas la’os fonte renovavel, neduni bainhira hotu, hotu ona. Osan mina nian mos hahu menos. Presiza hanoin hotu buat hirak ne’e atu estadu labele monu iha bankarrota no sai estadu falhadu.

Estadu tau Fundo ba Veteranu sira, tau dala ida de'it, tau iha Banku veteranu sira nian. Husi Banku ida ne'e mak depois diversifika ba setor sira seluk hodi aumenta reseita ba Banku ne'e. No husi Banku ne'e mak sei halo atendimentu ba veteranu sira hotu ninia nesesidade sira.

So ho dalan hirak temi iha leten mak bele poupa fundu publiku hodi bele investe iha servisu publiku sira seluk hodi povu Timor tomak bele goza ho dezenvolvimentu no ukun-rasik-an.  

Haree husi perspetiva teoria justisa nian, politika PMV difisil tebes atu justika ka la-aseitavel. Jean-Jacques Rousseau iha Du Contrat Social (1762) afirma katak soberania hetan iha povu, la’os iha governate sira. Se elite politika sira uza sira nia poder hodi halo lei sira nebe benefisia sira nia-an, mak halo ona traisaun ba kontratu sosial entre povu no estadu.  Partidu politika sira, iha kampanhe sira, lahalo kontratu ho povu atu tau osan ba sira nia-an ka halo sira nia moris diak ketak-ketak husi povu, maibe oinsa tau matan ba povu, oinsa hadia servisu publiku sira hodi ema hotu bele goza kosar dezenvolvimentu nian.

John Rawls iha ninia obra A Theory of Justice (1971) defende katak dezigualdade so aseitavel bainhira fo benefisiu ba grupu nebe vulneravel liu. Konserteza PMV lalori benefisiu ba ema kiak sira, maibe halo eskluzaun sosial ka rai-kotu boot liu tan. Dezigualdade nebe agora iha, fo benefisiu liu ba grupu elite ki’ik ida, la’os ba povu ka sira nebe vulneravel liu.

Amartya Sen iha Development as Freedom (1999) fo hanoin katak dezenvolvimentu ida lolos mak haboot liberdade substantivu sidadaun sira nian: liberdade hodi hetan edukasaun, saude, no oportunidade ekonomika sira. Maibe ho PMV, desvia rekursu publiku sira ba benefisiu pessoal. Reduz kapasidade Estadu nian hodi halo boot liberdade hirak temi iha leten ne’e.  

Max Weber iha Politik als Beruf (1919) distinge politika hanesan vokasaun no politika hanesan profissaun. Iha politika hanesan vokasaun, politiku lolos, mak halo sakrifisiu ba interesse publiku ka komum nian. Maibe iha politika hanesan profissaun, haree politika hanesan dalan ida hodi hariku-an. PMV klaru tebes ligadu ho ida segundu ne’e, politika hanesan profissaun, nakonun ho interesse pessoal. Tanba ne’e mak ita haree membru Parlamentu sira defende mate-mate-an los katak PMV ne’e hanesan direitu adkeridu nebe labele halo lakon. Sira defende liu sira nia taxu duke defende interesse povu nian. Ba sira, sai deputadu hanesan profissaun ida, la'os vokasaun. Barak hakarak sai deputadu hodi manan osan boot no hetan regalias oioin sira. Tanba ne’e, hotu-hotu hadau malu atu hetan numeru ki’ik hodi bele sai deputadu, ida ne’e mak halo Parlamentu lakon tiha ninia kualidade tanba barak ninia serbisu mak defende sira nia lider, buka ke’e malu, sadik malu, hatun malu, la’os defende povu nia interesse. Parlamentu sai tiha fali hanesan fatin komadre sira konta ema nia vida, komadre sira les malu tanba sira nia interesses pessoais no partidu nian, la’os interesse povu nian. 

Tanba hatur uluk interesses pessoais iha oin no hatudu de'it hahalok sira ladiak iha Parlamento Nacional mak lori Tenente-Jeneral Lere Anan Timur bainhira sei ativu iha F-FDTL ho hirus hodi dehan: "Deputadu sira agora iha Parlamento Nacional neba ne'e, ba para atu defende interesse povu nian. (...). Iha Parlamentu, iha Uma Fukun neba ne'e la'os soran ema, atu soran ema, fahe ema. Neba ne'e atu diskute konaba  destinu nasaun nian. Halo lei. Lei nebe korresponde ba ita nia situasaun. La'os ba hein o nia vitalisia, 5 anos, 5 em 5 anos sosa kareta foun o sa'e, ida ne'e demais (...). Mas se mangame nafatin, ami mos loron ida toma pozisaun ida nebe ke imi la-gosta. La-gosta mos ami tenki toma porque ne'e demais ona. (...). Sira ne'e kontente, sira agora mandatu tinan hira ona karik... tinan 3 falta tinan 2 pensaun vitalisia tama tan, lahalo buat ida, toba de'it iha uma simu osan. (...). Hau la-kontra konstituisaun. Sira deputadu sira mak kontra, ne'e mak sira baku fila meza, sira tuku malu iha Parlamentu nia laran, moe laiha, edukasasun laiha, malkriadu tanan-tanan de'it mak iha neba."

Maluk sira nebe uluk defende autonomia mos bainhira koalia sukat ibun, tanba ko'alia sira lasukat ibun bele dudu ema ba radikalizmu. Balun buka soran lider rezistensia sira ba malu. Tanba buat hirak ne'e hotu, mak iha tempu no fatin hanesan, Tenente-Jeneral Lere Anan Timur dehan: "Deputadu balu aproveita veteranu balu atu hamrik iha oin. Tanba saida mak imi laba oin, tenki haruka veteranu ida mak ba oin. (...). Iha Parlamentu neba, agora dehan ita rekonsiliasaun não é. Rekonsiliasaun ema nebe uluk lakohi ukun-an mos tur iha Parlamentu neba ibun boot, dehan katak defende povu ninia direitu. Be uluk funu ne'e o la-defende. Iha Parlamentu neba dehan katak ami defende maun Xanana. Be ami sira ne'e, ami uluk defende ho ami nia ran, ami nia maten, ne'e ami lakoalia buat ida. Imi ida nebe uluk lakohi ukun-an, agora imi dehan imi mak defende maun Xanana. Sira ne'e atu fahe de'it ema. Ne'e mak hanoin katak deputadu sira koalia, los agora demokrasia, mas mos iha limites. E deputadu sira neba mos tenki rekuinhese o nia passadu ne'e, o labele dehan ita ne'e agora hanesan de'it." 

Ho problemas oioin nebe ohin loron Timor hasoru, ho deskontentamentu no insatisfasaun sosial nebe ohin loron maka'as, karik la'os Tenente-Jeneral Lere Anan Timur mesak mak iha sentimentu ne'e, bele mos ema barak liu tan. Tanba ne'e, maluk sira uluk lakohi ukun-an, lalika buka soran lider rezistensia sira ba malu,  sukat imi nia ibun no liafuan sira, selae bainhira mosu situasaun sira hanesan iha Indonezia no Nepal, imi sai alvu fasil ba se de'it. Se ida ne'e akontese, ita satan lahetan. 

Ita lahakfodak se PMV iha Timor-Leste nian sai buat ida nebe kontroversial liu iha mundu. Tanba sistema Timor-Leste nian permissivu tebes, ho kondisaun minima fulan 42, ikus mai muda ba tinan 5, hetan ona benefisiu ida estraordinaria. Enkuantu iha Portugal, eis-deputadu sira so bele simu PMV hafoin atinje idade nebe determina husi lei no periudu kontribuisaun nebe naruk, tanba ne’e mak la’os politiku hotu-hotu automatikamente hetan kedas PMV. 

Solusaun nebe ideal no justu liu mak ida tuir duni estudantes no sosiedade sivil sira nia ejijensia, halo lakon total PMV. Aplika ba oin no ba kotuk, hodi evita diskriminasaun. Ba sira nebe lasai ona deputadu iha mandatu tuir mai, bele simu subsidiu reintegrasaun ekivalente ho sira nia salariu baze fulan 2 nian.

Halo lakon tiha hotu PMV, no ema hotu submete de'it ba rejime kontributivu seguransa sosial. Ho nune'e de'it mak bele garante igualdade ba sidadaun hothotu tuir prinsipiu Konstituisaun RDTL, laiha sidadaun 1ª klase ho 2ª klase.  

Fundu publiku nebe limitadu tenki konsentra ba iha servisu baze sira: edukasaun, saude, intraestrutura rural sira ka setor produtiva sira. Bainhira PMV tokon USD$3.6 kada tinan tau fali ba setor seluk bele finansia kontrusaun eskola ka klinika atus ba saude publika nian.

Ba dok liu tan, edukasaun politika ba povu presiza reforsa liu tan. Povu tenki hatene katak demokrasia la’os de’it kestaun hili reprezentante sira kada tinan lima, maibe mos kontrola oinsa uza fundu publiku. So ho pressaun publika ida forte, bele halo lakon total PMV.

PMV iha Timor-Leste la’os de’it kestaun politika, maibe hanesan teste moral, justisa sosial no responsabilidade publiku. PMV hatudu katak lei ida ne’e legaliza desigualdade nebe boot tebes, tanba privilejia grupu ki’ik ida hodi sakrifika bem-estar povu tomak nian. Argumentu nebe hakarak kompara PMV ho subsidiu ba veteranu sira bele konsidera enganador no ofensivu, tanba kontribuisaun deputadu sira durante fulan 42 ka tinan 5 labele kompara ho sakrifisiu extraordinariu ba veteranu sira nebe reziste tinan barak, hasoru susar oioin, hamlaha, tortura no mate,  hodi halo rai ne’e sai soberanu.

Subsidi veteranu la’os privilejiu, maibe hanesan rekuinhesimentu istoriku no moral husi Estadu ba ema sira nebe fo-an ba liberdade no ukun-rasik-an. PMV, kontrariamente, hanesan privilejiu politiku nebe haluha katak politika hanesan vokasaun servisu ba povu, labele transforma deit hanesan profissaun ida hodi manan osan no regalias.

Se Timor-Leste hakarak loke dalan ba dezenvolvimentu justu no sustentavel, PMV tenki hamos total, aplika ba oin no ba kotuk, tanba la-eziste baze moral ka justisa ida nebe bele justifika nia kontinuidade. Fundu publiku nebe ki’ik tenki direksiona ba edukasaun, saude, no infraestrutura, la’os ba privilejiu elite politiku. So ho korrajen politika no pressaun kontinua husi estudante, sosiedade sivil no povu mak bele garante katak PMV sei hamos hodi povu hetan justisa no dignidade nebe sira merese.

 

Referensia Bibliografika

1.     Arendt, H. (1963). Eichmann in Jerusalem: A Report on the Banality of Evil. Viking Press.

2.     Banco Mundial. (2023). Timor-Leste Economic Report: Navigating Fiscal Challenges. Washington, DC: World Bank.

3.     Decreto-Lei n.º 07/2007. Estatuto dos Deputados do Parlamento Nacional da República Democrática de Timor-Leste. Díli: Parlamento Nacional.

4.     JSMP – Judicial System Monitoring Programme. (2010). Submission on the Pensão Vitalícia Law. Díli.

5.     La’o Hamutuk. (2015). Submission to Parliament on the 2015 State Budget: Pensão Vitalícia and Fiscal Sustainability. Díli.

6.     La’o Hamutuk. (2022). Timor-Leste Petroleum Fund and Fiscal Expenditure Report. Díli.

7.     Rawls, J. (1971). A Theory of Justice. Cambridge, MA: Harvard University Press.

8.     Rousseau, J. J. (1762). Du Contrat Social. Amsterdam: Marc-Michel Rey.

9.     Sen, A. (1999). Development as Freedom. Oxford: Oxford University Press.

10.  Weber, M. (1919). Politik als Beruf. München: Duncker & Humblot.

 

 

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL